Predsjednik Skupštine Kosova, Jakup Krasniqi, zatražio je da se procjeni jesu li akteri dijaloga Prištine i Beograda prekoračili ovlašćenja. Opozicija smatra da je Vlada, ne samo prešla crvenu liniju, već i zaobišla svoju odgovornost prema Skupštini.
Na Kosovu su sve više prisutne glasine o tome da bi se tehnički dijalog Prištine i Beograda mogao preusmjeriti u političkom pravcu.
Nakon intervjua Roberta Coopera, posrednika Evropske unije u dijalogu Beograda i Prištine za RSE da su pitanja u dijalogu na neki način bila i politička, predstavnici kosovske opozicije, ali ne samo oni, kažu da takvo mišljenje odavno prisutno, ali da je Vlada Kosova insistirala da ovaj dijalog okvalifikuje kao tehnički.
Jedan od lidera koji je kontinuirano tražio od vlade da pitanje dijaloga bolje razjasni, bio je i predsjednik Skupštine, Jakup Krasniqi. On je i u ponedjeljak ponovio da je potrebno da se uradi procjena ukoliko su akteri razgovora prevazišli svoje odgovornosti.
“Zahtjev je bio da se razgovara o tehničkim pitanjima i o pitanjima koja bi olakšala život građana Kosova, i ukoliko je prevaziđeno ono što je precizirano i u Rezoluciji Generalne skupštine UN-a, ali i u Rezoluciji Skupštine Kosova, odgovornost pada na one koji su uključeni u poslove mimo njihove odgovornosti”, kazao je Krasniqi.
LDK protiv političkih razgovora
Iz opozicije ponavljaju da je Kosovo ovim dijalogom učinilo uslugu Srbiji kako bi dobila kandidaturu, dok Kosovo ništa nije dobilo zauzvrat.
Šef Parlamentarne grupe Demokratskog saveza Kosova, Ismet Beqiri, naglašava da je dijalog sa Srbijom bio i ostaje političke prirode.
“LDK ni jednom nije bio protiv dijaloga, ali je bio protiv ovakve vrste dijaloga, ili političkih razgovora koji su služili Srbiji da postigne ono što je postigla, da dobije status kandidata bez sprovođenja gotovo nijednog sporazuma koji je postignut sa Kosovom tokom ovih razgovora”, kaže Beqiri.
On dodaje da i da je Vlada izbjegavala da pred Skupštiom predstavi postignute sporazume ili zaključke, što je prouzrokovalo dosta nejasnoća oko njihovog provođenja.
“Zatražili smo da se tačno zna agenda, program razgovora, šta se želi postići ovim sporazumima. Zašto se to ne bi predstavilo u Skupštini, da proces bude transparentan i da se zna šta se postizalo i šta se potpisivalo. Ovo se nije desilo u Skupštini i Vlada to izbjegava i ne ispunjuje ni ono što je predviđeno rezolucijom koja obavezuje vladu da izvještava o toku dijaloga”, kaže Beqiri.
Ono što takođe zabrinjava političke partije jeste da li će i sjever Kosova biti uključen u dijalog, gdje inače kosovske vlasti nisu uspjele da uspostave kontrolu. Taj dio još uvijek je pod kontrolom paralelnih institucije vlasti.
Ni posrednik Rober Cooper nije odbacio mogućnost da se o sjeveru razgovara, ali predsjednik Skupštine, Krasniqi, ističe da je za sjever jedino rješenje Ahtisarijev plan. Njime se, naime, manjinskim zajednicama garantuje najviši nivo prava.
Radio Slobodna Evropa
