Početak rasprave o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova,u BiH nije izazvao reakcije. BiH je jedina zemlja u regiji koja nije priznala Kosovo jer se tome protive predstavnici iz reda srpskog naroda.
Istovremeno, u kabinetu člana Predsjedništvu BiH Nebojše Radmanovića kažu da ta institucija nije zauzimala nikakav stav u vezi sa cijelim slučajem, ali i da se iz činjenice nepriznavanja Kosova može naslutiti šta misli o proglašenju nezavisnosti. Radmanovićev savjetnik Đorđe Latinović:
„Vjerujemo da će rezultat te rasprave ići u prilog međunarodnom pravu, održavanju međunarodnog pravnog poretka i stabilnosti i Srbije kao države, za koju smatramo da ima legitimno pravo da štiti svoj ustavni i teritorijalni integritet.“
U dublje analize postupka u Hagu ne žele da ulaze ni predstavnici vlasti i opozicije u Republici Srpskoj. Predsjednik Vlade u tom bh. entitetu Milorad Dodik kaže za naš radio da odluku treba sačekati, ali i da formalno-pravno ona neće bitnije promijeniti postojeće stanje:
„Imajući u vidu činjenicu da iza toga stoji značajan broj zemalja koje su priznale Kosovo i da će oni svoj autoritet graditi - ali to za njih nije obavezujuće.“
Predstavnici opozicije u Republici Srpskoj ocjenjuju da ni rasprava u Hagu, ali ni presuda, neće imati nikakvog uticaja na Bosnu i Hercegovinu jer su uvjereni da Bosna i Hercegovina nikada neće priznati nezavisnost Kosova. Govore potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović i poslanik SDS-a u Skupštini Republike Srpske Dušan Stojičić:
„Ja očekujem više stav Međunarodnog suda u Hagu kada je u pitanju pravni legalitet jednostranog priznanja Kosova u međunarodno priznatim granicama Srbije da će biti pozitivan i da će pokazati da ipak pravo postoji negdje, u nekim institucijama“, kaže Borenović.
„Ja mislim da nema šanse da RS prihvati u zajedničkim institucijama BiH koje su nadležne za vođenje spoljne politike ni na koji način i prizna nezavisnost južne srpske pokrajine", smatra Stojičić.
ADUTI
I Bosna i Hercegovina prije 16 godina je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu tužila Srbiju i Crnu Goru za genocid počinjen u BiH u ratnom periodu. Iako ova dva slučaja nisu povezana jer je bosanskohercegovački predmet, prema ocjeni pravnih stručnjaka, bio složeniji u pravnom smislu za Međunarodni sud pravde, neki od njih, poput Sakiba Softića, profesora međunarodnog prava, postavljaju pitanje zbog čega je Srbija tražila raspravu. Softić, koji je i bivši agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore, u prilog toj konstataciji napominje da presuda ni na koji način neće uticati da se postojeće stanje promijeni:
„Ja vjerujem da je to stvar unutardržavne borbe političkih stranaka za prevlast.“
S obzirom da se postupak pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu odnosi na davanje savjetodavnog mišljenja o pitanju zakonitosti međunarodnog priznanja Kosova, međunarodno priznanje države, ističe Softić, je slobodan čin i ne može se opozvati. Softić kaže i da, bez obzira kakva presuda bila, pravne refleksije na Bosnu i Hercegovinu neće biti. Istovremeno, postoji mogućnost političke refleksije u smislu da će presuda usporiti proces bosanskohercegovačkog priznanja Kosova:
„To je još jedan adut u rukama onih u BiH koji su protiv toga da BiH slijedi primjer Crne Gore i Makedonije i prizna Kosovo.“
Nekadašnji agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore procjenjuje da će se postupak o legalnosti jednostranog proglašenja Kosova završiti u naredne dvije sedmice, nakon čega će uslijediti izrada mišljenja Suda, koje nema karakter presude.
