Bivši zamjenik ministra spoljnih poslova Kosova Ibrahim Gashi izjavio je da je poslije 2014. godine kosovska diplomatija propala. Gashi je za KTV pojasnio da kada se govori o diplomatskim misijama, postoje tri vrste ambasada - velike, srednje i male, i uporedio je diplomatsku snagu SAD i Rusije, prenosi Koha.
"Američko osoblje je sastavljeno od 13.000 diplomata u spoljnoj službi. SAD ima 265 diplomatskih misija na nivou ambasada i konzulata. Za današnju rusku diplomatiju ne možemo reći da ima ono što je imao Sovjetski Savez. Ne bih nikoga uporedio sa onim što SAD trenutno imaju. SAD ima veliku težinu u bilateralnoj i multilateralnoj diplomatiji", rekao je Gashi.
Što se tiče albanske diplomatije, kaže da je započeta 1920. godine.
"Nakon Pariske mirovne konferencije, nakon potvrđivanja državljanstva Albanije uz pomoć Sjedinjenih Država, članstvo Albanije u Ligi nacija dogodilo se 1920. godine i odatle je albanska država stekla međunarodni subjektivitet i započela razmjenu ambasadora. Čini mi se da smo 1922. poslali prvog ambasadora u SAD, Faik Konica i druga poznata imena takođe su tamo služili", rekao je Gashi.
Prema njegovim riječima Kosovo je imalo snažnu diplomatsku inicijativu nakon proglašenja nezavisnosti.
"Poslije proglašenja nezavisnosti, uslijedila je međunarodna akcija za podršku novoj državi Kosovo. Sjedinjene Države i nekoliko drugih evropskih zemalja proširile su svoj uticaj na zemlje koje su imale dobre odnose da bi što prije povećali broj priznanja i otvorili vrata Kosova da budu prihvaćeno u mnogim organizacijama, bilateralno", rekao je on i ocjenio da je ova inicijativa uplašila Srbiju.
Proces dijaloga, prema Gashiju, kod nekih neodlučnih država stvorio je oklijevanje.
"U posljednje četiri godine Srbija je vodila žestoku kampanju protiv procesa priznanja, čak i za povlačenje priznanja", rekao je Gashi.
Međutim, za propast kosovske diplomatije, on kaže da je krivo samo Kosovo.
"To nije bila samo Srbija, jer smo imali stagnaciju, imali smo česte promjene vlada, imali smo ozbiljnu unutrašnju političku polarizaciju, nismo održavali i negovali odnose sa prijateljskim zemljama. Nakon 2014. godine, diplomatija je propala. Spoljna politika države nije ništa drugo nego proširenje unutrašnje politike te države u odnosu na druge države", rekao je Gashi.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Što se tiče albanske diplomatije, kaže da je započeta 1920. godine.
"Nakon Pariske mirovne konferencije, nakon potvrđivanja državljanstva Albanije uz pomoć Sjedinjenih Država, članstvo Albanije u Ligi nacija dogodilo se 1920. godine i odatle je albanska država stekla međunarodni subjektivitet i započela razmjenu ambasadora. Čini mi se da smo 1922. poslali prvog ambasadora u SAD, Faik Konica i druga poznata imena takođe su tamo služili", rekao je Gashi.
Prema njegovim riječima Kosovo je imalo snažnu diplomatsku inicijativu nakon proglašenja nezavisnosti.
"Poslije proglašenja nezavisnosti, uslijedila je međunarodna akcija za podršku novoj državi Kosovo. Sjedinjene Države i nekoliko drugih evropskih zemalja proširile su svoj uticaj na zemlje koje su imale dobre odnose da bi što prije povećali broj priznanja i otvorili vrata Kosova da budu prihvaćeno u mnogim organizacijama, bilateralno", rekao je on i ocjenio da je ova inicijativa uplašila Srbiju.
Proces dijaloga, prema Gashiju, kod nekih neodlučnih država stvorio je oklijevanje.
"U posljednje četiri godine Srbija je vodila žestoku kampanju protiv procesa priznanja, čak i za povlačenje priznanja", rekao je Gashi.
Međutim, za propast kosovske diplomatije, on kaže da je krivo samo Kosovo.
"To nije bila samo Srbija, jer smo imali stagnaciju, imali smo česte promjene vlada, imali smo ozbiljnu unutrašnju političku polarizaciju, nismo održavali i negovali odnose sa prijateljskim zemljama. Nakon 2014. godine, diplomatija je propala. Spoljna politika države nije ništa drugo nego proširenje unutrašnje politike te države u odnosu na druge države", rekao je Gashi.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
