Bivši predsjednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani kaže da je premijer Albin Kurti u posljednjem susretu sa delegacijom Srbije u Briselu morao da insistira na tome da Beograd preuzme odgovornost za nestala lica, piše Gazeta express.
Hasani kaže da je Deklaracijom o nestalima, Vučić uspio da izjednači nestanke lokalnih Srba i drugih nealbanaca sa, kako navodi, "nasilnim nestancima koje je Srbija planski i sistematski činila nad Albancima".
“Prema članu 2. Međunarodne konvencije o nestalim licima iz 2010, država je odgovorna ako neko nestane, od strane državnih organa ili drugih ovlašćenih lica. Da Srbija nije stavila rezervu na ovaj član, rekavši da nestala lica u Deklaraciji nisu u pravnom smislu po ovoj Konvenciji, onda bi Srbija bila odgovorna za obeštećenje žrtava nasilnih nestanaka na Kosovu. Sa ovom rezervom, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je uspio da izjednači nestanke lokalnih Srba i drugih nealbanaca sa nasilnim nestancima koje je država Srbija planski i sistematski činila nad Albancima. To je suština problema", rekao je Hasani.
Na pitanje zašto je taj član Konvencije o prisilnim nestancima toliko važan, Hasani navodi dva razloga.
"Prvo, zato što je u redovima ovog člana uvršten opis radnji za koje su krive države, čiji opisi čine elemente odgovornosti država za kršenje međunarodnog humanitarnog prava, koje se nekada zvalo ratno pravo. Drugo, u opisu međunarodne odgovornosti države za prisilni nestanak, koji predstavlja zločin protiv čovječnosti, bitno je da su prisilne nestanke počinila država i njeni organi ili službena lica, kao i lica koja su djelovala po njihovom ovlašćenju. Ovdje, dakle, nije bitan pojam prisilni nestanak, već da li su nestanak pojedinaca izvršili država i njeni organi ili službenici i od njih ovlaštena lica”, kaže Hasani.
Zato smatra da Kurti ne treba da prihvati Vučićevu rezervu, već treba da insistira na međunarodnim standardima o odgovornosti suverenih i nezavisnih država za nasilni nestanak ljudi.
Hasani ističe da to nije privatna stvar članova porodica žrtava, već Kosova.
“Kosovo i međunarodna zajednica, koja bi trebalo da natera Srbiju da objelodani sve materijalne dokaze o počinjenim zločinima i lokaciju tijela albanskih žrtava koje su nasilno nestale. Članovi porodice ne mogu ništa da urade samo u Srbiji, već samo preko Kosova i garanta sporazuma između dvije zemlje”, dodaje.
Na činjenicu da međunarodna zajednica traži da se formira ZSO kako bi se dijalog nastavio i da li bi u budućnosti proces po pitanju nestalih, mogao da implicira i druge probleme, jer Kosovo nije spremno niti ima mogućnost da ispoštuje ovaj sporazum u obezbeđivanju dokumentacije za nestale osobe, Hasani kaže da su ZSO i nestali posebna pitanja.
“Prema obavezi koju je Kosovo preuzelo, za institucionalno otvaranje materijalnih dokaza za nestale, ispada da smo varvarski isti sa Srbijom u nestanku civila tokom rata na Kosovu. Ovo je apsurdno! To se ne može uraditi! Čak i da Kosovo nudi arhive Unmika i Euleksa, ako postoje, tako nešto nije obaveza Kosova, kao što je slučaj sa Srbijom i njenim arhivama. To je zbog jednostavne činjenice da, u smislu međunarodnog prava, Kosovo nije nasledilo Unmik i Euleks, ni UN ni EU. U međuvremenu, Srbija je na međunarodnom planu ista kao Srbija, koja je počinila zločine i masovne nestanke uz nasilje tokom 1998-1999. Ukratko, Kosovo ne može imati arhive za bilo šta vezano za rat, jer po međunarodnom pravu uopšte nije bilo država. Kosovo ima međunarodne odgovornosti osim obaveza koje je preuzelo od proglašenja nezavisnosti do danas”, tvrdi Hasani.
Hasani dodaje da ovo nisu njegove interpretacije, već činjenice međunarodnog javnog prava koje niko ne može poreći.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
“Prema članu 2. Međunarodne konvencije o nestalim licima iz 2010, država je odgovorna ako neko nestane, od strane državnih organa ili drugih ovlašćenih lica. Da Srbija nije stavila rezervu na ovaj član, rekavši da nestala lica u Deklaraciji nisu u pravnom smislu po ovoj Konvenciji, onda bi Srbija bila odgovorna za obeštećenje žrtava nasilnih nestanaka na Kosovu. Sa ovom rezervom, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je uspio da izjednači nestanke lokalnih Srba i drugih nealbanaca sa nasilnim nestancima koje je država Srbija planski i sistematski činila nad Albancima. To je suština problema", rekao je Hasani.
Na pitanje zašto je taj član Konvencije o prisilnim nestancima toliko važan, Hasani navodi dva razloga.
"Prvo, zato što je u redovima ovog člana uvršten opis radnji za koje su krive države, čiji opisi čine elemente odgovornosti država za kršenje međunarodnog humanitarnog prava, koje se nekada zvalo ratno pravo. Drugo, u opisu međunarodne odgovornosti države za prisilni nestanak, koji predstavlja zločin protiv čovječnosti, bitno je da su prisilne nestanke počinila država i njeni organi ili službena lica, kao i lica koja su djelovala po njihovom ovlašćenju. Ovdje, dakle, nije bitan pojam prisilni nestanak, već da li su nestanak pojedinaca izvršili država i njeni organi ili službenici i od njih ovlaštena lica”, kaže Hasani.
Zato smatra da Kurti ne treba da prihvati Vučićevu rezervu, već treba da insistira na međunarodnim standardima o odgovornosti suverenih i nezavisnih država za nasilni nestanak ljudi.
Hasani ističe da to nije privatna stvar članova porodica žrtava, već Kosova.
“Kosovo i međunarodna zajednica, koja bi trebalo da natera Srbiju da objelodani sve materijalne dokaze o počinjenim zločinima i lokaciju tijela albanskih žrtava koje su nasilno nestale. Članovi porodice ne mogu ništa da urade samo u Srbiji, već samo preko Kosova i garanta sporazuma između dvije zemlje”, dodaje.
Na činjenicu da međunarodna zajednica traži da se formira ZSO kako bi se dijalog nastavio i da li bi u budućnosti proces po pitanju nestalih, mogao da implicira i druge probleme, jer Kosovo nije spremno niti ima mogućnost da ispoštuje ovaj sporazum u obezbeđivanju dokumentacije za nestale osobe, Hasani kaže da su ZSO i nestali posebna pitanja.
“Prema obavezi koju je Kosovo preuzelo, za institucionalno otvaranje materijalnih dokaza za nestale, ispada da smo varvarski isti sa Srbijom u nestanku civila tokom rata na Kosovu. Ovo je apsurdno! To se ne može uraditi! Čak i da Kosovo nudi arhive Unmika i Euleksa, ako postoje, tako nešto nije obaveza Kosova, kao što je slučaj sa Srbijom i njenim arhivama. To je zbog jednostavne činjenice da, u smislu međunarodnog prava, Kosovo nije nasledilo Unmik i Euleks, ni UN ni EU. U međuvremenu, Srbija je na međunarodnom planu ista kao Srbija, koja je počinila zločine i masovne nestanke uz nasilje tokom 1998-1999. Ukratko, Kosovo ne može imati arhive za bilo šta vezano za rat, jer po međunarodnom pravu uopšte nije bilo država. Kosovo ima međunarodne odgovornosti osim obaveza koje je preuzelo od proglašenja nezavisnosti do danas”, tvrdi Hasani.
Hasani dodaje da ovo nisu njegove interpretacije, već činjenice međunarodnog javnog prava koje niko ne može poreći.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta Express
