Ekspert za pitanja životne sredine Luan Shllaku izjavio je da je jedna od mogućnosti za razvoj energetike Kosova korišćenje gasa, za razliku od uglja koji je trenutno u širokoj upotrebi, prenosi Koha.
Shllaku je podsjetio da je Kosovo prije mnogo godina proizvodilo gas, ali da malo ljudi to zna, uključujući i političare.
„Kosovo je nekada proizvodilo gas. Od 1970. do 1988. Kosovo je imalo fabriku za gasifikaciju uglja, tako da smo proizvodili gas iz uglja. U teoriji se zove sintetički, identičan je običnom gasu. Kosovo je imalo kapacitet da ozbiljno proizvodi gas, 500 miliona kubnih metara gasa godišnje pod normalnim uslovima“, izjavio je Shllaku.
On je rekao da su postrojenja u Obiliću, u blizini objekata u kojima se danas struja proizvodi putem uglja.
Prema njegovim riječima, kapacitet proizvodnje gasa sedamdesetih godina prošlog vijeka bio je toliki da je pokrivao potrebe cijelog Kosova.
Prema njegovim riječima, iako Kosovo ima kapacitete za proizvodnju gasa, ovaj proces se odlaže. Shllaku je istakao da gas izaziva 50 odsto manje zagađenja životne sredine nego sva druga goriva.
„Kada dođe ugalj, može da se koristi kao gorivo koje uzimamo iz njegove kalorijske vrijednosti, ali ima hemijski sadržaj koji ima jaku ugljeničnu bazu. Ugljenik se takođe koristi u hemijskim đubrivima kao što je poznato. Gasifikacijom se uzima ugalj, pretvara u gas, gas u amonijak, amonijak u azotnu kiselinu i dolazi se do hemijskog đubriva“, dodao je Shllaku.
Upitan o Nacrtu energetske strategije za 2022-2031, koji je objavila Vlada Kosova, Shllaku je rekao da u njemu nema "skoro ništa novo" i da će, prema njegovim riječima, sagorijevanje uglja, na osnovu tog dokumenta, nastaviti da se koristi.
„Važno je da se iz ove strategije zna da li će se sagorijevati ugalj ili ne. Ova strategija ne donosi novo postrojenje, nisam video da je pisalo da se ugalj neće sagorijevati. Greška se pravi u ovoj strategiji kada se gas ne računa kao mogućnost. U vrijeme kada gas počinje da se gleda drugačije od Zapadne Evrope, kada se kaže da će gas biti tranzitno gorivo do 2050. godine, mi to odbacujemo. Strategija pominje gas, ali kaže da ćemo u budućnosti napraviti master plan“, rekao je on.
Shllaku: Novih elektroinženjera nije bilo 20 godina
Shllaku navodi da na Kosovu nema dovoljno stručnih lica za elektrotehniku i da 20 godina nije bilo studenata koji su se obrazovali u ovom smjeru.
„Možemo da nađemo novac za izgradnju modernijeg pogona, ali ako nemamo ljude sa kojima radimo, to onemogućava rad. Moramo da vidimo gdje smo, ako želimo da nastavimo sa termoenergetikom, ko će da radi. Neki od osoblja na Kosovu A i B idu u penziju i ne vidim da dolazi novo osoblje. Ne postoji kadar koji mora da gradi nove koncepte razvoja, a to su novi inženjeri elektrotehnike, koji se nisu takmičili u elektrotehnici 20 godina“, rekao je Shllaku.
Shllaku je istakao važnost saradnje sa Albanijom za proizvodnju električne energije.
„Mi smo kompatibilni sa Albanijom, oni su u ljetnjoj krizi kada nemaju dovoljno vode, zimi imamo krizu rudarstva, paljenja. I pored ove razmjene moramo da napredujemo. Mi i dalje uvozimo 20odsto, a oni 20 posto, tako da nam fali generacije. Albanija ima vrtoglav vodni potencijal, mi smo suprotno, najsušnija zemlja u Evropi. Prepreka je što niko o tome ne razmišlja. Potrebni su nam novi izvori energije", rekao je Shllaku.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
„Kosovo je nekada proizvodilo gas. Od 1970. do 1988. Kosovo je imalo fabriku za gasifikaciju uglja, tako da smo proizvodili gas iz uglja. U teoriji se zove sintetički, identičan je običnom gasu. Kosovo je imalo kapacitet da ozbiljno proizvodi gas, 500 miliona kubnih metara gasa godišnje pod normalnim uslovima“, izjavio je Shllaku.
On je rekao da su postrojenja u Obiliću, u blizini objekata u kojima se danas struja proizvodi putem uglja.
Prema njegovim riječima, kapacitet proizvodnje gasa sedamdesetih godina prošlog vijeka bio je toliki da je pokrivao potrebe cijelog Kosova.
Prema njegovim riječima, iako Kosovo ima kapacitete za proizvodnju gasa, ovaj proces se odlaže. Shllaku je istakao da gas izaziva 50 odsto manje zagađenja životne sredine nego sva druga goriva.
„Kada dođe ugalj, može da se koristi kao gorivo koje uzimamo iz njegove kalorijske vrijednosti, ali ima hemijski sadržaj koji ima jaku ugljeničnu bazu. Ugljenik se takođe koristi u hemijskim đubrivima kao što je poznato. Gasifikacijom se uzima ugalj, pretvara u gas, gas u amonijak, amonijak u azotnu kiselinu i dolazi se do hemijskog đubriva“, dodao je Shllaku.
Upitan o Nacrtu energetske strategije za 2022-2031, koji je objavila Vlada Kosova, Shllaku je rekao da u njemu nema "skoro ništa novo" i da će, prema njegovim riječima, sagorijevanje uglja, na osnovu tog dokumenta, nastaviti da se koristi.
„Važno je da se iz ove strategije zna da li će se sagorijevati ugalj ili ne. Ova strategija ne donosi novo postrojenje, nisam video da je pisalo da se ugalj neće sagorijevati. Greška se pravi u ovoj strategiji kada se gas ne računa kao mogućnost. U vrijeme kada gas počinje da se gleda drugačije od Zapadne Evrope, kada se kaže da će gas biti tranzitno gorivo do 2050. godine, mi to odbacujemo. Strategija pominje gas, ali kaže da ćemo u budućnosti napraviti master plan“, rekao je on.
Shllaku: Novih elektroinženjera nije bilo 20 godina
Shllaku navodi da na Kosovu nema dovoljno stručnih lica za elektrotehniku i da 20 godina nije bilo studenata koji su se obrazovali u ovom smjeru.
„Možemo da nađemo novac za izgradnju modernijeg pogona, ali ako nemamo ljude sa kojima radimo, to onemogućava rad. Moramo da vidimo gdje smo, ako želimo da nastavimo sa termoenergetikom, ko će da radi. Neki od osoblja na Kosovu A i B idu u penziju i ne vidim da dolazi novo osoblje. Ne postoji kadar koji mora da gradi nove koncepte razvoja, a to su novi inženjeri elektrotehnike, koji se nisu takmičili u elektrotehnici 20 godina“, rekao je Shllaku.
Shllaku je istakao važnost saradnje sa Albanijom za proizvodnju električne energije.
„Mi smo kompatibilni sa Albanijom, oni su u ljetnjoj krizi kada nemaju dovoljno vode, zimi imamo krizu rudarstva, paljenja. I pored ove razmjene moramo da napredujemo. Mi i dalje uvozimo 20odsto, a oni 20 posto, tako da nam fali generacije. Albanija ima vrtoglav vodni potencijal, mi smo suprotno, najsušnija zemlja u Evropi. Prepreka je što niko o tome ne razmišlja. Potrebni su nam novi izvori energije", rekao je Shllaku.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
