Sjedinjene Američke Države zatražile su od Kosova i Srbije, uoči naredne runde dijaloga 14. septembra, posvećenost konkretnim obavezama u vezi sa sporazumom o normalizaciji odnosa dvije strane, kao i aneksom o njegovoj primjeni izjavio je za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar.
Američki diplomata ukazao je da od premijera Albina Kurtija, u nedavnom telefonskom razgovoru, nije dobio uvjeravanja da je posvećen primjeni sporazuma o normalizaciji i njegovog aneksa, što je Kurti u ponedjeljak objavio na društvenoj mreži "X".
Eskobar je podsjetio da su već vidljive posljedice koje bi mogle nastupiti - ukoliko Kosovo i Srbija propuste priliku za normalizaciju odnosa.
“Riječ je o mjerama koje je uvela Evropska unija koje se ogledaju u nemogućnosti napretka u nekim od mehanizama pristupnog procesa – koje su prilično ozbiljne. Iako ih Kosovo označava kao sankcije – tu nije riječ o pravim kaznenim mjerama. Za Srbiju bi to takođe bilo veoma slično. U vezi sa Kosovom – radi se i o mogućnostima za nova priznanja, donatorske konferencije, strateški bilateralni dijalog sa Sjedinjenim Državama i bliski odnos sa NATO. Nažalost, ukoliko ne bude napretka - sve to će biti propušteno ove godine. I za Srbiju će biti vrlo slično. Mislim da će Evropska unija želeti da vidi jasne signale o zainteresovanosti za primenu sporazuma o normalizaciji dok budu razmatrali u kolikoj mjeri je Srbija napredovala u pristupnom procesu”, precizirao je Escobar.
Prema njegovim riječima, SAD nastavljaju snažnu podršku dijalogu, koji predvodi Evropska unija.
“Vidimo ga kao način za ostvarivanje mirnih i produktivnih odnosa između Kosova i Srbije. Imajući u vidu činjenicu da je u februaru i martu postignut važan dogovor o normalizaciji - strane u procesu želimo da zamolimo da ozbiljno shvate obaveze iz tog sporazuma kako bi napredovale u ispunjavanju postojećih i ranijih obaveza. Želimo da se napredak u okviru dijaloga i Ohridskog sporazuma ostvari tokom ove godine”, ukazao je Escobar - dodavši da se u četvrtak očekuje neki vid napretka.
U Ohridu je djelovalo da postoji tračak nade da bi Kosovo i Srbija mogli postići neku vrstu razumijevanja. Ipak, nova runda dijaloga premijera Albina Kurtija i predsjednika Vučića iščekuje se u lošim okolnostima: Kosovo se suočava sa merama Zapada zbog stanja na sjeveru zemlje, a Srbija nastoji da podriva Kosovo. Šta je sljedeće?
Ohridski sporazum, koji su strane postigle, veoma je širokog obima i istorijski. Riječ je o istinskom sporazumu o normalizaciji po evropskim mjerilima, ali i prilika za napredak jer dvije zemlje proces integracija mogu da usklade sa evropskim strukturama. Dakle, obema zemljama pruža mogućnost da napreduju u ostvarenju strateških ciljeva - evropskih integracija. Međutim, od njegovog postizanja, bili smo svjedoci niza eskalacija i beskorisnih aktivnosti koje su stopirale napredak. Potrebno je prevazići sve izazove aktuelne od marta i vjerujem da je to moguće. Nadamo se da će ispunjavanjem odredbi i rješavanjem otvorenih pitanja biti moguće zaključiti sve izazove u koje spadaju izbori, registarske tablice, lične karte i druge teme koje bi mogle biti izvor eskalacije. To je zaista važno zbog rešavanja čitavog spektra pitanja.
Pominjali ste deeskalaciju – izraz koji je postao uobičajen tokom posljednjih nekoliko mjeseci. Možete li detaljnije da objasnite šta dvije strane treba da ispune da bi se to postiglo?
Da vam kažem prvo u čemu se ogledala eskalacija. Razumeli smo potrebu kosovskih vlasti za održavanjem izbora kada su gradonačelnici podneli ostavke. Priznali smo rezultate izbora - iako je izlaznost bila izuzetno niska. Izbori su bili fer i slobodni i pozivali smo građane da učestvuju. Sve strane su saglasne, uključujući i vladu Kosova, da izlaznost od tri procenata nije dugoročno rješenje za opštinske vlasti. Prihvatili smo inauguraciju gradonačelnika i bili uvjereni da neće preduzimati kontroverzne mjere. Da će se baviti svojim svakodnevnim poslom. Međutim, uprkos obećanjima i našoj podršci Kosovu - bez koordinacije sa međunarodnom zajednicom, odlučili su da preuzmu neke od opštinskih zgrada. Ukazivali smo vlastima Kosova da nema potrebe za eskalacijom tenzija postavljanjem gradonačelnika u te zgrade. Kada je o srpskoj strani riječ, veoma smo zabrinuti zbog činjenice - iako je 90 odsto demonstranata bilo mirno, zbog prisustva onih koji su bili veoma nasilni. Koji su došli pripremljeni da naštete policiji i Kforu. U neredima su povređeni i pojedini nezavisni novinari. Dakle, to je bio dio eskalacije. U međuvremenu, zabrinuti smo zbog toga što na Kosovu nema koordinacije u vezi sa upotrebom jedinica specijalne policije, eksproprijacije i planiranog iseljavanja nekih od institucija iz Vladinih zgrada koje predvode Srbi. To su pitanja u vezi sa kojima bi trebalo voditi računa u kontekstu dijaloga. Pozivamo obe strane da sve to bude koordinisano sa međunarodnom zajednicom.
Pojedini kritičari ukazivali su da Zapad prema Srbiji sprovodi takozvanu politiku umirivanja i da je pogrešno što ta zemlja još nije uvela sankcije Rusiji. Da li Zapad Srbiju pokušava da privoli na svoju stranu na račun njenih susjeda?
Takva teza se učestalo pojavljuje. Činjenično je pogrešna jer smo prihvatili i priznali ishod izbora na Kosovu – uprkos izlaznosti od tri odsto. Saglasili se sa uspostavljanjem lokalnih vlasti i gradonačelnika. Pozdravili njihovu prijavu za članstvo u Savjetu Evrope i uvođenje vizne liberalizacije. Srbija, sa druge strane, ništa od toga nije podržala. Uz to sankcionisali smo šefa srpske Bezbjednosno-informativne agencije. Tako da bih želeo da znam, kako smo to prema tvrdnjama kritičara, podržali Srbiju? To je netačno i predstavlja dezinformaciju.
Sve su učestalije najave da bi u Srbiji uskoro mogli biti održani izbori, možda već u martu. Kako to utiče na šanse za eventualni dogovor Kosova i Srbije?
Ne bi trebalo, jer sporazum nisu postigli Vučić i Kurti, već Srbija i Kosovo. Sporazumi ostaju na snazi bez obzira na to ko je na vlasti.
Vjerujete li da će aktuelni predstavnici dvije strane primeniti sporazum, ako do toga dođe?
Dogovor je postignut i sada je pažnja usredsređena na njegovu primjenu. Dakle, potrebna je politička volja obe strane da sprovedu svoj dio sporazuma. Ovdje se ne radi o vjeri ili povjerenju. Riječ je o pravnoobavezujućim sporazumima za čiju primjenu su odgovorni pojedinci i vlade.
Generalni sekretar NATO-a je prošle sedmice, pozivajući se na sporazum između Kosova i NATO-a iz 2013. godine u vezi sa razmještanjem Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u sjevernom dijelu Kosova, preneo predsjednici Kosova da svaki potez, uključujući i raspoređivanje policije, mora biti koordinisan sa NATO-om. Podržavate li takav stav – očekuje li se da kosovske vlasti koordiniraju raspoređivanje policije na sjeveru sa međunarodnom zajednicom?
Radi se o zahtjevu koji je veoma važan. Misija Kfora dijeli odgovornost za očuvanje bezbjednog okruženja na Kosovu. Isto važi za misiju Evropske unije, Eulex. Nadamo se da kosovske vlasti vide međunarodnu zajednicu, posebno NATO, kao važnog partnera sa kojim treba da se konsultuje i koordinira. Nastavićemo da tražimo od Vlade Kosova da ostane u bliskom kontaktu sa NATO i KFOR na terenu. Važno je sprečiti bilo kakav vid pogrešnih procena.
Kosovske vlasti izašle su sa prijedlogom kojim bi se peticijom mogli smeniti gradonačelnici na sjeveru Kosova. Je li to put koji biste podržali – ili bi njihove ostavke bile manje komplikovano rješenje?
Ukoliko žele da održe nove izbore na kojima bi učestvovali Srbi, mislim da su ostavke brži i bolji način. Rješenje koje obuhvata peticiju nikada do sada nije bilo primjenjeno. Brojni propisi i zakoni koji bi se odnosili na to nisu na snazi. Ipak, mi podržavamo bilo kakav način, usklađen sa Ustavom, kako bi se održali izbori. Tražimo od srpske zajednice da učestvuje u glasanju, kada izbori budu raspisani. Kako će se to ostvariti ostaje na stranama da diskutuju. Definitivno, mislim da bi sa ostavkama bilo brže. Vrlo pažljivo pratimo situaciju.
Izvor: VOA
“A to, kada je riječ o kosovskoj strani, znači predstavljanje nacrta Statuta Zajednice opština sa srpskom većinom. Kurti se nije obavezao da će to učiniti. U suštini, ono na šta se obavezao je da će prisustvovati sastancima u Briselu i ništa više od toga”, rekao je Escobar.Had a phone call w/ @StateDept DAS Escobar. Discussed the importance of ensuring smooth & quick implementation of the Basic Agreement and its Annex. Confirmed my readiness to engage in active negotiations during the dialogue meeting in Brussels & thanked him for U.S. support.
— Albin Kurti (@albinkurti) September 11, 2023
Eskobar je podsjetio da su već vidljive posljedice koje bi mogle nastupiti - ukoliko Kosovo i Srbija propuste priliku za normalizaciju odnosa.
“Riječ je o mjerama koje je uvela Evropska unija koje se ogledaju u nemogućnosti napretka u nekim od mehanizama pristupnog procesa – koje su prilično ozbiljne. Iako ih Kosovo označava kao sankcije – tu nije riječ o pravim kaznenim mjerama. Za Srbiju bi to takođe bilo veoma slično. U vezi sa Kosovom – radi se i o mogućnostima za nova priznanja, donatorske konferencije, strateški bilateralni dijalog sa Sjedinjenim Državama i bliski odnos sa NATO. Nažalost, ukoliko ne bude napretka - sve to će biti propušteno ove godine. I za Srbiju će biti vrlo slično. Mislim da će Evropska unija želeti da vidi jasne signale o zainteresovanosti za primenu sporazuma o normalizaciji dok budu razmatrali u kolikoj mjeri je Srbija napredovala u pristupnom procesu”, precizirao je Escobar.
Prema njegovim riječima, SAD nastavljaju snažnu podršku dijalogu, koji predvodi Evropska unija.
“Vidimo ga kao način za ostvarivanje mirnih i produktivnih odnosa između Kosova i Srbije. Imajući u vidu činjenicu da je u februaru i martu postignut važan dogovor o normalizaciji - strane u procesu želimo da zamolimo da ozbiljno shvate obaveze iz tog sporazuma kako bi napredovale u ispunjavanju postojećih i ranijih obaveza. Želimo da se napredak u okviru dijaloga i Ohridskog sporazuma ostvari tokom ove godine”, ukazao je Escobar - dodavši da se u četvrtak očekuje neki vid napretka.
U Ohridu je djelovalo da postoji tračak nade da bi Kosovo i Srbija mogli postići neku vrstu razumijevanja. Ipak, nova runda dijaloga premijera Albina Kurtija i predsjednika Vučića iščekuje se u lošim okolnostima: Kosovo se suočava sa merama Zapada zbog stanja na sjeveru zemlje, a Srbija nastoji da podriva Kosovo. Šta je sljedeće?
Ohridski sporazum, koji su strane postigle, veoma je širokog obima i istorijski. Riječ je o istinskom sporazumu o normalizaciji po evropskim mjerilima, ali i prilika za napredak jer dvije zemlje proces integracija mogu da usklade sa evropskim strukturama. Dakle, obema zemljama pruža mogućnost da napreduju u ostvarenju strateških ciljeva - evropskih integracija. Međutim, od njegovog postizanja, bili smo svjedoci niza eskalacija i beskorisnih aktivnosti koje su stopirale napredak. Potrebno je prevazići sve izazove aktuelne od marta i vjerujem da je to moguće. Nadamo se da će ispunjavanjem odredbi i rješavanjem otvorenih pitanja biti moguće zaključiti sve izazove u koje spadaju izbori, registarske tablice, lične karte i druge teme koje bi mogle biti izvor eskalacije. To je zaista važno zbog rešavanja čitavog spektra pitanja.
Pominjali ste deeskalaciju – izraz koji je postao uobičajen tokom posljednjih nekoliko mjeseci. Možete li detaljnije da objasnite šta dvije strane treba da ispune da bi se to postiglo?
Da vam kažem prvo u čemu se ogledala eskalacija. Razumeli smo potrebu kosovskih vlasti za održavanjem izbora kada su gradonačelnici podneli ostavke. Priznali smo rezultate izbora - iako je izlaznost bila izuzetno niska. Izbori su bili fer i slobodni i pozivali smo građane da učestvuju. Sve strane su saglasne, uključujući i vladu Kosova, da izlaznost od tri procenata nije dugoročno rješenje za opštinske vlasti. Prihvatili smo inauguraciju gradonačelnika i bili uvjereni da neće preduzimati kontroverzne mjere. Da će se baviti svojim svakodnevnim poslom. Međutim, uprkos obećanjima i našoj podršci Kosovu - bez koordinacije sa međunarodnom zajednicom, odlučili su da preuzmu neke od opštinskih zgrada. Ukazivali smo vlastima Kosova da nema potrebe za eskalacijom tenzija postavljanjem gradonačelnika u te zgrade. Kada je o srpskoj strani riječ, veoma smo zabrinuti zbog činjenice - iako je 90 odsto demonstranata bilo mirno, zbog prisustva onih koji su bili veoma nasilni. Koji su došli pripremljeni da naštete policiji i Kforu. U neredima su povređeni i pojedini nezavisni novinari. Dakle, to je bio dio eskalacije. U međuvremenu, zabrinuti smo zbog toga što na Kosovu nema koordinacije u vezi sa upotrebom jedinica specijalne policije, eksproprijacije i planiranog iseljavanja nekih od institucija iz Vladinih zgrada koje predvode Srbi. To su pitanja u vezi sa kojima bi trebalo voditi računa u kontekstu dijaloga. Pozivamo obe strane da sve to bude koordinisano sa međunarodnom zajednicom.
Pojedini kritičari ukazivali su da Zapad prema Srbiji sprovodi takozvanu politiku umirivanja i da je pogrešno što ta zemlja još nije uvela sankcije Rusiji. Da li Zapad Srbiju pokušava da privoli na svoju stranu na račun njenih susjeda?
Takva teza se učestalo pojavljuje. Činjenično je pogrešna jer smo prihvatili i priznali ishod izbora na Kosovu – uprkos izlaznosti od tri odsto. Saglasili se sa uspostavljanjem lokalnih vlasti i gradonačelnika. Pozdravili njihovu prijavu za članstvo u Savjetu Evrope i uvođenje vizne liberalizacije. Srbija, sa druge strane, ništa od toga nije podržala. Uz to sankcionisali smo šefa srpske Bezbjednosno-informativne agencije. Tako da bih želeo da znam, kako smo to prema tvrdnjama kritičara, podržali Srbiju? To je netačno i predstavlja dezinformaciju.
Sve su učestalije najave da bi u Srbiji uskoro mogli biti održani izbori, možda već u martu. Kako to utiče na šanse za eventualni dogovor Kosova i Srbije?
Ne bi trebalo, jer sporazum nisu postigli Vučić i Kurti, već Srbija i Kosovo. Sporazumi ostaju na snazi bez obzira na to ko je na vlasti.
Vjerujete li da će aktuelni predstavnici dvije strane primeniti sporazum, ako do toga dođe?
Dogovor je postignut i sada je pažnja usredsređena na njegovu primjenu. Dakle, potrebna je politička volja obe strane da sprovedu svoj dio sporazuma. Ovdje se ne radi o vjeri ili povjerenju. Riječ je o pravnoobavezujućim sporazumima za čiju primjenu su odgovorni pojedinci i vlade.
Generalni sekretar NATO-a je prošle sedmice, pozivajući se na sporazum između Kosova i NATO-a iz 2013. godine u vezi sa razmještanjem Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) u sjevernom dijelu Kosova, preneo predsjednici Kosova da svaki potez, uključujući i raspoređivanje policije, mora biti koordinisan sa NATO-om. Podržavate li takav stav – očekuje li se da kosovske vlasti koordiniraju raspoređivanje policije na sjeveru sa međunarodnom zajednicom?
Radi se o zahtjevu koji je veoma važan. Misija Kfora dijeli odgovornost za očuvanje bezbjednog okruženja na Kosovu. Isto važi za misiju Evropske unije, Eulex. Nadamo se da kosovske vlasti vide međunarodnu zajednicu, posebno NATO, kao važnog partnera sa kojim treba da se konsultuje i koordinira. Nastavićemo da tražimo od Vlade Kosova da ostane u bliskom kontaktu sa NATO i KFOR na terenu. Važno je sprečiti bilo kakav vid pogrešnih procena.
Kosovske vlasti izašle su sa prijedlogom kojim bi se peticijom mogli smeniti gradonačelnici na sjeveru Kosova. Je li to put koji biste podržali – ili bi njihove ostavke bile manje komplikovano rješenje?
Ukoliko žele da održe nove izbore na kojima bi učestvovali Srbi, mislim da su ostavke brži i bolji način. Rješenje koje obuhvata peticiju nikada do sada nije bilo primjenjeno. Brojni propisi i zakoni koji bi se odnosili na to nisu na snazi. Ipak, mi podržavamo bilo kakav način, usklađen sa Ustavom, kako bi se održali izbori. Tražimo od srpske zajednice da učestvuje u glasanju, kada izbori budu raspisani. Kako će se to ostvariti ostaje na stranama da diskutuju. Definitivno, mislim da bi sa ostavkama bilo brže. Vrlo pažljivo pratimo situaciju.
Izvor: VOA
