Britanski nedjeljnik "The Economist" otkrio je mogući scenario koji se krije iza krize na sjeveru Kosova i koji implicira odgovornost premijera Kosova Albina Kurtija.
Neimenovani diplomata za britanski medij kaže da sumnja da će Kurti održati svoje obećanje o autonomiji za kosovske Srbe i sugeriše da bi kriza na sjeveru mogla da mu pomogne da prikrije činjenicu da nije uspio da ispuni mnoga svoja obećanja koja je dao.
"Problemi na Kosovu takođe mogu biti dobrodošla distrakcija za Vučića dok se suočava sa demonstracijama", navodi britanski list.
Nedjeljnik je upotrebio riječi američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabriela Escobara da opiše situaciju na sjeveru Kosova kao "eskalaciju na vrhu prethodne eskalacije".
Srpska policija je 14. juna otela trojicu kosovskih policajaca, iako se obe strane spore na kojoj su strani granice bili.
Oni su 26. juna pušteni na slobodu, ali kosovsko-srpska kriza se nastavlja, ističe "The Economist".
Policija Kosova uhapsila je lokalne Srbe koji su, kako kažu, napali mirovne snage NATO-a i novinare.
Policija takođe tvrdi da je pronašla veliku količinu oružja u sjevernom dijelu Kosova, gdje su većina ljudi etnički Srbi.
Diplomate SAD i EU bore se sa krizom, plašeći se da bi još jedan nasilni incident mogao izazvati širi sukob.
Escobar i evropski posrednik za dijalog Miroslav Lajčak napravili su iskorak u proljeće tako što su postigli dogovor o primjeni plana u kojem bi Srbija Kosovo tretirala kao državu bez priznavanja, dodaje nedjeljnik.
Zauzvrat, opštine u kojima su Srbi većinsko stanovništvo dobilo bi oblik autonomije, što je obećano u prethodnom (Brisekskom) sporazumu 2013. godine.
Srbija je prekršila novi sporazum pokušavajući da blokira članstvo Kosova u Savjetu Evrope, objašnjava britanski list.
Amerika i EU su zatražile od Kurtija, da gradonačelnici u sjevernim opštinama koji su izabrani na izborima na kojima nisu učestvovali Srbi, koji su tamo većinsko stanovništvo ne rade u zgradama opština.
On ih nije poslušao i uz podršku policije Kurti mijenja status kvo u proteklih 20 godina, uznemiravajući kosovske Srbe.
Uprkos mjerama, kritikama i optužbama sa Zapada, "The Economist" piše da Kurti nije zabrinut.
Istovremeno upozorava na mogućnost šireg sukoba.
"Amerika je već 30 godina najveći dobrotvor kosovskih Albanaca, a 1999. godine NATO intervencija koju je predvodila Amerika okončana je srpsku vlast na Kosovu. Sada protiv Kurtija nisu govorili samo Amerikanci, već i Edi Rama, premijer susjedne Albanije. Kurti nije zabrinut. Amerika i EU su počele da uvode sankcije Kosovu, ali ne i Srbiji. Ovoj krizi se ne nazire kraj. A prijetnja nasiljem u širim razmjerama je realna", ističe "The Economist".
Američki ambasador u Srbiji Christopher Hill hvali predsjednika Srbije kao kao "najboljeg partnera", dakle, Kurti je taj koji preuzima krivicu, zaključuje "The Economist".
Izvor: Kosovo Online/The Economist
"Problemi na Kosovu takođe mogu biti dobrodošla distrakcija za Vučića dok se suočava sa demonstracijama", navodi britanski list.
Nedjeljnik je upotrebio riječi američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabriela Escobara da opiše situaciju na sjeveru Kosova kao "eskalaciju na vrhu prethodne eskalacije".
Srpska policija je 14. juna otela trojicu kosovskih policajaca, iako se obe strane spore na kojoj su strani granice bili.
Oni su 26. juna pušteni na slobodu, ali kosovsko-srpska kriza se nastavlja, ističe "The Economist".
Policija Kosova uhapsila je lokalne Srbe koji su, kako kažu, napali mirovne snage NATO-a i novinare.
Policija takođe tvrdi da je pronašla veliku količinu oružja u sjevernom dijelu Kosova, gdje su većina ljudi etnički Srbi.
Diplomate SAD i EU bore se sa krizom, plašeći se da bi još jedan nasilni incident mogao izazvati širi sukob.
Escobar i evropski posrednik za dijalog Miroslav Lajčak napravili su iskorak u proljeće tako što su postigli dogovor o primjeni plana u kojem bi Srbija Kosovo tretirala kao državu bez priznavanja, dodaje nedjeljnik.
Zauzvrat, opštine u kojima su Srbi većinsko stanovništvo dobilo bi oblik autonomije, što je obećano u prethodnom (Brisekskom) sporazumu 2013. godine.
Srbija je prekršila novi sporazum pokušavajući da blokira članstvo Kosova u Savjetu Evrope, objašnjava britanski list.
Amerika i EU su zatražile od Kurtija, da gradonačelnici u sjevernim opštinama koji su izabrani na izborima na kojima nisu učestvovali Srbi, koji su tamo većinsko stanovništvo ne rade u zgradama opština.
On ih nije poslušao i uz podršku policije Kurti mijenja status kvo u proteklih 20 godina, uznemiravajući kosovske Srbe.
Uprkos mjerama, kritikama i optužbama sa Zapada, "The Economist" piše da Kurti nije zabrinut.
Istovremeno upozorava na mogućnost šireg sukoba.
"Amerika je već 30 godina najveći dobrotvor kosovskih Albanaca, a 1999. godine NATO intervencija koju je predvodila Amerika okončana je srpsku vlast na Kosovu. Sada protiv Kurtija nisu govorili samo Amerikanci, već i Edi Rama, premijer susjedne Albanije. Kurti nije zabrinut. Amerika i EU su počele da uvode sankcije Kosovu, ali ne i Srbiji. Ovoj krizi se ne nazire kraj. A prijetnja nasiljem u širim razmjerama je realna", ističe "The Economist".
Američki ambasador u Srbiji Christopher Hill hvali predsjednika Srbije kao kao "najboljeg partnera", dakle, Kurti je taj koji preuzima krivicu, zaključuje "The Economist".
Izvor: Kosovo Online/The Economist
