Desetine evropskih zvaničnika sjatilo se u Prištinu tokom 2019. godine, sa ciljem da omekšaju stav Haradinajeve vlade kako bi ukinula taksu na srpske i bosanskohercegovačke proizvode, kako bi Kosovo i Srbija mogli da nastave dijalog, koji je prekinut zbog za sto odsto uvećane takse.
Premijer Haradinaj nije odustao od svog stave i nije privremeno obustavio taksu. Ostao je dosledan po pitanju zadržavanja taksi do posljednjeg dana svoje vladavine, javlja KTV.
U avgustu, kada je Haradinajeva vlada podnela ostavku, zemlje Kvinte pokušale su putem pisma da pozovu vlade Kosova i Srbije da nastave pregovore.
Istovremeno, da bi se krenulo sa dijalogom zatražen je kompromis, tako da Kosovo ukine taksu, a Srbija prestane sa kampanjom povlačenja priznanja Kosova, podsjeća KTV.
U stvari, Kosovo je krajem 2018. godine formiralo pregovarački tim na čelu sa Fatmirom Limajem i Shpendom Ahmetijem, čija uloga je bila da obezbjedi sveobuhvatno političku uključenost u dijalog sa Srbijom. Međutim, ovaj tim nikada nije dobio podršku opozicije, tim više što je samo nekoliko puta otputovao u Brisel, ponekad tajno, ponekad javno.
Ustavni sud Kosova je nove pregovarače proglasio neustavnim. Ustavni sud je smatrao da je Zakon o dijalogu i sam tim upad u vršenje nadležnosti institucija određenih Ustavom – Vlade Kosova i Skupštine Kosova.
PAN-ov pregovarački tim ostaće upamćen po tome što je na ime troškova avionskih karata, smještaja, plata i radionica potrošio hiljade eura. Opozicija ga je više puta kritikovala, a takođe je tražila da snose krivičnu odgovornost za sve troškove nastale u toku tih mjeseci.
Međutim, KTV je utvrdio da su u Kancelariji administrativnog koordinatora angažovani stranački vojnici i članovi Inicijative, uključujući rođake Fatmira Limaja i Shpenda Ahmetija.
Dijalog je i dalje blokiran, ali godinu dana nakon uvođenja stopostotne takse na srpske i bosanske proizvode, tržišni analitičari su procjenili njegove pozitivne i negativne efekte.
Uvoz srpskih proizvoda, godinu dana nakon uvođenja, pao je za 99 odsto. Dok je prošle godine Srbija prodala na Kosovu proizvode u vrijednosti od 395 miliona eura, godinu dana nakon što je uvedena stopostotna taksa, ona je izvezla robu u iznosu samo od 3,3 miliona eura.
Pad se odnosi i na proizvode iz Bosne i Hercegovine. Taksa, koja je sa 10% na početku povećana na 100 procenata, prema riječima rukovodilaca privrednih komora na Kosovu, pored koristi imala je i negativne efekte. Govori se da je bio izazov za preduzeća da se prilagode tržištu nakon uvođenja takse, a sa nekim posljedicama suočeni su i potrošači.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
U avgustu, kada je Haradinajeva vlada podnela ostavku, zemlje Kvinte pokušale su putem pisma da pozovu vlade Kosova i Srbije da nastave pregovore.
Istovremeno, da bi se krenulo sa dijalogom zatražen je kompromis, tako da Kosovo ukine taksu, a Srbija prestane sa kampanjom povlačenja priznanja Kosova, podsjeća KTV.
U stvari, Kosovo je krajem 2018. godine formiralo pregovarački tim na čelu sa Fatmirom Limajem i Shpendom Ahmetijem, čija uloga je bila da obezbjedi sveobuhvatno političku uključenost u dijalog sa Srbijom. Međutim, ovaj tim nikada nije dobio podršku opozicije, tim više što je samo nekoliko puta otputovao u Brisel, ponekad tajno, ponekad javno.
Ustavni sud Kosova je nove pregovarače proglasio neustavnim. Ustavni sud je smatrao da je Zakon o dijalogu i sam tim upad u vršenje nadležnosti institucija određenih Ustavom – Vlade Kosova i Skupštine Kosova.
PAN-ov pregovarački tim ostaće upamćen po tome što je na ime troškova avionskih karata, smještaja, plata i radionica potrošio hiljade eura. Opozicija ga je više puta kritikovala, a takođe je tražila da snose krivičnu odgovornost za sve troškove nastale u toku tih mjeseci.
Međutim, KTV je utvrdio da su u Kancelariji administrativnog koordinatora angažovani stranački vojnici i članovi Inicijative, uključujući rođake Fatmira Limaja i Shpenda Ahmetija.
Dijalog je i dalje blokiran, ali godinu dana nakon uvođenja stopostotne takse na srpske i bosanske proizvode, tržišni analitičari su procjenili njegove pozitivne i negativne efekte.
Uvoz srpskih proizvoda, godinu dana nakon uvođenja, pao je za 99 odsto. Dok je prošle godine Srbija prodala na Kosovu proizvode u vrijednosti od 395 miliona eura, godinu dana nakon što je uvedena stopostotna taksa, ona je izvezla robu u iznosu samo od 3,3 miliona eura.
Pad se odnosi i na proizvode iz Bosne i Hercegovine. Taksa, koja je sa 10% na početku povećana na 100 procenata, prema riječima rukovodilaca privrednih komora na Kosovu, pored koristi imala je i negativne efekte. Govori se da je bio izazov za preduzeća da se prilagode tržištu nakon uvođenja takse, a sa nekim posljedicama suočeni su i potrošači.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
