Stigla najezda komaraca

Vrućine i migracija stanovništva donijeli su infektivne bolesti koje su bile nepoznate na ovom podneblju, a vratile su se i stare koje su bile iskorjenjene, poput malarije.

Sa lijepim vremenom stigla je i najezda komaraca, a sa njima i strah od mnogih bolesti koje prenose, kao što su denga, žuta groznica, virus Zapadnog Nila, čikungunja groznica, a stručnjaci u Srbiji se slažu da su globalno otopljavanje, tropske vrućine, migracija stanovništva, donijeli u naše krajeve infektivne bolesti koje su bile nepoznate na ovom podneblju.
Oni takođe ukazuju da su se vratile i stare bolesti koje su bile iskorjenjene na ovim prostorima Evrope, poput malarije.
Prošle godine je na Infektivnoj klinici u Prištini umrla jedna žena od virusa Zapadnog Nila na Kosovu, ali postoji opasnost da se pojave i denga i čikungunja groznica, jer su registrovani u okruženju.
"Službe treba nas da obavijeste da na određenom području imamo cirkulaciju virusa, da treba da podignemo sistem i da pratimo šta se dešava u humanoj populaciji i da na vreme upozorimo ljude", rekla je Bojana Grgić koordinator za vektorske zarazne bolesti i zoonoze u Institutu za javno zdravlje Srbije.
Komarci više ubadaju životinje nego ljude (posebno konje), prenose im infekciju i njihovim praćenjem na određenom području znalo bi se da li je virus u cirkulaciji.
Za groznicu Zapadnog Nila karakteristično da se infekcija uglavnom odvija bez simptoma ili su toliko blagi i nespecifični da niko ne bi pomislio da se radi o nekom egzotičnom oboljenju, a da se teži oblik bolesti u vidu meningitisa ili encefalitisa, koji zahtijeva bolničko liječenje, razvija kod jedne od 150 ubodenih osoba.
Denga i čikungunja groznica još uvijek nisu registrovane na Kosovu, ali denga je registrovana u Hrvatskoj i Francuskoj, a čikungunja groznica u Italiji, što ukazuje da se mogu pojaviti i kod nas.
Virus Zapadnog je Nila dokazan prošle godine u Srbiji, jer su bili dostupni testovi za dokazivanje ove infekcije, što ne znači da ga nije bilo i ranije.
Stvoreni su određeni uslovi da se ta infekcija pojavi i u ovom dijelu regiona Evrope, a to su migratorne ptice, koje su domaćini za ovu infekciju, tu su komarci koji prenose infekciju sa ptica na čovjeka i tu je populacija koja nema imunitet.
Prenosiocima određenih infekcija, a posebno komarcima, pogoduju klimatske promene, porast temperature i migracija stanovništva. Nove infektivne bolesti će se pojaviti na ovom podneblju, ali će se ponovo vratiti i one koje su bile skoro iskorjenjene, poput malarije.
Pobjeći od komaraca ne možemo, ali se možemo zaštititi kako bi njihove ubode sveli na minimum.

Čuvajte se i krpelja

Realno je očekivati i pojavu infekcija koje se prenose ujedom krpelja, a u Hrvatskoj i Sloveniji registrovani su krpeljni encefalitisi.

Kako da se zaštitite komaraca

Treba izbjegavati boravak napolju, bar dok se ne sprovede akcija zaprašivanja, kao i da treba izbjegavati periode kada komarci najviše ubadaju, a to je sumrak ili rano jutro.

Ukoliko već morate da boravite u tom periodu napolju treba nositi adekvatnu odeću dugih rukava, a ako to nije moguće onda nepokrivene dijelove kože treba mazati sredstvima koja odbijaju komarce.

Kuća se od komaraca može zaštititi stavljanjem mrežica na prozore, ali i sredstvima za uništavanje komaraca.

Vodu u posudama koja se zadržava treba mijenjati, jer ta ustajala voda je pogodno stanište za razmnožavanje komaraca. To su stvari koje mi za sebe možemo da uradimo.