Za šestogodišnje produženje programa glasalo je 65 senatora, a protiv su bila 34; sljedeći korak jest potpis predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Senat Sjedinjenih Američkih Država odobrio je zakon o ponovnom odobrenju operacija prisluškivanja stranih državljana u inozemstvu, koje provode pojedine američke obavještajne agencije, javlja AP.
Za šestogodišnje produženje programa glasalo je 65 senatora, a protiv su bila 34.
Sljedeći korak jest da ga u Bijeloj kući potpiše i odobri američki predsjednik Donald Trump.
Zakon je izazvao mnogo kontroverzi proteklih godina.
Iako su mete na papiru u inozemstvu, događalo se da obavještajne agencije prisluškuju i američke građane na teritoriji SAD-a bez naloga.
Prisluškivanje bez naloga
WikiLeaks je početkom prošle godine objavio veliki broj dokumenata za koje tvrdi da detaljno otkrivaju hakerske alate koje je upotrebljavala američka Centralna obavještajna agencija (CIA) za prikupljanje podataka iz pametnih telefona, aplikacija, televizora i drugih elektroničkih uređaja.
U dokumentima se opisuje način na koji su hakirani mobiteli, operativni sistemi, pa čak i pametni televizori u svrhu špijuniranja.
Riječ je o telefonima s Googleovim operativnim sistemom Android i iPhoneu kompanije Apple, kao i operativnom sistemu Windows kompanije Microsoft i Samsungovim televizorima, koje je CIA pretvarala u, kako se kaže, svoje oruđe i skrivene prislušne uređaje.
Usvojen i nadzor interneta
U međuvremenu je Senat izglasao i zakon kojim je na šest godina produžen program nadzora interneta bez naloga Državne agencije za sigurnost (NSA), nadilazeći prigovore zagovornika građanskih sloboda koji tvrde da će to potkopati privatnost Amerikanaca.
Očekuje se da će taj zakon, koji je prošle sedmice prošao glasanje i u američkom Zastupničkom domu, u petak potpisati predsjednik Donald Trump.
Program nadzora interneta dopušta pregled velike količine digitalne komunikacije inozemnih državljana izvan Sjedinjenih Američkih Država posredstvom američkih kompanija, poput Facebooka, Verizon Communicationsa ili Googleovog Alphabeta.
Program usput prikuplja i nepoznatu količinu podataka koji pripadaju Amerikanicima.
Nova mjera produžuje NSA-in špijunski program za šest godina, s minimalnim promjenama, a neke aktivističke skupine za zaštitu privatnosti tvrde da su tim zakonom agenciji proširene ovlasti.
Važan program za nacionalnu sigurnost
Bijela kuća, obavještajne agencije i republikanski čelnici u Kongresu navodili su da je program važan za nacionalnu sigurnost.
Protivnici su, pak, navodili da način na koji program obavještajnim agencijama dopušta korištenje podataka Amerikanaca predstavlja uznemiravanje.
Zakon je rezultat dugogodišnje rasprave Kongresa o stvarnim razmjerama američkog obavještajnog prikupljanja podataka, pokrenute 2013. kad je bivši saradnik NSA-e Edward Snowden otkrio povjerljive informacije.
