"Rat na Kosovu za mnoge građane Kosova završio je prije 13 godina, ali za 20.000 žena, koje su bile žrtve seksualnog nasilja, ovaj rat se nastavlja", rečeno je na debati na temu "Pristup pravdi za žene i djevojke, žrtve seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu".
Žene silovane tokom rata i dalje nemaju odgovarajuću institucionalnu potporu, ali vlasti tvrde da poduzimaju sve zakonske mjere da žene uživaju pravnu zaštitu kao kategoriju ratne štete.
Zamjenik premijera Hajredin Kuçi je rekao da je Vlada formirala međuministarsku radnu grupu koja će se baviti prošlošću, a koja će biti formalizovana uskoro. Ova grupa, kako je rekao Kuçi, biće odgovorna za izradu nacionalne strategije za suočavanje s prošlošću.
"Želim vas uvjeriti da će se ova grupa baviti u detalje pitanjem popravka štete žrtava rata, a koje su žrtve seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu. Vlada ne želi da žene i djevojke koje su silovane ostavi van ili sa strane kada je riječ o politici sanacije", rekao je Kuçi za Radio Slobodna Evropa.
"Nakon što se analizira trenutna politika, ova grupa će vidjeti način kako će se s njima bolje postupati, pravilnije i kako će se realizovati prava silovanih žena tokom rata a da im se ne negira pravo na nadoknadu za bol kroz koji su prošli", rekao je Kuçi.
Prije odlaska sa Kosovo u junu 1999, srpske vojne, policijske i paravojne snage, osim preko 10 hiljada ubijenih i masovnih razaranja, iza sebe su ostavili ranu od više od 20 hiljada silovanih žena.
Ministrica za europske integracije, Vlora Çitaku izjavila da je da će za ove žrtve imati konkretne razvojne programe. Programi, kako je ona rekla, daće dostojanstvo i pravdu za žrtve, a ne milostinju i cvijeće.
"Od kraja rata, situacija tih žena je jadna. Mi kao društvo i kao institucija moramo se suočiti i iznaći rješenje za ovaj problem. Rat na Kosovu za mnoge od nas završio je prije 13 godina, ali za 20.000 žena i njihove porodice ta borba se nastavlja. Stoga se moramo obavezati da ponudimo konkretne projekte, kako tim ženama pružiti mogućnosti dostojanstva i prosperiteta", rekla je Çitaku.
Zakon o pravima žrtava rata stupio je na snagu krajem 2011. godine i na osnovu njega ratna silovanja nisu klasificirani kao ratni zločin.
Na konferenciji je istaknuto da je potreban poseban zakon koji bi pružio institucionalnu podršku za ovu kategoriju žrtava.
Izvršni direktor Agencije za ravnopravnost polova, Edona Hajrullahu rekla je da je Agencija u procesu izrade akcionog plana za provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti 13-25 Ujedinjenih nacija "Žene, mir i sigurnost".
"Naš cilj je provedba nacionalnog akcionog plana žrtava seksualnog nasilja, mučenja i drugih oblika nasilja koja se dogodila tokom rata, da imaju pristup funkcionalnim mehanizmima zaštite, pristup pravdi, rehabilitaciji i reintegraciji" rekla je ona.
13 godina nakon završetka rata, još uvijek nema osobe koja je osuđena za silovanja tokom posljednjeg rata na Kosovu.
Zamjenik premijera Hajredin Kuçi je rekao da je Vlada formirala međuministarsku radnu grupu koja će se baviti prošlošću, a koja će biti formalizovana uskoro. Ova grupa, kako je rekao Kuçi, biće odgovorna za izradu nacionalne strategije za suočavanje s prošlošću.
"Želim vas uvjeriti da će se ova grupa baviti u detalje pitanjem popravka štete žrtava rata, a koje su žrtve seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu. Vlada ne želi da žene i djevojke koje su silovane ostavi van ili sa strane kada je riječ o politici sanacije", rekao je Kuçi za Radio Slobodna Evropa.
"Nakon što se analizira trenutna politika, ova grupa će vidjeti način kako će se s njima bolje postupati, pravilnije i kako će se realizovati prava silovanih žena tokom rata a da im se ne negira pravo na nadoknadu za bol kroz koji su prošli", rekao je Kuçi.
Prije odlaska sa Kosovo u junu 1999, srpske vojne, policijske i paravojne snage, osim preko 10 hiljada ubijenih i masovnih razaranja, iza sebe su ostavili ranu od više od 20 hiljada silovanih žena.
Ministrica za europske integracije, Vlora Çitaku izjavila da je da će za ove žrtve imati konkretne razvojne programe. Programi, kako je ona rekla, daće dostojanstvo i pravdu za žrtve, a ne milostinju i cvijeće.
"Od kraja rata, situacija tih žena je jadna. Mi kao društvo i kao institucija moramo se suočiti i iznaći rješenje za ovaj problem. Rat na Kosovu za mnoge od nas završio je prije 13 godina, ali za 20.000 žena i njihove porodice ta borba se nastavlja. Stoga se moramo obavezati da ponudimo konkretne projekte, kako tim ženama pružiti mogućnosti dostojanstva i prosperiteta", rekla je Çitaku.
Zakon o pravima žrtava rata stupio je na snagu krajem 2011. godine i na osnovu njega ratna silovanja nisu klasificirani kao ratni zločin.
Na konferenciji je istaknuto da je potreban poseban zakon koji bi pružio institucionalnu podršku za ovu kategoriju žrtava.
Izvršni direktor Agencije za ravnopravnost polova, Edona Hajrullahu rekla je da je Agencija u procesu izrade akcionog plana za provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti 13-25 Ujedinjenih nacija "Žene, mir i sigurnost".
"Naš cilj je provedba nacionalnog akcionog plana žrtava seksualnog nasilja, mučenja i drugih oblika nasilja koja se dogodila tokom rata, da imaju pristup funkcionalnim mehanizmima zaštite, pristup pravdi, rehabilitaciji i reintegraciji" rekla je ona.
13 godina nakon završetka rata, još uvijek nema osobe koja je osuđena za silovanja tokom posljednjeg rata na Kosovu.
