Na Kosovu je u prvih devet mjeseci ove godine prijavljeno 1.568 slučajeva nasilja u porodici.
Riječ je o uvećanju od oko 11 odsto slučajeva u odnosu na isti period prošle godine.
Policija Kosova nema statističke podatke o tome koji je pol vršio, a koji bio predmet nasilja, izvještava Koha.
Međutim, prema 24-časovnim izvještajima Policije Kosova, samo u oktobru su žene iz različitih porodičnih razloga prijavile većinu slučajeva nasilja.
Čak i prema psihijatru Blerini Hoxhi, u našoj zemlji ženski rod je tri puta više predmet nasilja.
„Kada govorimo o nasilju u porodici, ne bavimo se samo nasiljem prema suprotnom polu već i nažalost ima slučajeva i prema djeci. Kod djece je šteta velika, bilo u emocionalnom aspektu koji se manifestuje u obliku nezadovoljstva i aneksioznosti i smanjenja raspoloženja u obliku depresije ili čak posttraumatskog stresa koji se može javiti kasnije u životu. To su kliničke manifestacije kod onih koji su podvrgnuti nasilju“, rekla je.
Hoxha je rekla da je pandemija uticala na povećanje broja slučajeva, dodajući da je izolacija faktor koji izaziva anksioznost i takođe ograničava slobodu kretanja.
„Kada priznamo da imamo problem sa upravljanjem snažnih emocija, dio posla je završen, a drugi korak je traženje pomoći od psihologa, a zatim psihijatra“, dodala je Hoxha.
Policija Kosova navodi da oni prema njima postupaju prioritetno. Pozivaju sve osobe koje su žrtve porodičnog nasilja da prijave slučajeve.
Izvor: Koha/Kossev
Policija Kosova nema statističke podatke o tome koji je pol vršio, a koji bio predmet nasilja, izvještava Koha.
Međutim, prema 24-časovnim izvještajima Policije Kosova, samo u oktobru su žene iz različitih porodičnih razloga prijavile većinu slučajeva nasilja.
Čak i prema psihijatru Blerini Hoxhi, u našoj zemlji ženski rod je tri puta više predmet nasilja.
„Kada govorimo o nasilju u porodici, ne bavimo se samo nasiljem prema suprotnom polu već i nažalost ima slučajeva i prema djeci. Kod djece je šteta velika, bilo u emocionalnom aspektu koji se manifestuje u obliku nezadovoljstva i aneksioznosti i smanjenja raspoloženja u obliku depresije ili čak posttraumatskog stresa koji se može javiti kasnije u životu. To su kliničke manifestacije kod onih koji su podvrgnuti nasilju“, rekla je.
Hoxha je rekla da je pandemija uticala na povećanje broja slučajeva, dodajući da je izolacija faktor koji izaziva anksioznost i takođe ograničava slobodu kretanja.
„Kada priznamo da imamo problem sa upravljanjem snažnih emocija, dio posla je završen, a drugi korak je traženje pomoći od psihologa, a zatim psihijatra“, dodala je Hoxha.
Policija Kosova navodi da oni prema njima postupaju prioritetno. Pozivaju sve osobe koje su žrtve porodičnog nasilja da prijave slučajeve.
Izvor: Koha/Kossev
