Građani Kosova uz mnogo tenzija dočekuju izbore 11. juna. Značajni politički igrači podjelili su se u tri kolone od kojih će jedna, izvesno, dati premijera. Moguće da će neki od novih poslanika nakon izbora morati u Hag.
Za sada je samo jedno potpuno izvesno: Kosovo će nakon izbora 11. juna dobiti novog premijera, pošto se dosadašnji prvi čovjek izvršne vlasti Isa Mustafa odrekao kandidature. Najmoćnija partija na Kosovu, Demokratska Partija Kosova (PDK), koju nakon izbora Hashima Thaçija na mjesto predsjednika preuzeo sadašnji predsjednik parlamenta Kadri Veseli, na opšte iznenađenje je bukvalno na samo pola sata prije isteka zakonskog roka napravila dogovor o predizbornoj koaliciji sa Alijansom za Budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, pokretom Nisma Fatmira Limaja i desetak manjih partija, konstatuje Deutsche welle.
Javnost je još više iznenadilo što je Veseli digao ruke od kandidature za mjesto premijera. On će predvoditi izbornu listu, ali je kandidat ove koalicije za mjesto premijera Ramush Haradinaj kojeg Srbija i dalje krivi za ratne zločine tokom i nakon rata 1998-1999. godine. Srbija i dalje traži njegovo izručenje. Privođenje u Francuskoj, gdje je proveo skoro četiri mjeseca, Haradinaju je svakako diglo rejting među kosovskim glasačima koji ga smatraju jednim od najvećih boraca za slobodu.
"Ratni" i "mirovni" blok
Veseli, Haradinaj i Ljimaj su tako napravili takozvani "ratni blok" – njih trojica spadaju među najpoznatije vođe Oslobodilačke vojske Kosova. Reklo bi se "prirodna" koalicija, ali ju je malo ko zaista i očekivao, kada se pogleda prošlost odnosa ovih partija. PDK je u proteklom mandatu bila u koaliciji sa Demokratskim Savezom Kosova Ise Mustafe, dok su Haradinaj i Limaj bili u opoziciji i među najljućim kritičarima Vlade. Odnosi između Veselija, Haradinaja i Limaja nisu bili dobri – politički niti privatno.
Fatmir Limaj je nekada i sam bio u PDK ali je ovu partiju napustio upravo zbog dolaska Kadrija Veselija na njeno čelo, i zajedno sa nekadašnjim portparolom OVK Jakupom Krasniqijem osnovao novu partiju – Pokret Nisma.
Veseli i Thaçi - ponudili Haradinaju mjesto premijera
Očigledno je međutim da su Veseli, Haradinaj, Limaj i ostali procjenili da jedino ovako mogu da osvoje najviše glasova i obezbjede mjesto mandatara nove vlade. Drugi, kolokvijalno rečeno "mirovni blok", predstavlja koalicija Mustafine stranke sa partijom Alijansa Novo Kosovo (AKR) jednog od najbogatijih Albanaca Behgjeta Pacollija. Mustafa je prepustio eventualnu premijersku poziciju dosadašnjem ministru finansija Avdullahu Hotiju. Mnogi analitičari kažu da je najveća preporuka Hotija – osim doktorske titule i nesporne stručnosti – to što je on vrlo lojalni sledbenik Ise Mustafe.
Kurti ide sam
Treći kandidat za premijera je lider pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti, poznat po vrlo otvorenom angažovanju za ujedinjenje Kosova i Albanije. Ova partija je vodila intenzivne razgovore i sa LDK, ali i Pacollijem o mogućoj predizbornoj koaliciji. Insajderi međutim kažu da je Kurti imao prevelike zahtjeve i zato nijedna od tih stranaka nije prihvatila da bude u koaliciji sa njim. Albin Kurti je u nedjelju predstavio program za mjesto premijera gdje se najviše pažnje posvećuje teškom ekonomskom stanju na Kosovu. Indikativno je međutim da Kurti pazi da nikada ne upotrebi konstrukciju "država Kosovo" nego uvijek govori o "republici" što je podgrijalo debatu o tome da ovaj pokret uopšte ne priznaje državu Kosovo nego tvrdokorno smatra da Kosovo i Albanija treba da budu jedna država.
Albin Kurti i dalje o ujedinjenju sa Albanijom
Skoro je potpuno izvesno da će jedan od pomenute trojice – Haradinaj, Hoti, Kurti – postati premijer. Kosovski parlament broji 120 poslaničkih mjesta za koje se nadmeće pet koalicija, 19 političkih partija i dvije građanske inicijative.
Kosovski ustav predviđa i takozvanu "pozitivnu diskriminaciju" koja manjinama garantuje najmanje dvadeset poslaničkih mandata – deset Srbima i deset ostalim manjinama. Što se srpskih partija tiče: one su rijetko kada bile tako podjeljene kao pred ove izbore. Dosadašnja Srpska lista je sada podjeljena na nekoliko partija, tako da će se i tu voditi žestoka borba za svaki glas. Za ove izbore su se prijavile četiri srpske političke partije i dvije koalicije. Svoje poslanike u parlamentu će po ključu svakako imati i Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije... Ustav Kosova takođe predviđa da poslanici manjina moraju da budu u Vladi Kosova, što znači da će oni morati da sjede u istom kabinetu sa Haradinajem, Kurtijem ili Hotijem.
Faktor Specijalni sud
Izvesno je da u skoro svim velikim partijama (sem u pokretu Samoopredjeljenje, koje ide samostalno) ima puno nezadovoljnih, jer su mnogi ostali van lista. Predstavnici međunarodne zajednice zahtjevaju da na listama ne budu osobe za koje se sumnja da su umješane u korupcionaške i kriminalne afere, ali je to samo djelimično ispoštovano. PDK je u tom pogledu bila najdoslijednija, jer je precrtala dosta poslanika i funkcionera koji su pominjani u korupcionaškim aferama. Neki kosovski analitičari kažu da glasači moraju da kazne sve političke partije koje nisu sa lista izbacile osumnjičene za korupciju tako što tim partijama jednostavno neće dati glas. Ali je to slaba utjeha pošto je glasačima u jeku predizborne kampanje prilično teško da prepoznaju ko je zaista ogrezao o kriminal.
Uočljivo je međutim da na partijskim listama nema nekih osoba za koje se polujavno šuška(lo) da bi mogle da budu na listi Specijalnog suda za zločine OVK, koji bi u Hagu ove godine trebalo da objavi prve optužnice. Tako među kandidatima za poslanike nisu Agim Çeku, Azem Sula, Shukri Buja... Ali su na listama neka imena za koje se takođe šuška(lo) da bi mogla biti na optuženičkoj klupi (Haradinaj, Veseli, Limaj...). Tako da faktor Specijalni sud ne može da se uzme kao odlučujući u određivanju kandidata za poslanike. Uostalom i u Specijalnom sudu tvrde da oni za sada nemaju nikakvu zvaničnu informaciju ko bi mogao biti optužen za ratne zločine. Ipak procjenjuje se da će ovaj sud biti spreman za početak rada negdje sredinom juna.
Glasačke liste nisu (barem do sada) očišćene do kraja. Kosovo ima zvanično oko 1,7 miliona stanovnika ali 1,9 miliona glasača! U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da je to zbog toga što su na listama ostali i građani Kosova koji žive u inostranstvu, ali i iseljeni Srbi. CIK je nedavno potpisala ugovor i sa predstavnicima Evropske unije na Kosovu, koja će za ove izbore poslati stotinak posmatrača.
Zbog predizbornih koalicija i žestoke borbe za vlast, za ove izbore vlada veće interesovanje nego za prethodne. Sasvim je izvesno da će Kosovo da dobije novog premijera, ali izazovi i problemi ostaju oni stari: teško ekonomsko stanje, demarkacija granice sa Crnom Gorom, stvaranje Zajednice srpskih opština, dijalog sa Beogradom, izručenje optuženih za ratne zločine, borba protiv korupcije i kriminala, stvaranje uslova za liberalizaciju viza...
Javnost je još više iznenadilo što je Veseli digao ruke od kandidature za mjesto premijera. On će predvoditi izbornu listu, ali je kandidat ove koalicije za mjesto premijera Ramush Haradinaj kojeg Srbija i dalje krivi za ratne zločine tokom i nakon rata 1998-1999. godine. Srbija i dalje traži njegovo izručenje. Privođenje u Francuskoj, gdje je proveo skoro četiri mjeseca, Haradinaju je svakako diglo rejting među kosovskim glasačima koji ga smatraju jednim od najvećih boraca za slobodu.
"Ratni" i "mirovni" blok
Veseli, Haradinaj i Ljimaj su tako napravili takozvani "ratni blok" – njih trojica spadaju među najpoznatije vođe Oslobodilačke vojske Kosova. Reklo bi se "prirodna" koalicija, ali ju je malo ko zaista i očekivao, kada se pogleda prošlost odnosa ovih partija. PDK je u proteklom mandatu bila u koaliciji sa Demokratskim Savezom Kosova Ise Mustafe, dok su Haradinaj i Limaj bili u opoziciji i među najljućim kritičarima Vlade. Odnosi između Veselija, Haradinaja i Limaja nisu bili dobri – politički niti privatno.
Fatmir Limaj je nekada i sam bio u PDK ali je ovu partiju napustio upravo zbog dolaska Kadrija Veselija na njeno čelo, i zajedno sa nekadašnjim portparolom OVK Jakupom Krasniqijem osnovao novu partiju – Pokret Nisma.
Veseli i Thaçi - ponudili Haradinaju mjesto premijera
Očigledno je međutim da su Veseli, Haradinaj, Limaj i ostali procjenili da jedino ovako mogu da osvoje najviše glasova i obezbjede mjesto mandatara nove vlade. Drugi, kolokvijalno rečeno "mirovni blok", predstavlja koalicija Mustafine stranke sa partijom Alijansa Novo Kosovo (AKR) jednog od najbogatijih Albanaca Behgjeta Pacollija. Mustafa je prepustio eventualnu premijersku poziciju dosadašnjem ministru finansija Avdullahu Hotiju. Mnogi analitičari kažu da je najveća preporuka Hotija – osim doktorske titule i nesporne stručnosti – to što je on vrlo lojalni sledbenik Ise Mustafe.
Kurti ide sam
Treći kandidat za premijera je lider pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti, poznat po vrlo otvorenom angažovanju za ujedinjenje Kosova i Albanije. Ova partija je vodila intenzivne razgovore i sa LDK, ali i Pacollijem o mogućoj predizbornoj koaliciji. Insajderi međutim kažu da je Kurti imao prevelike zahtjeve i zato nijedna od tih stranaka nije prihvatila da bude u koaliciji sa njim. Albin Kurti je u nedjelju predstavio program za mjesto premijera gdje se najviše pažnje posvećuje teškom ekonomskom stanju na Kosovu. Indikativno je međutim da Kurti pazi da nikada ne upotrebi konstrukciju "država Kosovo" nego uvijek govori o "republici" što je podgrijalo debatu o tome da ovaj pokret uopšte ne priznaje državu Kosovo nego tvrdokorno smatra da Kosovo i Albanija treba da budu jedna država.
Albin Kurti i dalje o ujedinjenju sa Albanijom
Skoro je potpuno izvesno da će jedan od pomenute trojice – Haradinaj, Hoti, Kurti – postati premijer. Kosovski parlament broji 120 poslaničkih mjesta za koje se nadmeće pet koalicija, 19 političkih partija i dvije građanske inicijative.
Kosovski ustav predviđa i takozvanu "pozitivnu diskriminaciju" koja manjinama garantuje najmanje dvadeset poslaničkih mandata – deset Srbima i deset ostalim manjinama. Što se srpskih partija tiče: one su rijetko kada bile tako podjeljene kao pred ove izbore. Dosadašnja Srpska lista je sada podjeljena na nekoliko partija, tako da će se i tu voditi žestoka borba za svaki glas. Za ove izbore su se prijavile četiri srpske političke partije i dvije koalicije. Svoje poslanike u parlamentu će po ključu svakako imati i Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije... Ustav Kosova takođe predviđa da poslanici manjina moraju da budu u Vladi Kosova, što znači da će oni morati da sjede u istom kabinetu sa Haradinajem, Kurtijem ili Hotijem.
Faktor Specijalni sud
Izvesno je da u skoro svim velikim partijama (sem u pokretu Samoopredjeljenje, koje ide samostalno) ima puno nezadovoljnih, jer su mnogi ostali van lista. Predstavnici međunarodne zajednice zahtjevaju da na listama ne budu osobe za koje se sumnja da su umješane u korupcionaške i kriminalne afere, ali je to samo djelimično ispoštovano. PDK je u tom pogledu bila najdoslijednija, jer je precrtala dosta poslanika i funkcionera koji su pominjani u korupcionaškim aferama. Neki kosovski analitičari kažu da glasači moraju da kazne sve političke partije koje nisu sa lista izbacile osumnjičene za korupciju tako što tim partijama jednostavno neće dati glas. Ali je to slaba utjeha pošto je glasačima u jeku predizborne kampanje prilično teško da prepoznaju ko je zaista ogrezao o kriminal.
Uočljivo je međutim da na partijskim listama nema nekih osoba za koje se polujavno šuška(lo) da bi mogle da budu na listi Specijalnog suda za zločine OVK, koji bi u Hagu ove godine trebalo da objavi prve optužnice. Tako među kandidatima za poslanike nisu Agim Çeku, Azem Sula, Shukri Buja... Ali su na listama neka imena za koje se takođe šuška(lo) da bi mogla biti na optuženičkoj klupi (Haradinaj, Veseli, Limaj...). Tako da faktor Specijalni sud ne može da se uzme kao odlučujući u određivanju kandidata za poslanike. Uostalom i u Specijalnom sudu tvrde da oni za sada nemaju nikakvu zvaničnu informaciju ko bi mogao biti optužen za ratne zločine. Ipak procjenjuje se da će ovaj sud biti spreman za početak rada negdje sredinom juna.
Glasačke liste nisu (barem do sada) očišćene do kraja. Kosovo ima zvanično oko 1,7 miliona stanovnika ali 1,9 miliona glasača! U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da je to zbog toga što su na listama ostali i građani Kosova koji žive u inostranstvu, ali i iseljeni Srbi. CIK je nedavno potpisala ugovor i sa predstavnicima Evropske unije na Kosovu, koja će za ove izbore poslati stotinak posmatrača.
Zbog predizbornih koalicija i žestoke borbe za vlast, za ove izbore vlada veće interesovanje nego za prethodne. Sasvim je izvesno da će Kosovo da dobije novog premijera, ali izazovi i problemi ostaju oni stari: teško ekonomsko stanje, demarkacija granice sa Crnom Gorom, stvaranje Zajednice srpskih opština, dijalog sa Beogradom, izručenje optuženih za ratne zločine, borba protiv korupcije i kriminala, stvaranje uslova za liberalizaciju viza...
