Bol u prsima je jedan od najčešćih simptoma zbog kojeg se pacijenti javljaju porodičnom doktoru ili u Hitnu službu.
Bol u prsima može biti oštrog ili tupog karaktera, a može stalno trajati ili se javljati periodično, može se pojavljivati u fizičkom naporu ili iznenada u mirovanju, piše “Ordinacija“…
Najvažnije je utvrditi i isključiti je li uzrok boli u prsima bolest koja životno ugrožava bolesnika:
infarkt srčanog mišića
upala srčanog mišića
disekcija aorte (pucanje stijenke aorte)
plućna embolija (ugrušak u plućnoj arteriji)
Navedena stanja su ona koja zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju i bolničko liječenje. Kad je uzrok boli u prsima kardiološki, bol je najčešće karaktera pritiska ili probadanja. Češće se javlja u fizičkom naporu, ali ponekad može i u mirovanju i može biti praćena simptomima poput preznojavanja, nedostatka zraka, brzog umaranja, pa čak i gubitka svijesti. U takvim stanjima potrebno je što prije javiti se u Hitnu službu radi utvrđivanja uzroka boli.
Ako je bol u prsima praćena zimicom, tresavicom, kašljem, osjećajem nedostatka zraka najčešće se radi o upali pluća ili pogoršanju drugih kroničnih plućnih bolesti. To su stanja koja također zahtijevaju pregled porodičnog doktora, ali ako se pojave simptomi poput izrazito visoke temperature i teškog disanja potrebno je potražiti pomoć u najbližoj Hitnoj službi.
Vrlo često je uzrok boli u prsima muskuloskeletna – što znači da se radi o upali mišića ili oštećenju zglobova što je jedan od najbenignijih razloga boli u prsima. Takva bol se najčešće javlja nakon fizičkog napora, vježbanja, nošenja teških tereta. Bol se pojačava na pritisak i prilikom promjene položaja tijela. Prolazi u mirovanju i nakon uzimanja analgetika, a najčešće nema nikakve popratne simptome.
Kod osoba sa degenerativnim bolestima kičme ili drugih kostiju može se javiti osjećaj ukočenosti koji uz postepeno razgibavanje prestaje, ali također nema popratne simptome i prolazi spontano, uz redovnu tjelovježbu i uzimanje lijekova protiv bolova.
Nakraju ne treba zaboraviti da se razni psihički stresovi, tjeskoba i depresija mogu prikazati kao bol u prsima koja je obično nespecifičnog karaktera i prolazi tek smirenjem psihičkog stanja bolesnika. Takav tip boli u prsima je vrlo uobičajen, ali je zadnji kojeg isključujemo u diferencijalnoj dijagnozi boli u prsima jer najmanje neposredno ugrožava bolesnika.
Najvažnije je utvrditi i isključiti je li uzrok boli u prsima bolest koja životno ugrožava bolesnika:
infarkt srčanog mišića
upala srčanog mišića
disekcija aorte (pucanje stijenke aorte)
plućna embolija (ugrušak u plućnoj arteriji)
Navedena stanja su ona koja zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju i bolničko liječenje. Kad je uzrok boli u prsima kardiološki, bol je najčešće karaktera pritiska ili probadanja. Češće se javlja u fizičkom naporu, ali ponekad može i u mirovanju i može biti praćena simptomima poput preznojavanja, nedostatka zraka, brzog umaranja, pa čak i gubitka svijesti. U takvim stanjima potrebno je što prije javiti se u Hitnu službu radi utvrđivanja uzroka boli.
Ako je bol u prsima praćena zimicom, tresavicom, kašljem, osjećajem nedostatka zraka najčešće se radi o upali pluća ili pogoršanju drugih kroničnih plućnih bolesti. To su stanja koja također zahtijevaju pregled porodičnog doktora, ali ako se pojave simptomi poput izrazito visoke temperature i teškog disanja potrebno je potražiti pomoć u najbližoj Hitnoj službi.
Vrlo često je uzrok boli u prsima muskuloskeletna – što znači da se radi o upali mišića ili oštećenju zglobova što je jedan od najbenignijih razloga boli u prsima. Takva bol se najčešće javlja nakon fizičkog napora, vježbanja, nošenja teških tereta. Bol se pojačava na pritisak i prilikom promjene položaja tijela. Prolazi u mirovanju i nakon uzimanja analgetika, a najčešće nema nikakve popratne simptome.
Kod osoba sa degenerativnim bolestima kičme ili drugih kostiju može se javiti osjećaj ukočenosti koji uz postepeno razgibavanje prestaje, ali također nema popratne simptome i prolazi spontano, uz redovnu tjelovježbu i uzimanje lijekova protiv bolova.
Nakraju ne treba zaboraviti da se razni psihički stresovi, tjeskoba i depresija mogu prikazati kao bol u prsima koja je obično nespecifičnog karaktera i prolazi tek smirenjem psihičkog stanja bolesnika. Takav tip boli u prsima je vrlo uobičajen, ali je zadnji kojeg isključujemo u diferencijalnoj dijagnozi boli u prsima jer najmanje neposredno ugrožava bolesnika.
