Izvještaj njemačkog Saveznog zavoda za kriminalistiku (BKA) pokazuje da su i tokom 2019. godine Albanci zaokupljali njemačke tužioce i sudove, prenosi Lajmi.
Kako se navodi, ranije tokom nedjelje, završen je sudski proces protiv grupe Albanaca u Neu-Ulmu, gradu u Bavarskoj. Optužba se odnosila na pomaganje u ilegalnoj trgovini opojnim drogama.
Optuženi su u noć 14. decembra 2019. ušli u skladište za čuvanje voća u Neu-Ulmu kako bi pribavili 500 kilograma droge uskladištene u kutijama sa bananama. Tužilaštvo je, dodaje se, znalo da se u skladištu nalazi kokain, koji je dolazio iz Ekvadora preko Roterdama i prethodno je narkotike zamjenio sa imitacionim materijalom.
Onog trenutka kada su Albanci ušli da bi ukrali drogu, policija ih je uhvatila. Sud je je osudilo šest optuženih na šest do sedam godina zatvora, navodi se u saopštenju za štampu Okružnog suda u Memingenu.
Tužilac Markus Šrot rekao je za Deutsche Welle vele da su optuženi uglavnom iz siromašnih porodica, koje su učestvovale u akciji zbog potrebe za prihodom.
Slučaj Neu-Ulma nije redak. Dva mjeseca pre nego što su uhapšeni dotični Albanci, u Landšutu je po istoj optužbi, osuđeno još pet Albanaca u jednom od najvećih suđenja za kokain u Njemačkoj, navodi Lajmi.
Količina kokaina "ulovljenog" u kutijama banana, koji je dolazio iz Ekvadora u Hamburg, radi dalje distribucije u skladišta u Njemačkoj, bila je više od dvije tone. I u slučaju Landšut i u slučaju Neu-Ulm, samo su pomoćnici bili na optuženičkoj klupi. Glave zločina ostaju neotkrivene, navodi se u tekstu.
Ilegalna trgovina drogom, uglavnom uvozom kokaina iz Ekvadora i distribucija širom Njemačke, a donekle i proizvodnja kanabisa činila je 93 odsto aktivnosti albanskog organizovanog kriminala u Njemačkoj, navodi se u izvještaju o organizovanom kriminalu BKA, koji je objavljen prošle nedjelje.
Druga područja aktivnosti organizovanog kriminala Albanaca, kako se navodi, su imovinska krivična djela i falsifikovanje dokumenata.
Albanci u 2019. godini i dalje su na vrhu liste za učešće u strukturama organizovanog kriminala. Od 202 grupe identifikovane za trgovinu drogom, u 2019. godini, u 29 su dominirali Albanci. Broj albanskih grupa aktivnih u trgovini drogom u 2019. godini tako je zauzeo drugo mjesto na listi BKA, poslije Nijemaca sa 66.
U statistikama BKA pominju se samo slučajevi koje policija uhvati. Kao organizovani kriminal BKA smatra krivično djelo koje ispunjava jedan od tri uslova a) koristi poslovne strukture, b) koristi prijetnje ili nasilje kao način zastrašivanja c) ima uticaj u politici, medijima, administraciji, pravosuđu ili ekonomiji.
U poređenju sa 2018. godinom, dodaje se, ispada da se 2019. godine organizovani kriminal Albanaca povećao. Iako je broj osumnjičenih za organizovane kriminalne aktivnosti ostao isti kao i 2018. godine, odnosno 244.
Prošle godine savezne vlasti su na svoje spiskove uvrstile 146 mladih albanskih državljana, uhvaćenih u kriminalnim organizacijama. "Ostanak istog broja osumnjičenih je slučajnost", rekla je portparolka BKA za Deutsche Welle.
Prihodi od organizovanog kriminala sa albanskim državljanima u 2019. godini udvostručeni su, o čemu svjedoče godišnji izveštaji BKA za organizovani kriminal za odgovarajuće godine.
Tako, dok je u 2018. godini promet albanskih grupa iznosio preko šest miliona eura, u 2019. godini imamo porast na preko 13,5 miliona eura. Promet grupa zatečenih krijumčarenjem droge u 2019. godini iznosio je ukupno 46,4 milion eura, dodaje se u tekstu.
Prema godišnjem izvještaju BKA, u Nemačkoj je 2019. godine delovala ukupno 31 grupa organizovanog kriminala u kojoj su dominirali građani sa albanskim državljanstvom, od kojih 29 u trgovini drogom.
Albansko državljanstvo zauzima treće mjesto, poslije Nijemaca sa 171 grupom i Turaka sa 78 grupa. Nešto niže na listi deset najčešćih nacionalnosti koje se bave organizovanim kriminalom u Njemačkoj su i građani Kosova, sa 14 grupa, poslije Poljaka, Italijana, Rusa. Posljednji na listi su Srbi sa 13 grupa.
Broj građana osumnjičenih za organizovani kriminal takođe se povećao na 198. mjesto (2018. bio je 182.). U 2019. godini uhapšeno je 48 mladih ljudi. Promet prihoda od aktivnosti organizovanog kriminala sa Kosova bio je ispod milion eura. Područja kriminala su falsifikovanje, trgovina drogom, krađa i rad na crno, navodi Lajmi.
Optuženi su u noć 14. decembra 2019. ušli u skladište za čuvanje voća u Neu-Ulmu kako bi pribavili 500 kilograma droge uskladištene u kutijama sa bananama. Tužilaštvo je, dodaje se, znalo da se u skladištu nalazi kokain, koji je dolazio iz Ekvadora preko Roterdama i prethodno je narkotike zamjenio sa imitacionim materijalom.
Onog trenutka kada su Albanci ušli da bi ukrali drogu, policija ih je uhvatila. Sud je je osudilo šest optuženih na šest do sedam godina zatvora, navodi se u saopštenju za štampu Okružnog suda u Memingenu.
Tužilac Markus Šrot rekao je za Deutsche Welle vele da su optuženi uglavnom iz siromašnih porodica, koje su učestvovale u akciji zbog potrebe za prihodom.
Slučaj Neu-Ulma nije redak. Dva mjeseca pre nego što su uhapšeni dotični Albanci, u Landšutu je po istoj optužbi, osuđeno još pet Albanaca u jednom od najvećih suđenja za kokain u Njemačkoj, navodi Lajmi.
Količina kokaina "ulovljenog" u kutijama banana, koji je dolazio iz Ekvadora u Hamburg, radi dalje distribucije u skladišta u Njemačkoj, bila je više od dvije tone. I u slučaju Landšut i u slučaju Neu-Ulm, samo su pomoćnici bili na optuženičkoj klupi. Glave zločina ostaju neotkrivene, navodi se u tekstu.
Drugi poslije Nijemaca
Ilegalna trgovina drogom, uglavnom uvozom kokaina iz Ekvadora i distribucija širom Njemačke, a donekle i proizvodnja kanabisa činila je 93 odsto aktivnosti albanskog organizovanog kriminala u Njemačkoj, navodi se u izvještaju o organizovanom kriminalu BKA, koji je objavljen prošle nedjelje.
Druga područja aktivnosti organizovanog kriminala Albanaca, kako se navodi, su imovinska krivična djela i falsifikovanje dokumenata.
Albanci u 2019. godini i dalje su na vrhu liste za učešće u strukturama organizovanog kriminala. Od 202 grupe identifikovane za trgovinu drogom, u 2019. godini, u 29 su dominirali Albanci. Broj albanskih grupa aktivnih u trgovini drogom u 2019. godini tako je zauzeo drugo mjesto na listi BKA, poslije Nijemaca sa 66.
13,5 miliona prometa
U statistikama BKA pominju se samo slučajevi koje policija uhvati. Kao organizovani kriminal BKA smatra krivično djelo koje ispunjava jedan od tri uslova a) koristi poslovne strukture, b) koristi prijetnje ili nasilje kao način zastrašivanja c) ima uticaj u politici, medijima, administraciji, pravosuđu ili ekonomiji.
U poređenju sa 2018. godinom, dodaje se, ispada da se 2019. godine organizovani kriminal Albanaca povećao. Iako je broj osumnjičenih za organizovane kriminalne aktivnosti ostao isti kao i 2018. godine, odnosno 244.
Prošle godine savezne vlasti su na svoje spiskove uvrstile 146 mladih albanskih državljana, uhvaćenih u kriminalnim organizacijama. "Ostanak istog broja osumnjičenih je slučajnost", rekla je portparolka BKA za Deutsche Welle.
Prihodi od organizovanog kriminala sa albanskim državljanima u 2019. godini udvostručeni su, o čemu svjedoče godišnji izveštaji BKA za organizovani kriminal za odgovarajuće godine.
Tako, dok je u 2018. godini promet albanskih grupa iznosio preko šest miliona eura, u 2019. godini imamo porast na preko 13,5 miliona eura. Promet grupa zatečenih krijumčarenjem droge u 2019. godini iznosio je ukupno 46,4 milion eura, dodaje se u tekstu.
Treći na spisku za organizovani kriminal
Prema godišnjem izvještaju BKA, u Nemačkoj je 2019. godine delovala ukupno 31 grupa organizovanog kriminala u kojoj su dominirali građani sa albanskim državljanstvom, od kojih 29 u trgovini drogom.
Albansko državljanstvo zauzima treće mjesto, poslije Nijemaca sa 171 grupom i Turaka sa 78 grupa. Nešto niže na listi deset najčešćih nacionalnosti koje se bave organizovanim kriminalom u Njemačkoj su i građani Kosova, sa 14 grupa, poslije Poljaka, Italijana, Rusa. Posljednji na listi su Srbi sa 13 grupa.
Broj građana osumnjičenih za organizovani kriminal takođe se povećao na 198. mjesto (2018. bio je 182.). U 2019. godini uhapšeno je 48 mladih ljudi. Promet prihoda od aktivnosti organizovanog kriminala sa Kosova bio je ispod milion eura. Područja kriminala su falsifikovanje, trgovina drogom, krađa i rad na crno, navodi Lajmi.
