Kosovo nema zakon koji bi razjasnio pravni položaj vjerskih zajednica u zemlji. Njihovi predstavnici kažu da je nedostatak takvog zakona stvorio suštinske probleme, ali i posljedice kada je u pitanju bezbjednost u zemlji. Poznavaoci kažu da zakon o vjerskim zajednicama već 15 godina nedostaje zbog slabe volje institucija da regulišu ovu oblast, ali i zbog toga što te vjerske zajednice nisu vršile jači pritisak.
Nedostatak zakona koji bi definisao zakonsku osnovu vjerskih zajednica na Kosovu je proizvelo ne samo praktične poteškoće za njihovo funkcionisanje, već i ostale posljedice koje mogu biti štetne po zemlju, ocjenjuju predstavnici vjerskih zajednica i analitičari.
Resul Rexhepi, generalni sekretar predsjedništva Islamske zajednice na Kosovu, kaže da je takav zakon neophodan, jer je IZ u njegovom nedostatku do sada imala toliko poteškoća, što se za druge zemlje može smatrati i banalnim.
"Zbog nedostatka ovog zakona, vjerska zajednica se ne može registrovati. Gdje da se registruje? Nemamo jednu adresu, odnosno zakon koji bi nam kazao gdje da se registrujemo. Nemamo registarski broj koji je potreban za otvaranje žiro računa u bankama. Bez tog broja, ne možemo otvoriti žiro račun koji je potreban ovoj instituciji kako bi normalno funkcionisala”, kazao je Rexhepi za RSE.
A Don Shan Zefi, predstavnik katoličke crkve je za RSE kazao da je katolička crkva na Kosovu do sada imala razumijevanja prema Vladi i Skupštini Kosova, te da je čekala na izradu jednog takvog zakona. Ali, sada, nedostatak zakona o utvrđivanju zakonske osnove vjerskih zajednica donosi i posljedice.
"Govorim o inflitraciji različitih sekti na Kosovu, a koje mogu predstavljati i rizik. Usvajanjem zakona o vjerama, vjerske zajednice se iznova trebaju registrovati, a naročito i one grupe koje pretenduju da osnuju nove zajednice na Kosovu. Što se tiče Katoličke crkve, ali isto tako i Islamske zajednice i Pravoslavne crkve, zatim i jevrejske, protestanske, sve se one trebaju smatrati tradicionalnim zajednicama na Kosovu. Tokom historije su one položile svoj ispit da nisu protiv albanskog naroda", kazao je Don Shan Zefi.
Predstavnici Pravoslavne crkve na Kosovu nisu uspjeli danas da na odgovore na ovo pitanje.
Predstavnici Islamske zajednice i Katoličke crkve potvrdili su da su dali svoj doprinos u izradi nacrta zakona o definisanju pravne pozicije vjerskih zajednica, kojeg je inicirala Vlada Kosova 2012. Ali, taj nacrt zakona još uvijek nije poslat Skupštini Kosova. To potvrđuje i Arben Gashi, doskorašnji predsjednik skupštinskog odbora za zakonodavstvo.
RSE je pokušao kontaktirati i predstavnike prošle vlade po ovom pitanju, ali, nije bilo odgovora.
S druge strane, Betim Musliu, izvršni direktor kosovskog Instituta za pravosuđe, kaže da je neobjašnjivo što vjerske zajednice već 15 godina funkcionišu bez pravne osnove, i to je zabrinjavajuće, dodaje on.
"To je zato što sada vidimo radikalne, ekstremističke elemente i elemente koji se povezuju za terorističkim djelima. Pojavljivanje svega toga može biti upravo iz razloga zato što nema zakonodavstva koji bi efikasno kontrolisao djelovanje ovih zajednice ili bilo kakve organizacije, i eliminisao mogućnosti finansiranja bilo kakvih sumnjivih aktivnosti. U ovom slučaju, zbog nedostatka zakonske osnove, na Kosovu je došlo do razvijanja svakojakih vrsta djelovanja i aktivnosti koje nisu mogle da se kontrolišu kako treba od države”, kaže on.
I Resul Rexhepi iz IZ kaže da zbog nedostatka odgovarajućeg zakona, ni ova zajednica nije mogla da uspostavi svoj autoritet nad određenim pojedincima koji posećuju vjerske objekte ove zajednice, ali koji se ponašaju van principa određenih od IZ.
Inače, i izvještaj o vjerskim slobodama Stejt Departmenta naveo je u svom posljednjem izvještaju nedostatak odgovarajućeg zakona koji bi definisao zakonsku osnovu vjerskih zajednica na Kosovu.
