Na osnovu osvojenih glasova bošnjačku zajednicu će zastupati četiri zastupnika u Parlamentu Kosova. Od četiri politička subjekta VAKAT, SDA, NDS i BSDAK, samo SDA nije prošla izborni prag, tako da će najstariji politički subjekt kosovskih Bošnjaka ostati bez zastupnika u Parlamentu Kosova.
Ispred Koalicije VAKAT, prema izvoru bliskom portalu, saznajemo da su dva zastupnička mjesta pripala predsjedniku DSB-a Rasimu Demiriju i kandidatkinji Dudi Balje.
NDS i BSDAK su osvojili po jedno mjesto u parlamentu iz njihovih redova u Parlamentu Kosova će Emilija Redžepi i Hamza Balje.
Ovakvim rasporedom zastupničkih mjesta pećko-istočka regija nema svog predstavnika u instituciji koja ima zakonodavnu vlast.
Pitanje je da li će ovaj kraj imati zastupnike u postojećim konstalacijama, kada je Kosovo jedna izborna cjelina.
To ne znači da su i ostale bošnjačke sredine, u prvom redu prizrensko-dragaška regija, u boljoj poziciji.
Ovo potkrepljujemo i izjavom dobrog poznavaoca izbornog zakonodavstva Kosova, Mazlluma Baraliua, koji tvrdi da postojeći izborni zakon na Kosovu, favorizuje najveće političke partije.
Alternativa su sigurno šest izborne zone, kojima se očekuje veća recipročna zastupljenost i skidanje sa dnevnog reda postojeće političke diskriminacije i dominacije većih partija.
Vrijeme od izbora 12. decembra do objavljivanja zvaničnih rezultata koje ovih dana treba da objavi Centralna izborna komisija, bilježe unutarstranačka previranja koja su često bila na ivici incidenata. Tome je najviše doprineo sistem glasanja otvorenih lista koji su kandidati koristili za lične promocije koje su se često kosile sa ciljevima stranaka, gdje su bošnjački interesi postavljeni u drugi plan.
Javna je tajna da su pretendenti za zastupnička mjesta, u čestim solo-kontaktima sa najvišim predstavnicima pobjedničkog subjekta PDK-a, kako bi obezbjedili što bolje pozicije u skupštinskim komisijama, prije svega u izvršnoj vlasti.
Zabrinjavajuća je činjenica da, osim deklarativnih izjava, predstavnici bošnjačkih političkih subjekata, nisu spremni na zajednički nastup pred trećim subjektima.
Stiče se utisak da politički predstavnici, sada već parlamentarnih subjekata, uglavnom izražavaju destruktivnu energiju, međusobnu netrpeljivost i nisu spremni za jedinstvo. Ne rijetko i sa pozicija koji su u suprotnosti sa bošnjačkim nacionalnim identitetom.
Politički subjekti Bošnjaka, uglavnom djeluju kao privante firme, koje jedinu aktivnost vežu za obezbjeđivanjem radnih mjesta za svoje političke istomišljenike, a ne za ideju, zbog kojih su ih još uvijek needukovani glasači, birali.
Sve po sistemu, ko je jamio, jamio je... A za narod malo muzike.
{jcomments on}
