Predsjednica Kosova Vjosa Osmani ponovila je tvrdnje da Srbija narušava proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije, kršeći sporazume i zatražila da međunarodna zajednica prestane da "mazi" Srbiju, prenosi Klan Makedonija.
"Nisam očekivala da će Srbija promjeniti pristup, a to se sada dokazuje. Srbija je načinila ’niz kršenja sporazuma’ i to je žalosno, jer šteti cijelom procesu“, rekla je Osmani, koja boravi u posjeti Sjevernoj Makedoniji.
To, naglasila je, ne znači da se Kosovo neće angažovati na konstruktivan i otvoren način, uvijek pokazujući spremnost da poštuje sporazume.
Budući da je poslednja runda dijaloga Kosova i Srbije, uz posredovanje EU, održana u Ohridu, Osmani je dodala da cijeni ulogu Sjeverne Makedonije u nastojanjima da pomogne dijalog Kosova i Srbije.
Ona je rekla i da bi međunarodni predstavnici trebalo da prestanu da „maze Srbiju“ i pozvala međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na Beograd i prestane sa „ugađanjem“, što je, smatra, činjeno za 11 godina dijaloga.
Rezultat toga je, kako kaže, da Srbija više od 50 odsto sporazuma, koje je potpisala u Briselu, nije sprovela, a uvijek se „olako izvukla“ iz takve situacije, jer joj, navodi, niko ne traži da te stvari sprovede.
Zato smatra da bi „zarad mira i stabilnosti“ u regionu, pristup međunarodne zajednice prema Srbiji morao da se promjeni.
„Istorija dokazuje da popustljivost autokratama nikada ne pomaže, naprotiv, podstiče ih na više destrukcija, više napada na druge. Vjerujem da je svima jasno da u Srbiji postoji autokratski režim, koji na prvom mjestu poštuje prava svojih građana, na drugom mestu vrši ogroman pritisak na Srbe na Kosovu, Srbe u Bosni i Hercegovini i pokušava da ih drži kao taoce, koristeći ih kao sredstvo za podrivanje naše nezavisnosti i suvereniteta“, rekla je Osmani.
Ona je navela da je Kosovo „nepovratna stvarnost koju niko ne može poreći“, dodajući da je ispravan stav predsjednika Sjeverne Makedonije Steve Pendarovskog, koji u svakom susretu ponavlja činjenicu da je dijalog Kosova i Srbije dijalog "dvije suverene države".
Navela je da je Srbija jedina koja tu realnost ne priznaje.
„Ali, što prije to prizna, biće bolje za samu Srbiju, ali i za sve nas koji živimo na ovim prostorima“, rekla je Osmani.
Na pitanje o ustavnim reformama u Sjevernoj Makedoniji, te da li je moguće da se ukine i odredba od „20 odsto“ za Albance u toj zemlji, Osmani je rekla da Albanci imaju pri ruci sve demokratske instrumente da tako nešto omoguće, jer im to omogućava njihov broj u Sobranju.
„Vjerujem da će odgovornim ponašanjem pogurati zahteve koji su u interesu svih Albanaca u Sjevernoj Makedoniji. Veoma je važno videti kako Skoplje ide napred u EU integracijama, jer što se naše zemlje više budu kretale ka EU, to će biti bolje za mir i stabilnost u regionu“, rekla je Osmani.
Kada je riječ o albanskom jeziku u Sjevernoj Makedoniji, ona je rekla da s obzirom na „ključnu ulogu albanskog naroda u istoriji te zemlje“ ima prostora za unapređenje po tom pitanju.
„Na Kosovu, iako srpska manjina čini negde između tri i četiri odsto stanovništva, srpski jezik je službeni na svim nivoima, od nacionalnog do lokalnog, dok su jezici ostalih manjina prepoznati na opštinskim nivoima, zavisno od toga gdje žive. To je dobar model koji pokazuje da što se ljudi više osjećaju uključenima u procese, u donošenje odluka, to više mogu da doprinesu društvu“, navela je Osmani.
Izvor: Kosovo online/Klan Macedonia
To, naglasila je, ne znači da se Kosovo neće angažovati na konstruktivan i otvoren način, uvijek pokazujući spremnost da poštuje sporazume.
Budući da je poslednja runda dijaloga Kosova i Srbije, uz posredovanje EU, održana u Ohridu, Osmani je dodala da cijeni ulogu Sjeverne Makedonije u nastojanjima da pomogne dijalog Kosova i Srbije.
Ona je rekla i da bi međunarodni predstavnici trebalo da prestanu da „maze Srbiju“ i pozvala međunarodnu zajednicu da pojača pritisak na Beograd i prestane sa „ugađanjem“, što je, smatra, činjeno za 11 godina dijaloga.
Rezultat toga je, kako kaže, da Srbija više od 50 odsto sporazuma, koje je potpisala u Briselu, nije sprovela, a uvijek se „olako izvukla“ iz takve situacije, jer joj, navodi, niko ne traži da te stvari sprovede.
Zato smatra da bi „zarad mira i stabilnosti“ u regionu, pristup međunarodne zajednice prema Srbiji morao da se promjeni.
„Istorija dokazuje da popustljivost autokratama nikada ne pomaže, naprotiv, podstiče ih na više destrukcija, više napada na druge. Vjerujem da je svima jasno da u Srbiji postoji autokratski režim, koji na prvom mjestu poštuje prava svojih građana, na drugom mestu vrši ogroman pritisak na Srbe na Kosovu, Srbe u Bosni i Hercegovini i pokušava da ih drži kao taoce, koristeći ih kao sredstvo za podrivanje naše nezavisnosti i suvereniteta“, rekla je Osmani.
Ona je navela da je Kosovo „nepovratna stvarnost koju niko ne može poreći“, dodajući da je ispravan stav predsjednika Sjeverne Makedonije Steve Pendarovskog, koji u svakom susretu ponavlja činjenicu da je dijalog Kosova i Srbije dijalog "dvije suverene države".
Navela je da je Srbija jedina koja tu realnost ne priznaje.
„Ali, što prije to prizna, biće bolje za samu Srbiju, ali i za sve nas koji živimo na ovim prostorima“, rekla je Osmani.
Na pitanje o ustavnim reformama u Sjevernoj Makedoniji, te da li je moguće da se ukine i odredba od „20 odsto“ za Albance u toj zemlji, Osmani je rekla da Albanci imaju pri ruci sve demokratske instrumente da tako nešto omoguće, jer im to omogućava njihov broj u Sobranju.
„Vjerujem da će odgovornim ponašanjem pogurati zahteve koji su u interesu svih Albanaca u Sjevernoj Makedoniji. Veoma je važno videti kako Skoplje ide napred u EU integracijama, jer što se naše zemlje više budu kretale ka EU, to će biti bolje za mir i stabilnost u regionu“, rekla je Osmani.
Kada je riječ o albanskom jeziku u Sjevernoj Makedoniji, ona je rekla da s obzirom na „ključnu ulogu albanskog naroda u istoriji te zemlje“ ima prostora za unapređenje po tom pitanju.
„Na Kosovu, iako srpska manjina čini negde između tri i četiri odsto stanovništva, srpski jezik je službeni na svim nivoima, od nacionalnog do lokalnog, dok su jezici ostalih manjina prepoznati na opštinskim nivoima, zavisno od toga gdje žive. To je dobar model koji pokazuje da što se ljudi više osjećaju uključenima u procese, u donošenje odluka, to više mogu da doprinesu društvu“, navela je Osmani.
Izvor: Kosovo online/Klan Macedonia
