Francuski list "Le Monde" analizirajući nedavne tenzije na Sjeveru Mitrovice, navodi da ponašanje Albina Kurtija iritira diplomate koji se bave Kosovom, prenosi Ekonomija onlajn.
"Ako nema opravdanja za srpsku stranu za upotrebu ratnohuškačke retorike, izvor tenzija ovoga puta treba tražiti u Prištini. Od početka 2022. godine, aktuelni ljevičarski nacionalistički premijer Albin Kurti, koji govori albanski, povećava svoj udio u Sjevernoj Mitrovici, čak i po cijenu razbijanja statusa kvo, koji su do sada preferirali Evropljani i Amerikanci", piše dopisnik lista iz Beča Jean-Baptiste Chastand za Le Monde.
U članku se navodi da postoji neka vrsta promjene u odnosu na dosadašnju politiku bezuslovne poslušnosti zapadnim ambasadama.
"Na Kosovu, kada se razbuktaju političke krize, dovoljni su protesti ili promišljene poruke raznih zapadnih ambasada, uglavnom američke, da se lokalne političke elite smire. Gotovo dva miliona Kosovara zna da mnogo duguje odlučujućoj ulozi NATO-a u ratu protiv Srbije 1999. godine, i ne žele nesuglasice sa svojim zapadnim sponzorima, posebno pred vladom poput one u Beogradu koju podržava Rusija, koja i dalje ne priznaje nezavisnost svoje bivše pokrajine", piše u tekstu.
Kako se navodi, Albin Kurti je na meti upravo zbog ovog preispitivanja odnosa "DA čovjeka" prema međunarodnoj zajednici, uzimajući kao osnovu za to izjave premijera Albanije.
"Bivši vođa Studentskog pokreta 1990-ih gospodin Kurti, star 47 godina, ističe se svojom legendarnom rigidnošću, koju kritikuje čak i šef albanske vlade Edi Rama. Svoj lik kovao je u srpskim zatvorima, gdje je bio zatvoren dvije godine, prije nego što je osnovao Samoopredjeljenje, na ideji radikalne retorike ujedinjenja Kosova sa Albanijom. Nakon godina provedenih u opoziciji, pobjedio je na parlamentarnim izborima u februaru 2021, obećavajući da će se boriti protiv endemske korupcije. Njegova pobjeda je dobro prihvaćena u mnogim evropskim prestonicama. Kurti je tokom te kampanje vrlo malo govorio o Srbiji, uvjeravajući da će prioriteti nove vlade biti otvaranje radnih mjesta i reforma u pravosuđu", navodi se.
Međutim "Le Monde" nagovještava da je dolaskom na vlast, podstaknut novim međunarodnim kontekstom savezništva koji je Srbija pokazala sa Rusijom, nakon invazije na Ukrajinu, novi premijer promenio pristup, ističući u prvi plan mjere reciprociteta sa Beogradom.
"Albin Kurti je odabrao ofanzivnu strategiju u Mitrovici početkom 2022. U aprilu je prvi put zabranio održavanje srpskih parlamentarnih izbora. On je u avgustu tražio da Srbija prizna lična dokumenta i kosovske registarske tablice, preteći da će lokalnim Srbima biti uskraćeno pravo da putuju u Srbiju sa svojim dokumentima. Jednostavan reciprocitet, tvrdi g. Kurti. Ali svaki put su ove tvrdnje izazvale burne reakcije srpske manjine na Kosovu, koja i dalje živi sa iluzijom povratka u Beogradski zaliv, ali i, istovremeno, zabrinutost zapadnih kancelarija, koje su zatražile od kosovske strane da odloži svoje akcije za kasnije. Prema komentaru lista, koji naglašava da su ovakva ponašanja iritirala njegove zapadne saveznike, premijer Kosova je precizno odgovorio na njihove zahtjeve", navodi se u tekstu.
Na kraju analize, spominje se francusko-njemački plan, za koji se navodi da će natjerati Kurtija na ustupke.
"Francuska i Njemačka su stavile na sto nacrt sporazuma koji bi omogućio oblik nezvaničnog priznanja Kosova, po modelu dvije Njemačke tokom hladnog rata. Ali, da bi došao do njegovog potpisa, ovaj sporazum će primorati Kurtija da učini svoje ustupke po pitanju prava srpske manjine", zaključuje se u tekstu, koji je preneo portal Ekonomija onlajn.
Izvor: Ekonomia online/Kosovoonline
U članku se navodi da postoji neka vrsta promjene u odnosu na dosadašnju politiku bezuslovne poslušnosti zapadnim ambasadama.
"Na Kosovu, kada se razbuktaju političke krize, dovoljni su protesti ili promišljene poruke raznih zapadnih ambasada, uglavnom američke, da se lokalne političke elite smire. Gotovo dva miliona Kosovara zna da mnogo duguje odlučujućoj ulozi NATO-a u ratu protiv Srbije 1999. godine, i ne žele nesuglasice sa svojim zapadnim sponzorima, posebno pred vladom poput one u Beogradu koju podržava Rusija, koja i dalje ne priznaje nezavisnost svoje bivše pokrajine", piše u tekstu.
Kako se navodi, Albin Kurti je na meti upravo zbog ovog preispitivanja odnosa "DA čovjeka" prema međunarodnoj zajednici, uzimajući kao osnovu za to izjave premijera Albanije.
"Bivši vođa Studentskog pokreta 1990-ih gospodin Kurti, star 47 godina, ističe se svojom legendarnom rigidnošću, koju kritikuje čak i šef albanske vlade Edi Rama. Svoj lik kovao je u srpskim zatvorima, gdje je bio zatvoren dvije godine, prije nego što je osnovao Samoopredjeljenje, na ideji radikalne retorike ujedinjenja Kosova sa Albanijom. Nakon godina provedenih u opoziciji, pobjedio je na parlamentarnim izborima u februaru 2021, obećavajući da će se boriti protiv endemske korupcije. Njegova pobjeda je dobro prihvaćena u mnogim evropskim prestonicama. Kurti je tokom te kampanje vrlo malo govorio o Srbiji, uvjeravajući da će prioriteti nove vlade biti otvaranje radnih mjesta i reforma u pravosuđu", navodi se.
Međutim "Le Monde" nagovještava da je dolaskom na vlast, podstaknut novim međunarodnim kontekstom savezništva koji je Srbija pokazala sa Rusijom, nakon invazije na Ukrajinu, novi premijer promenio pristup, ističući u prvi plan mjere reciprociteta sa Beogradom.
"Albin Kurti je odabrao ofanzivnu strategiju u Mitrovici početkom 2022. U aprilu je prvi put zabranio održavanje srpskih parlamentarnih izbora. On je u avgustu tražio da Srbija prizna lična dokumenta i kosovske registarske tablice, preteći da će lokalnim Srbima biti uskraćeno pravo da putuju u Srbiju sa svojim dokumentima. Jednostavan reciprocitet, tvrdi g. Kurti. Ali svaki put su ove tvrdnje izazvale burne reakcije srpske manjine na Kosovu, koja i dalje živi sa iluzijom povratka u Beogradski zaliv, ali i, istovremeno, zabrinutost zapadnih kancelarija, koje su zatražile od kosovske strane da odloži svoje akcije za kasnije. Prema komentaru lista, koji naglašava da su ovakva ponašanja iritirala njegove zapadne saveznike, premijer Kosova je precizno odgovorio na njihove zahtjeve", navodi se u tekstu.
Na kraju analize, spominje se francusko-njemački plan, za koji se navodi da će natjerati Kurtija na ustupke.
"Francuska i Njemačka su stavile na sto nacrt sporazuma koji bi omogućio oblik nezvaničnog priznanja Kosova, po modelu dvije Njemačke tokom hladnog rata. Ali, da bi došao do njegovog potpisa, ovaj sporazum će primorati Kurtija da učini svoje ustupke po pitanju prava srpske manjine", zaključuje se u tekstu, koji je preneo portal Ekonomija onlajn.
Izvor: Ekonomia online/Kosovoonline
