"Usamljeni slučaj" - ovako Besim Hoti, zamjenik komandira policije za sjever Kosova, za BBC na srpskom komentariše incident u kojem je teško povređen srpski mladić u Mitrovici.
"Ako uporedimo podatke iz 2010. ili 2011. o etničkim sukobima na Kosovu sa onim danas - to je kao nebo i zemlja."
Ipak, broj incidenata na cijelom Kosovu koji "potencijalno mogu da budu okarakterisani kao zločini iz mržnje ili pristrasni zločini" - gotovo je dvaput veći u 2018. nego 2015. godine, govore podaci koje je BBC na srpskom dobio iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).
Ovakvih zločina je u 2015. godine zabilježno 44, dok ih je četiri godine kasnije bilo - 87. Na Kosovu se za posljednje četiri godine dogodilo 249 incidenata prema nevećinskim članovima zajednice, uključujući i Albance u naseljima gdje su manjina, podaci su OSCE-a.
Dok srpski i kosovski zvaničnici različito tumače posljednji incident, ostali podaci o međuetničkim sukobima u konkretnim brojkama na sjeveru Kosova - dosta se razlikuju, u zavisnosti od izvora.
"Djeca od 17 godina i dalje sa hladnim oružjem"
Do prije usvajanja Briselskog sporazuma, na sjeveru Kosova je bilo između 85 i 100 potencijalno etnički motivisanih sukoba godišnje, kaže za BBC Miodrag Milićević, direktor nevladine organizacije Aktiv.
"Danas je ipak relaksiranija situacija. Albanci se slobodno kreću po sjeveru, a Srbi ne toliko po jugu, ali ipak lakše."
Ono što je posljednjih mjeseci problem, dodaje Milićević, jeste "zapaljiva retorika političara sa obje strane koja se preliva na ulice Kosova".
"Počelo je sa uvođenjem taksi na robu iz Srbije, a nastavlja se kako se približavaju izbori na Kosovu."
Dodatno je zabrinjavajuće, kaže on, da "mladi od 17 godina i dalje na Kosovu idu da hladnim oružjem u grad".
"Poslednje istraživanje je pokazalo da mladi na Kosovu, kako Srbi tako i Albanci, imaju prilično stereotipne stavove jedni o drugima, iako 1999. godine nisu ni bili rođeni."
Besim Hoti iz policije Kosova kaže da su se "prije usvajanja Briselskog sporazuma sukobi na sjeveru Kosova događali svakodnevno".
"Prošle godine smo zabilježili dva, ove godine jedan incident."
Hoti je rekao da će policija odmah početi da istražuje okolnosti koje su dovele do incidenta u Mitrovici.
Jutro poslije: Život ide dalje
Koliko su sukobi zaista česti
Broj incidenata varira u zavisnosti od toga - ko ih i kako broji.
Ukupan broj svih zločina na Kosovu u posljednje dvije godine bio je gotovo 8.000 slučajeva, kažu iz OSCE-a za BBC.
U dvije godine na Kosovu se dogodilo 155 incidenata prema nevećinskim članovima zajednice, uključujući i Albance u naseljima gdje su manjina, dodaju iz ove organizacije:
"Oni uključuju krađe, grafite, verbalne incidente i nisu ih sve počinili pripadnici većinske zajednice na lokalnom nivou. Lista takođe uključuje incidente koje je možda počinio drugi član iste zajednice."
Iz OSCE-a dodaju da su zločine podveli kao "zločine iz prostrasnosti, a da ta pristrasnost može da bude drugačija od etničke pripadnosti, kao što je seksualna orijentacija ili drugo". Takođe, ovo nisu incidenti za koji su na sudu dokazani kao pristrasni.
Policija Kosova zabilježila je 15 slučajeva međuetničkog nasilja u periodu između januara i avgusta 2017, koji obuhvataju narušavanje javnog reda, uvredljive grafite, podsticanje vjerske, etničke i rasne mržnje i nanošenje lakših tjelesnih povreda, stoji u posljednjem izvještaju Human Right Watch, američke međunarodne nevladine organizacije koja se bavi ljudskim pravima u svijetu.
Ipak, istraživači američke NGO navode da policija Kosova ne odvaja slučajeve po kategorijama "otežavajući time učinkovitu kontrolu policijskih reakcija na međuetničko nasilje".
Drugi problem međuetničkih sukoba jeste i njihovo procesuiranje. Na primjer, u 2016. godini, pravosuđe je primilo samo šest slučajeva zločina iz mržnje, navodi se u istraživanju Evropskog centra za manjinska pitanja (ECMI) Kosovo.
"Sposobnost kosovskih institucija da pravilno procesuiraju i sude etnički motivisana krivična djela takođe igra ključnu ulogu u uspostavljanju osjećaja vladavine prava, bezbjednosti i povjerenja u institucije među zajednicama."
"Mali broj pokazuje nepodudarnost opšte percepcije ljudi u vezi sa međuetničkim incidentima i faktičkog broja slučajeva u zvaničnim institucijama Kosova."
Bitno je navesti, dodaje se, da u slučajevima u kojima zločin ima druge otežavajuće okolnosti - na primjer etnički motivisane provale koje se završavaju fizičkim nasiljem ili fizičkim žrtvama - na kraju će se okarakterisati kao fizički napad, a ne kao etnički motivisana provala.
Ukupan broj prijavljenih incidenata je 2015. bio 479, stoji u tadašnjem izvještaju OSCE-a.
Istraživači OSCE-a su tada napisali da "policija nije u mogućnosti da sistematski napravi statistiku o potencijalnim krivičnim djelima motivisanim predrasudama - 'zločine iz mržnje', uključujući etnički motivisane incidente".
Iako baza podataka 2015. godine nije bila u stanju da podrži potpuno evidentiranje i analizu, u evidenciji policije Kosova za 2014. zabilježeno je 19 'etnički motivisanih' incidenata, u odnosu na 20 takvih 2013. godine, navode iz OSCE-a.
Snage KFOR-a na Kosovu
Vućić i Haradinaj: Osude i "loše vijesti"
Bivši premijer Kosova Ramush Haradinaj osudio je incident koji se dogodio u neposrednoj blizini mosta na Ibru. Izjavu je postavio i na svoj Facebook nalog:
"Oštro osuđujem slučaj tuče i ubadanja nožem mladog Srbina na mostu rijeke Ibar. Pozivam pravosudne organe da brzo razjasne slučaj i osude ih kako bi dobili kaznu koju zaslužuju. Kosovo je država svih svojih građana i stalno je bila primjer tolerancije i različitosti. Ovakvi postupci su izolovani slučajevi i nikada neće ugroziti mir i sigurnost u zemlji!"
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je napad na maloljetnog mladića srpske nacionalnosti u sjevernom dijelu Mitrovice pokazao koliko je opasno otvaranje mosta na Ibru i istakao da postoji fascinacija Albanaca sjeverom Kosova.
"To su loše stvari i loše vijesti, borili smo se protiv toga sve vrijeme, zato sam govorio koliko je opasno otvaranje mosta na Ibru, jer je želja Albanaca sjever Kosova i Ulica kralja Petra u Mitrovici", rekao je Vučić za televiziju Pink.
Govoreći o napadu, Vučić je istakao da saznaje, što će se, kako navodi, vidjeti i na snimcima, da je dječak namamljen od strane veće grupe Albanaca, ali je dodao da će se sačekati rezultati istrage.
Ipak, broj incidenata na cijelom Kosovu koji "potencijalno mogu da budu okarakterisani kao zločini iz mržnje ili pristrasni zločini" - gotovo je dvaput veći u 2018. nego 2015. godine, govore podaci koje je BBC na srpskom dobio iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).
Ovakvih zločina je u 2015. godine zabilježno 44, dok ih je četiri godine kasnije bilo - 87. Na Kosovu se za posljednje četiri godine dogodilo 249 incidenata prema nevećinskim članovima zajednice, uključujući i Albance u naseljima gdje su manjina, podaci su OSCE-a.
Dok srpski i kosovski zvaničnici različito tumače posljednji incident, ostali podaci o međuetničkim sukobima u konkretnim brojkama na sjeveru Kosova - dosta se razlikuju, u zavisnosti od izvora.
"Djeca od 17 godina i dalje sa hladnim oružjem"
Do prije usvajanja Briselskog sporazuma, na sjeveru Kosova je bilo između 85 i 100 potencijalno etnički motivisanih sukoba godišnje, kaže za BBC Miodrag Milićević, direktor nevladine organizacije Aktiv.
"Danas je ipak relaksiranija situacija. Albanci se slobodno kreću po sjeveru, a Srbi ne toliko po jugu, ali ipak lakše."
Ono što je posljednjih mjeseci problem, dodaje Milićević, jeste "zapaljiva retorika političara sa obje strane koja se preliva na ulice Kosova".
"Počelo je sa uvođenjem taksi na robu iz Srbije, a nastavlja se kako se približavaju izbori na Kosovu."
Dodatno je zabrinjavajuće, kaže on, da "mladi od 17 godina i dalje na Kosovu idu da hladnim oružjem u grad".
"Poslednje istraživanje je pokazalo da mladi na Kosovu, kako Srbi tako i Albanci, imaju prilično stereotipne stavove jedni o drugima, iako 1999. godine nisu ni bili rođeni."
Besim Hoti iz policije Kosova kaže da su se "prije usvajanja Briselskog sporazuma sukobi na sjeveru Kosova događali svakodnevno".
"Prošle godine smo zabilježili dva, ove godine jedan incident."
Hoti je rekao da će policija odmah početi da istražuje okolnosti koje su dovele do incidenta u Mitrovici.
Jutro poslije: Život ide dalje
Koliko su sukobi zaista česti
Broj incidenata varira u zavisnosti od toga - ko ih i kako broji.
Ukupan broj svih zločina na Kosovu u posljednje dvije godine bio je gotovo 8.000 slučajeva, kažu iz OSCE-a za BBC.
U dvije godine na Kosovu se dogodilo 155 incidenata prema nevećinskim članovima zajednice, uključujući i Albance u naseljima gdje su manjina, dodaju iz ove organizacije:
"Oni uključuju krađe, grafite, verbalne incidente i nisu ih sve počinili pripadnici većinske zajednice na lokalnom nivou. Lista takođe uključuje incidente koje je možda počinio drugi član iste zajednice."
Iz OSCE-a dodaju da su zločine podveli kao "zločine iz prostrasnosti, a da ta pristrasnost može da bude drugačija od etničke pripadnosti, kao što je seksualna orijentacija ili drugo". Takođe, ovo nisu incidenti za koji su na sudu dokazani kao pristrasni.
Policija Kosova zabilježila je 15 slučajeva međuetničkog nasilja u periodu između januara i avgusta 2017, koji obuhvataju narušavanje javnog reda, uvredljive grafite, podsticanje vjerske, etničke i rasne mržnje i nanošenje lakših tjelesnih povreda, stoji u posljednjem izvještaju Human Right Watch, američke međunarodne nevladine organizacije koja se bavi ljudskim pravima u svijetu.
Ipak, istraživači američke NGO navode da policija Kosova ne odvaja slučajeve po kategorijama "otežavajući time učinkovitu kontrolu policijskih reakcija na međuetničko nasilje".
Drugi problem međuetničkih sukoba jeste i njihovo procesuiranje. Na primjer, u 2016. godini, pravosuđe je primilo samo šest slučajeva zločina iz mržnje, navodi se u istraživanju Evropskog centra za manjinska pitanja (ECMI) Kosovo.
"Sposobnost kosovskih institucija da pravilno procesuiraju i sude etnički motivisana krivična djela takođe igra ključnu ulogu u uspostavljanju osjećaja vladavine prava, bezbjednosti i povjerenja u institucije među zajednicama."
"Mali broj pokazuje nepodudarnost opšte percepcije ljudi u vezi sa međuetničkim incidentima i faktičkog broja slučajeva u zvaničnim institucijama Kosova."
Bitno je navesti, dodaje se, da u slučajevima u kojima zločin ima druge otežavajuće okolnosti - na primjer etnički motivisane provale koje se završavaju fizičkim nasiljem ili fizičkim žrtvama - na kraju će se okarakterisati kao fizički napad, a ne kao etnički motivisana provala.
Ukupan broj prijavljenih incidenata je 2015. bio 479, stoji u tadašnjem izvještaju OSCE-a.
Istraživači OSCE-a su tada napisali da "policija nije u mogućnosti da sistematski napravi statistiku o potencijalnim krivičnim djelima motivisanim predrasudama - 'zločine iz mržnje', uključujući etnički motivisane incidente".
Iako baza podataka 2015. godine nije bila u stanju da podrži potpuno evidentiranje i analizu, u evidenciji policije Kosova za 2014. zabilježeno je 19 'etnički motivisanih' incidenata, u odnosu na 20 takvih 2013. godine, navode iz OSCE-a.
Snage KFOR-a na Kosovu
Vućić i Haradinaj: Osude i "loše vijesti"
Bivši premijer Kosova Ramush Haradinaj osudio je incident koji se dogodio u neposrednoj blizini mosta na Ibru. Izjavu je postavio i na svoj Facebook nalog:
"Oštro osuđujem slučaj tuče i ubadanja nožem mladog Srbina na mostu rijeke Ibar. Pozivam pravosudne organe da brzo razjasne slučaj i osude ih kako bi dobili kaznu koju zaslužuju. Kosovo je država svih svojih građana i stalno je bila primjer tolerancije i različitosti. Ovakvi postupci su izolovani slučajevi i nikada neće ugroziti mir i sigurnost u zemlji!"
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je napad na maloljetnog mladića srpske nacionalnosti u sjevernom dijelu Mitrovice pokazao koliko je opasno otvaranje mosta na Ibru i istakao da postoji fascinacija Albanaca sjeverom Kosova.
"To su loše stvari i loše vijesti, borili smo se protiv toga sve vrijeme, zato sam govorio koliko je opasno otvaranje mosta na Ibru, jer je želja Albanaca sjever Kosova i Ulica kralja Petra u Mitrovici", rekao je Vučić za televiziju Pink.
Govoreći o napadu, Vučić je istakao da saznaje, što će se, kako navodi, vidjeti i na snimcima, da je dječak namamljen od strane veće grupe Albanaca, ali je dodao da će se sačekati rezultati istrage.
