Broj miješanih brakova u regionu je polako u porastu, jer ljudima je podizanje porodice veći prioritet od etničkog identiteta.
Zlatko Trajkovski opisuje svoj život u makedonskom mjestu Berovu kao skroman i sretan. On i njegova supruga imaju "divan brak", uz dvoje djece i farmu.
Trajkovski je Makedonac, dok je njegova supruga iz Albanije. Oni su se susreli putem posrednika za brakove koji spaja muškarce Makedonce s ženama Albankama.
A oni predstavljaju dio rastućeg trenda.
Prema procjenama, u Makedoniji ima oko 3.000 međuetničkih brakova - cifra koja je bila nezamisliva prije par godina, kad je bilo samo par desetina međuetničkih parova.
Širom Balkana ima još znakova da etničke barijere nisu nesavladive, a sociolozi kažu da su miješane veze i brakovi pozitivna stvar, ne samo za ljude u njima, nego i šire.
Nedavna fotografija jedne djevojke Hrvatice kako ljubi momka Srbina - dok je svako od njih umotan u zastavu svoje zemlje - postala je svjetska senzacija na internetu, podigavši javnu svijest i podršku miješanim vezama. Jedno ispitivanje Fondacije Friedrich Ebert pokazalo je da 41 posto građana u Bosni i Hercegovini (BiH podržava miješane brakove, a da ih je još 10 posto neodlučno.
Sve veći broj međuetničkih vjenčanja među Makedoncima i Albancima smatra se pozitivnim znakom za dva naroda s historijatom tenzija. A to bi moglo imati čak i većeg značaja za ruralna sela u Makedoniji, gdje je došlo do značajnog pada populacije.
"Međuetnički brak je primjer suživota i približavanja nacija. Makedonija je dobar primjer za to, iako su ratovi u bivšoj Jugoslaviji spriječili da se ta praksa prihvati čak i ranije," izjavila je Milka Olevska, sociologinja iz Skoplja.
Olevska je dodala da će međuetnički brakovi doprinijeti ponovnom oživljavanju sela s novim porodicama.
"Makedonska sela odumiru. Ima mnogo neženja koji teško pronalaze supruge koje žele živjeti na selu i biti poljoprivrednice. Djevojkama iz ruralne Albanije to nije problem, tako da se odlučuju na dolazak u Makedoniju, udaju i život na selu," kaže Olevska.
Ilija Acevski, sociolog iz Skoplja, kaže da su međuetnički brakovi zadnji u nizu barijera između etničkih grupa.
"Takvi brakovi su po definiciji najrealniji i najsnažniji indikator etničkog suživota," kaže Acevski.
Broj međuetničkih brakova u BiH je nepoznat, jer u zemlji nije bilo popisa još od 1990. Admir Lasica, Bošnjak, njegova supruga Nives i njihova kćerka Renata žive u Prijedoru. Taj par u braku je šest godina.
"Mi funkcioniramo kao dvoje normalnih mladih ljudi, a ne kao Bošnjak i Hrvatica," izjavio je za SETimes 35-godišnji Admir. "Mi u svojoj oblasti ne znamo previše primjera miješanih brakova. Mislim da je apsurdno kritizirati nekoga zbog nacionalnosti njegovog bračnog partnera, ali nažalost, u Bosni danas ima mnogo ljudi koji razmišljaju na taj način."
U BiH postoje 52 škole gdje su učenici razdvojeni po nacionalnosti. Ilija Markan, koji predaje sociologiju u Gimnaziji u Glamoču, na zapadu Bosne, kaže da je djeci teško prevazići takve podjele.
"Institucije trebaju poraditi više na tom pitanju, tako da djeca mogu nastaviti sa budućim životom kad završe školu, jer škola je najvažnije mjesto gdje se gradi lični karakter," izjavio je Markan za SETimes.
Na Kosovu, sukob sa Srbijom pretvorio je međuetničke brakove u tabu-temu, ostavljajući porodicama s miješanim brakovima da balansiraju na nelagodnom putu između etnički albanske i srpske zajednice.
Mentor H. i Nita I., par iz Prištine, kaže da su pretrpjeli gorka iskustva, jer je Mentorov otac Albanac, a majka mu je Srpkinja. Oni su tražili da im se ne spominje prezime, zbog konflikta koji je to pitanje izazvalo u njihovoj porodici.
"Ja sam takav kakav sam i ponosim se na svoje roditelje," izjavio je on za SETimes. "Kad sam bio dijete, Albanci su me smatrali Srbinom, a Srbi Albancem. Sad sam prešao preko svega toga i nije mi bitno kako ljudi na mene gledaju."
On je dodao kako poznaje oba jezika i kulture i kako ima prijatelja na obje strane.
"To mi obogaćuje dušu," kaže on. "Nadam se da će budućnost biti bez tih razlika, koje su za mene potpuno van pameti."
Nita kaže da je njena porodica loše reagirala kad im je rekla da je jedan od Mentorovih roditelja srpske nacionalnosti.
"Mene je bilo sramota zbog te reakcije," kaže ona. "Moja porodica je potpuno prenebregnula činjenicu da sam se ja udala. Stanje se promijenilo tek kad sam zatrudnila, i oni su počeli prihvaćati [Mentora] tek kad nam se rodilo prvo dijete."
Iako se broj brakova između Makedonaca i Albanaca povećava, on predstavlja samo oko jedan posto brakova u Makedoniji, prema podacima državnog Biroa za statistiku. Albert Musliu, izvršni direktor Udruženja demokratskih inicijativa, izjavio je da su vjerske razlike možda važniji faktor nego etnička pripadnost kad je u pitanju mali broj miješanih brakova.
"Mislim da se sve većim prisustvom vjerskih zajednica i vjerskih običaja stvara podjela," izjavio je Musliu. "Znam mnogo slučajeva gdje se ta barijera ne može prijeći i te veze ne završavaju brakom zbog straha od stigmatizacije ... kako će se oni suočiti s užom porodicom?"
Olevska kaže kako očekuje da će sve više mladih stupati u brak "bez obzira na vjeru". Ona je dodala da će stroge tradicije kod albanskih Muslimana biti na ispitu mladih generacija.
Strah od osude još uvijek postoji, ali Trajkovski kaže da on predstavlja manju zabrinutost nego što je to bio u prošlosti.
"Isprva sam se bojao šta će reći rodbina, ali kad sam napunio 38 godina odlučio sam zasnovati porodicu, i tako sam s posrednikom upoznao svoju suprugu u Albaniji," kaže on. Sad imamo dvoje djece i divan brak, i nema problema što je ona Albanka, a ja Makedonac. Mi živimo na selu, imamo farmu, skroman život, ali ispunjen srećom i zadovoljstvom."
Stojan Kitanoski, posrednik za brakove iz Berova, spojio je 20 parova na istoku Makedonije. On kaže da ponekad ima poteškoća zbog vjerskih razlika, ali da nema puno problema u brakovima između albanskih katolika i pravoslavnih kršćana iz Makedonije.
"Razlike između ljudi različitih nacionalnosti sve se više smanjuju," izjavio je Kitanoski za SETimes. "Ja spajam muškarce iz Makedonije s ženama-Albankama koje žele brak. Mi posjetimo porodicu, tako da se oni mogu upoznati, i ako se zaljube ... onda nema problema ni za koga. Želja za porodicom nadvladava razlike."
Trajkovski je Makedonac, dok je njegova supruga iz Albanije. Oni su se susreli putem posrednika za brakove koji spaja muškarce Makedonce s ženama Albankama.
A oni predstavljaju dio rastućeg trenda.
Prema procjenama, u Makedoniji ima oko 3.000 međuetničkih brakova - cifra koja je bila nezamisliva prije par godina, kad je bilo samo par desetina međuetničkih parova.
Širom Balkana ima još znakova da etničke barijere nisu nesavladive, a sociolozi kažu da su miješane veze i brakovi pozitivna stvar, ne samo za ljude u njima, nego i šire.
Nedavna fotografija jedne djevojke Hrvatice kako ljubi momka Srbina - dok je svako od njih umotan u zastavu svoje zemlje - postala je svjetska senzacija na internetu, podigavši javnu svijest i podršku miješanim vezama. Jedno ispitivanje Fondacije Friedrich Ebert pokazalo je da 41 posto građana u Bosni i Hercegovini (BiH podržava miješane brakove, a da ih je još 10 posto neodlučno.
Sve veći broj međuetničkih vjenčanja među Makedoncima i Albancima smatra se pozitivnim znakom za dva naroda s historijatom tenzija. A to bi moglo imati čak i većeg značaja za ruralna sela u Makedoniji, gdje je došlo do značajnog pada populacije.
"Međuetnički brak je primjer suživota i približavanja nacija. Makedonija je dobar primjer za to, iako su ratovi u bivšoj Jugoslaviji spriječili da se ta praksa prihvati čak i ranije," izjavila je Milka Olevska, sociologinja iz Skoplja.
Olevska je dodala da će međuetnički brakovi doprinijeti ponovnom oživljavanju sela s novim porodicama.
"Makedonska sela odumiru. Ima mnogo neženja koji teško pronalaze supruge koje žele živjeti na selu i biti poljoprivrednice. Djevojkama iz ruralne Albanije to nije problem, tako da se odlučuju na dolazak u Makedoniju, udaju i život na selu," kaže Olevska.
Ilija Acevski, sociolog iz Skoplja, kaže da su međuetnički brakovi zadnji u nizu barijera između etničkih grupa.
"Takvi brakovi su po definiciji najrealniji i najsnažniji indikator etničkog suživota," kaže Acevski.
Broj međuetničkih brakova u BiH je nepoznat, jer u zemlji nije bilo popisa još od 1990. Admir Lasica, Bošnjak, njegova supruga Nives i njihova kćerka Renata žive u Prijedoru. Taj par u braku je šest godina.
"Mi funkcioniramo kao dvoje normalnih mladih ljudi, a ne kao Bošnjak i Hrvatica," izjavio je za SETimes 35-godišnji Admir. "Mi u svojoj oblasti ne znamo previše primjera miješanih brakova. Mislim da je apsurdno kritizirati nekoga zbog nacionalnosti njegovog bračnog partnera, ali nažalost, u Bosni danas ima mnogo ljudi koji razmišljaju na taj način."
U BiH postoje 52 škole gdje su učenici razdvojeni po nacionalnosti. Ilija Markan, koji predaje sociologiju u Gimnaziji u Glamoču, na zapadu Bosne, kaže da je djeci teško prevazići takve podjele.
"Institucije trebaju poraditi više na tom pitanju, tako da djeca mogu nastaviti sa budućim životom kad završe školu, jer škola je najvažnije mjesto gdje se gradi lični karakter," izjavio je Markan za SETimes.
Na Kosovu, sukob sa Srbijom pretvorio je međuetničke brakove u tabu-temu, ostavljajući porodicama s miješanim brakovima da balansiraju na nelagodnom putu između etnički albanske i srpske zajednice.
Mentor H. i Nita I., par iz Prištine, kaže da su pretrpjeli gorka iskustva, jer je Mentorov otac Albanac, a majka mu je Srpkinja. Oni su tražili da im se ne spominje prezime, zbog konflikta koji je to pitanje izazvalo u njihovoj porodici.
"Ja sam takav kakav sam i ponosim se na svoje roditelje," izjavio je on za SETimes. "Kad sam bio dijete, Albanci su me smatrali Srbinom, a Srbi Albancem. Sad sam prešao preko svega toga i nije mi bitno kako ljudi na mene gledaju."
On je dodao kako poznaje oba jezika i kulture i kako ima prijatelja na obje strane.
"To mi obogaćuje dušu," kaže on. "Nadam se da će budućnost biti bez tih razlika, koje su za mene potpuno van pameti."
Nita kaže da je njena porodica loše reagirala kad im je rekla da je jedan od Mentorovih roditelja srpske nacionalnosti.
"Mene je bilo sramota zbog te reakcije," kaže ona. "Moja porodica je potpuno prenebregnula činjenicu da sam se ja udala. Stanje se promijenilo tek kad sam zatrudnila, i oni su počeli prihvaćati [Mentora] tek kad nam se rodilo prvo dijete."
Iako se broj brakova između Makedonaca i Albanaca povećava, on predstavlja samo oko jedan posto brakova u Makedoniji, prema podacima državnog Biroa za statistiku. Albert Musliu, izvršni direktor Udruženja demokratskih inicijativa, izjavio je da su vjerske razlike možda važniji faktor nego etnička pripadnost kad je u pitanju mali broj miješanih brakova.
"Mislim da se sve većim prisustvom vjerskih zajednica i vjerskih običaja stvara podjela," izjavio je Musliu. "Znam mnogo slučajeva gdje se ta barijera ne može prijeći i te veze ne završavaju brakom zbog straha od stigmatizacije ... kako će se oni suočiti s užom porodicom?"
Olevska kaže kako očekuje da će sve više mladih stupati u brak "bez obzira na vjeru". Ona je dodala da će stroge tradicije kod albanskih Muslimana biti na ispitu mladih generacija.
Strah od osude još uvijek postoji, ali Trajkovski kaže da on predstavlja manju zabrinutost nego što je to bio u prošlosti.
"Isprva sam se bojao šta će reći rodbina, ali kad sam napunio 38 godina odlučio sam zasnovati porodicu, i tako sam s posrednikom upoznao svoju suprugu u Albaniji," kaže on. Sad imamo dvoje djece i divan brak, i nema problema što je ona Albanka, a ja Makedonac. Mi živimo na selu, imamo farmu, skroman život, ali ispunjen srećom i zadovoljstvom."
Stojan Kitanoski, posrednik za brakove iz Berova, spojio je 20 parova na istoku Makedonije. On kaže da ponekad ima poteškoća zbog vjerskih razlika, ali da nema puno problema u brakovima između albanskih katolika i pravoslavnih kršćana iz Makedonije.
"Razlike između ljudi različitih nacionalnosti sve se više smanjuju," izjavio je Kitanoski za SETimes. "Ja spajam muškarce iz Makedonije s ženama-Albankama koje žele brak. Mi posjetimo porodicu, tako da se oni mogu upoznati, i ako se zaljube ... onda nema problema ni za koga. Želja za porodicom nadvladava razlike."
