Samo djela koja je kreirao čovjek mogu se zaštiti autorskim pravima, rekla je američka sutkinja Beryl Howell.
Umjetničko djelo stvoreno umjetnom inteligencijom bez ljudskog djelovanja ne može se zaštititi autorskim pravima prema američkom zakonu, presudio je američki sud u Washingtonu.
Samo djela koja je kreirao čovjek mogu se zaštiti autorskim pravima, rekla je sutkinja Beryl Howell, potvrdivši odbijenicu Američkog ureda za autorska prava koju je popunio kompjuterski naučnik Stephen Thaler u ime svoga sistema DABUS, piše Reuters.
Thalerov zahtjev za odobravanje patenata koje je osmislio DABUS (Device for the Autonomous Bootstrapping of Unified Sentience) odbio je ranije i američki patentni ured.
Thaler je također predao zahtjev za patente koje generira DABUS u drugim zemljama uključujući Veliku Britaniju, Južnoafričku Republiku, Australiju i Saudijsku Arabiju, s ograničenim uspjehom.
Thalerov advokat Ryan Abbott rekao je da se on i njegov klijent snažno protive odluci i da će se žaliti. Ured za autorska prava nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom.
Nekoliko tekućih tužbi također se tiče korištenja djela koja su pod autorskim pravima, u svrhu treniranja generativnog AI-ja bez dozvole za ta djela.
“Približavamo se novim granicama u zaštiti autorskih prava kako umjetnici označavaju AI u svoje kućice”, što će povećati “izazovna pitanja” zakona o autorskim pravima, napisala je Howell. “Ovaj slučaj, međutim, nije ni izbliza kompleksan”.
Thaler je podnio zahtjev 2018. godine za autorska prava koja pokrivaju “A Recent Entrance to Paradise”, djelo vizualne umjetnosti za koje tvrdi da ga je njegov AI sistem stvorio bez ljudske pomoći. Ured je odbio zahtjev prošle godine s izgovorom da djela moraju imati ljudske stvaratelje da bi se mogla zaštititi autorskim pravima.
Thaler je izazvao odluku na saveznom sudu, s argumentom da ljudsko autorstvo nije konkretan pravni zahtjev i da bi dopuštanje zaštite autorskih prava AI-ju bilo u skladu sa svrhom autorskih prava onako kako su navedena u američkom ustavu da “promovišu napredak nauke i korisnih umjetnosti.”
Howell se složila s Uredom za autorska prava i rekla da je ljudsko autorstvo “temeljni zahtjev autorskih prava” utemeljen na “stoljećima dugačkom sporazumnom razumijevanju.”
Samo djela koja je kreirao čovjek mogu se zaštiti autorskim pravima, rekla je sutkinja Beryl Howell, potvrdivši odbijenicu Američkog ureda za autorska prava koju je popunio kompjuterski naučnik Stephen Thaler u ime svoga sistema DABUS, piše Reuters.
Thalerov zahtjev za odobravanje patenata koje je osmislio DABUS (Device for the Autonomous Bootstrapping of Unified Sentience) odbio je ranije i američki patentni ured.
Thaler je također predao zahtjev za patente koje generira DABUS u drugim zemljama uključujući Veliku Britaniju, Južnoafričku Republiku, Australiju i Saudijsku Arabiju, s ograničenim uspjehom.
Thalerov advokat Ryan Abbott rekao je da se on i njegov klijent snažno protive odluci i da će se žaliti. Ured za autorska prava nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom.
Brzorastuće polje
Brzorastuće polje generativne umjetne inteligencije potiče nova pitanja koja se tiču intelektualnog vlasništva. Ured za autorska prava također je odbio umjetnikov zahtjev za zaštitom slika generiranih putem AI sistemom Midjourney, uprkos autorovim tvrdnjama da je sistem bio dio njihova umjetničkog procesa.Nekoliko tekućih tužbi također se tiče korištenja djela koja su pod autorskim pravima, u svrhu treniranja generativnog AI-ja bez dozvole za ta djela.
“Približavamo se novim granicama u zaštiti autorskih prava kako umjetnici označavaju AI u svoje kućice”, što će povećati “izazovna pitanja” zakona o autorskim pravima, napisala je Howell. “Ovaj slučaj, međutim, nije ni izbliza kompleksan”.
Thaler je podnio zahtjev 2018. godine za autorska prava koja pokrivaju “A Recent Entrance to Paradise”, djelo vizualne umjetnosti za koje tvrdi da ga je njegov AI sistem stvorio bez ljudske pomoći. Ured je odbio zahtjev prošle godine s izgovorom da djela moraju imati ljudske stvaratelje da bi se mogla zaštititi autorskim pravima.
Thaler je izazvao odluku na saveznom sudu, s argumentom da ljudsko autorstvo nije konkretan pravni zahtjev i da bi dopuštanje zaštite autorskih prava AI-ju bilo u skladu sa svrhom autorskih prava onako kako su navedena u američkom ustavu da “promovišu napredak nauke i korisnih umjetnosti.”
Howell se složila s Uredom za autorska prava i rekla da je ljudsko autorstvo “temeljni zahtjev autorskih prava” utemeljen na “stoljećima dugačkom sporazumnom razumijevanju.”
