Ekonomski stručnjaci smatraju da je u aktuelnoj privredno energetskoj krizi izuzetno važno da građani Kosova osjete podršku države, ali da mjere Vlade Kosova poput posljednjeg finansijskog paketa treba da budu dugoročne kako bi se mogli rješavati nagomilani problemi od ranije.
Finansijske mjere Vlade Kosova za suočavanje sa inflacijom koje počinju od septembra, tokom prošlog vikenda najavio je premijer Albin Kurti. Prema njegovim riječima Vlada Kosova je izdvojila 150 miliona eura za ovaj paket pomoći od kojeg će oko 300 hiljada porodica imati koristi na ime subvencionisanja za uštedu struje, dok će oko 600 hiljada građana imati koristi od direktnih uplata.
Finansijski paket predviđa nekoliko mjera nove jednokratne pomoći, kao što su isplate po 100 eura penzionerima, studentima i zaposlenima u javnim preduzećima, dok će od septembra za javne službenike biti izdvajan dodatni iznosi od po 50 eura mesečno. Najavljenim mjerama Vlada Kosova će kako je navdeno podržati svaki biznis koji poveća plate radnicima, subvencionišući 50 odsto povećanja plata po radniku, sa maksimalno 100 eura za prva tri mjeseca.
Ekonomista Safet Gërxhaliu u izjavi za Program na srpskom jeziku Radio Kosova 2 ocjenjuje da je u ovom trenutku izuzetno važno da građani Kosova osjete podršku države i treba da se vrednuju vladine mjere.
“Tačno je da je velika kriza ne samo na Kosovu, nego i u cijeloj Evropi, pa i šire. Sama činjenica da na Kosovu imate inflaciju od 19,2 posto, dok je u euro zoni 9,4 posto, a u Americi negdje oko 9,1 posto, govori o tome kolika je kriza. Osim pomenutog još se svaki dan događaju neke nepredviđene ‘revolucije’ i sve to pogađa direkno ekonomski i socijalni aspekt cijele regije, pa i Kosova”, kaže Gërxhaliu.
On dodaje da ovakve mjere Vlade Kosova treba da budu dugoročne, jer se samo ovim paketom mjera ne mogu rješavati nagomilani problemi od ranije.
“Ovdje je na neki način malo zapostavljen privatni sektor od koga se i najviše puni državni bužet i za njih treba da bude neka posebna mjera, jer radnici ne treba da zavise od milostinje poslodavca, već da budu zaštićeni od Vlade. Takođe, ovim mjerama su zapostavljeni i oni koji nisu u stalnom radnom odnosu. Pred nama je težak period, pogotovu jer dolazi zima i očekuju se problemi sa strujom i slično”, navodi Gërxhaliu.
I Agim Shahini iz Alijanse za biznis Kosova smatra da najavljeni paket finanijske pomoći Vlada nije pravilno rasporedila, jer se i ovog puta na neki način privatni sektor zanemaruje.
“Mislim da Vlada i ovog puta nije strateški dobro podjelila ovaj paket ekonomskih mjera, jer nije upotrebljen standard za sve radnike podjednako. Naime odvojeni su radnici privatnog sektora od onih koji rade u javnim istitucijama. Poznato je da veliki bužet dolazi iz privatnog sektora, a upravo taj privatni sektor i sada je na neki način zanemaren”, kaže Shahini.
I pored Vladinog finansijskog paketa, nastavljen je štrajk radnika u obrazovanji u javnom sektoru, zbog čega u većini škola nova školska godina nije počela na vruheme. Ključni zahtjev sindikata upućen Vladi Kosova je uplaćivanje po 100 eura mjesečno za zaposlene sve do stupanja na snagu Zakona o platama.
Na pitanje da li se zbog najavljene finansijske pomoći Vlade sindikati treba da odustanu od aktuelnog štrajka, Safet Gërxhaliu ocjenjuje da na Kosovu nedostaje dijalog, koji je jedno od najvećih oružja za rješavanje svih problema.
“Smatram da je vrijeme za dijalog, jer jedino se dijalogom mogu rješavati sva ova otvorena pitanja koja su pokrenuta ili od sindikata ili od nekih drugih aktera”, zaključljuje Gërxhaliu.
Izvor: Radio Kosovo 2
Finansijski paket predviđa nekoliko mjera nove jednokratne pomoći, kao što su isplate po 100 eura penzionerima, studentima i zaposlenima u javnim preduzećima, dok će od septembra za javne službenike biti izdvajan dodatni iznosi od po 50 eura mesečno. Najavljenim mjerama Vlada Kosova će kako je navdeno podržati svaki biznis koji poveća plate radnicima, subvencionišući 50 odsto povećanja plata po radniku, sa maksimalno 100 eura za prva tri mjeseca.
Ekonomista Safet Gërxhaliu u izjavi za Program na srpskom jeziku Radio Kosova 2 ocjenjuje da je u ovom trenutku izuzetno važno da građani Kosova osjete podršku države i treba da se vrednuju vladine mjere.
“Tačno je da je velika kriza ne samo na Kosovu, nego i u cijeloj Evropi, pa i šire. Sama činjenica da na Kosovu imate inflaciju od 19,2 posto, dok je u euro zoni 9,4 posto, a u Americi negdje oko 9,1 posto, govori o tome kolika je kriza. Osim pomenutog još se svaki dan događaju neke nepredviđene ‘revolucije’ i sve to pogađa direkno ekonomski i socijalni aspekt cijele regije, pa i Kosova”, kaže Gërxhaliu.
On dodaje da ovakve mjere Vlade Kosova treba da budu dugoročne, jer se samo ovim paketom mjera ne mogu rješavati nagomilani problemi od ranije.
“Ovdje je na neki način malo zapostavljen privatni sektor od koga se i najviše puni državni bužet i za njih treba da bude neka posebna mjera, jer radnici ne treba da zavise od milostinje poslodavca, već da budu zaštićeni od Vlade. Takođe, ovim mjerama su zapostavljeni i oni koji nisu u stalnom radnom odnosu. Pred nama je težak period, pogotovu jer dolazi zima i očekuju se problemi sa strujom i slično”, navodi Gërxhaliu.
I Agim Shahini iz Alijanse za biznis Kosova smatra da najavljeni paket finanijske pomoći Vlada nije pravilno rasporedila, jer se i ovog puta na neki način privatni sektor zanemaruje.
“Mislim da Vlada i ovog puta nije strateški dobro podjelila ovaj paket ekonomskih mjera, jer nije upotrebljen standard za sve radnike podjednako. Naime odvojeni su radnici privatnog sektora od onih koji rade u javnim istitucijama. Poznato je da veliki bužet dolazi iz privatnog sektora, a upravo taj privatni sektor i sada je na neki način zanemaren”, kaže Shahini.
I pored Vladinog finansijskog paketa, nastavljen je štrajk radnika u obrazovanji u javnom sektoru, zbog čega u većini škola nova školska godina nije počela na vruheme. Ključni zahtjev sindikata upućen Vladi Kosova je uplaćivanje po 100 eura mjesečno za zaposlene sve do stupanja na snagu Zakona o platama.
Na pitanje da li se zbog najavljene finansijske pomoći Vlade sindikati treba da odustanu od aktuelnog štrajka, Safet Gërxhaliu ocjenjuje da na Kosovu nedostaje dijalog, koji je jedno od najvećih oružja za rješavanje svih problema.
“Smatram da je vrijeme za dijalog, jer jedino se dijalogom mogu rješavati sva ova otvorena pitanja koja su pokrenuta ili od sindikata ili od nekih drugih aktera”, zaključljuje Gërxhaliu.
Izvor: Radio Kosovo 2
