Kao rezultat izbijanja globalne pandemije koronavirusa, cio svijet će se suočiti sa usporavanjem ekonomskih aktivnosti, ni Kosovo neće zaobići posljedice po ekonomiju, ocenjuju eksperti za ekonomska pitanja u Prištini, prenosi RTK.
Ekonomski rast, kažu, biće mnogo manji nego što je predviđeno.
Vlada Kosova je za 2020. godinu je predvidela povećanje BDP za 4,2 odsto, a prema riječima ekonomskog političara Safeta Gërxhaliua, privredni rast neće biti dostignut zbog pandemije koronavirusa.
Gërxhaliu je rekao za Radio Slobodnu Evropu da će ekonomske posljedice ove situacije, koja je trenutno na snazi u mnogim zemljama svijeta i na Kosovu, biti teške.
"U globalnom aspektu, ekonomski rast od 2,8 odsto nemoguće je postići, negdje ni blizu 2 odsto. I na Kosovu će efekti biti takvi da će privredni rast biti manji, ali suština je u tome da se orijentacija oslanja na privatni sektor da bi se minimizirale posljedice“, kaže Gërxhaliu.
Dodao je da kosovske vlasti moraju biti obazrive na situaciju. Ukoliko se privatni sektor suoči sa poteškoćama, posljedice će snositi građani, jer preduzeća neće moći da izvršavaju svoje obaveze ako nemaju ekonomskeu aktivnosti.
„Ekonomske posljedice koronavirusa biće ogromne zbog činjenice da Vlada Kosova nema jasan pristup kako da se nosi sa posljedicama ove krize. S tim u vezi, vjerujem da će privatni sektor biti najviše napadnut “, ocjenjuje Gërxhaliu.
„Ako je privatni sektor najviše napadnut, tada će teret biti na građanima i u tom pogledu, kakav će biti institucionalni pristup? Slažem se da moramo voditi računa da je interes za zaštitu građana mnogo veći nego od posla, ali i da privatnom sektoru treba pružiti olakšice“, ističe Gërxhaliu.
Stručnjak za finansije Mejdi Bektashi je rekao za RSE da će mjere preduzete u većini zemalja za spriječavanje koronavirusa imati ozbiljan uticaj na ekonomski i finansijski sektor.
„Prevladavanje ove situacije sa kojom se suočava većina evropskih zemalja takođe zahtjeva direktnu intervenciju vlade sa posebnim finansijskim paketima za određena preduzeća, na koja su direktno uticale ove mjere. Što se prije ove mjere preduzmu, to će lakše biti prevaziđeno postojeće stanje u narednim mjesecima na polju ekonomije“, kaže Bektashi.
Prema njegovim riječima mjere Vlade Kosova treba da budu podsticajne za preduzeća zbog situacije, a posebnu pažnju treba posvetiti porodicama kojima je potrebna socijalna pomoć, penzionerima i onima sa nižim primanjima.
Vlada Kosova, dodaje profesor Bektashi, trebalo bi da smisli paket podsticaja koji bi što prije trebalo da bude nekoliko desetina miliona eura kako bi se sprečio bankrot mnogih firmi što bi direktno uticalo na pogoršanje ekonomske i finansijske situacije u zemlji.
"Vlada treba izdvojiti pet puta veće mjere za sprečavanje efekata pandemije na ekonomski sektor. Najhitnija mjera je odlaganje nekih kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica prema komercijalnim bankama za bar mjesec dana“, kaže Bektashi.
Centralna banka Kosova je već odlučila da dozvoli preduzećima i pojedincima da obustave otplatu rate kredita od 16. marta, 2020. do 30. aprila, 2020. godine, a u zavisnosti od situacije ova suspenzija bi trebalo da se razmatra na duži period.
Suspenzije plaćanja rata kredita, prema najavi CBK biće proučavane u svim slučajevima pojedinačno, kako bi se pomoglo bankarskom sektoru da se bavi svojim klijentima.
Izvor: Kosovo Online/RTK
Vlada Kosova je za 2020. godinu je predvidela povećanje BDP za 4,2 odsto, a prema riječima ekonomskog političara Safeta Gërxhaliua, privredni rast neće biti dostignut zbog pandemije koronavirusa.
Gërxhaliu je rekao za Radio Slobodnu Evropu da će ekonomske posljedice ove situacije, koja je trenutno na snazi u mnogim zemljama svijeta i na Kosovu, biti teške.
"U globalnom aspektu, ekonomski rast od 2,8 odsto nemoguće je postići, negdje ni blizu 2 odsto. I na Kosovu će efekti biti takvi da će privredni rast biti manji, ali suština je u tome da se orijentacija oslanja na privatni sektor da bi se minimizirale posljedice“, kaže Gërxhaliu.
Dodao je da kosovske vlasti moraju biti obazrive na situaciju. Ukoliko se privatni sektor suoči sa poteškoćama, posljedice će snositi građani, jer preduzeća neće moći da izvršavaju svoje obaveze ako nemaju ekonomskeu aktivnosti.
„Ekonomske posljedice koronavirusa biće ogromne zbog činjenice da Vlada Kosova nema jasan pristup kako da se nosi sa posljedicama ove krize. S tim u vezi, vjerujem da će privatni sektor biti najviše napadnut “, ocjenjuje Gërxhaliu.
„Ako je privatni sektor najviše napadnut, tada će teret biti na građanima i u tom pogledu, kakav će biti institucionalni pristup? Slažem se da moramo voditi računa da je interes za zaštitu građana mnogo veći nego od posla, ali i da privatnom sektoru treba pružiti olakšice“, ističe Gërxhaliu.
Stručnjak za finansije Mejdi Bektashi je rekao za RSE da će mjere preduzete u većini zemalja za spriječavanje koronavirusa imati ozbiljan uticaj na ekonomski i finansijski sektor.
„Prevladavanje ove situacije sa kojom se suočava većina evropskih zemalja takođe zahtjeva direktnu intervenciju vlade sa posebnim finansijskim paketima za određena preduzeća, na koja su direktno uticale ove mjere. Što se prije ove mjere preduzmu, to će lakše biti prevaziđeno postojeće stanje u narednim mjesecima na polju ekonomije“, kaže Bektashi.
Prema njegovim riječima mjere Vlade Kosova treba da budu podsticajne za preduzeća zbog situacije, a posebnu pažnju treba posvetiti porodicama kojima je potrebna socijalna pomoć, penzionerima i onima sa nižim primanjima.
Vlada Kosova, dodaje profesor Bektashi, trebalo bi da smisli paket podsticaja koji bi što prije trebalo da bude nekoliko desetina miliona eura kako bi se sprečio bankrot mnogih firmi što bi direktno uticalo na pogoršanje ekonomske i finansijske situacije u zemlji.
"Vlada treba izdvojiti pet puta veće mjere za sprečavanje efekata pandemije na ekonomski sektor. Najhitnija mjera je odlaganje nekih kreditnih obaveza fizičkih i pravnih lica prema komercijalnim bankama za bar mjesec dana“, kaže Bektashi.
Centralna banka Kosova je već odlučila da dozvoli preduzećima i pojedincima da obustave otplatu rate kredita od 16. marta, 2020. do 30. aprila, 2020. godine, a u zavisnosti od situacije ova suspenzija bi trebalo da se razmatra na duži period.
Suspenzije plaćanja rata kredita, prema najavi CBK biće proučavane u svim slučajevima pojedinačno, kako bi se pomoglo bankarskom sektoru da se bavi svojim klijentima.
Izvor: Kosovo Online/RTK
