Najnovija istraživanja pokazuju da prekomjerno sjedenje može oduzeti nekoliko godina života, a povezano je i sa nekim od savremenih "epidemija", kao što su kancer, srčana oboljenja, visoki pritisak i moždani udar.
Izgleda da fotelje, kancelarijske stolice i sofe mogu biti fatalne po zdravlje. Nedavno su naučnici sa Unverziteta Lester objavili da vrijeme provedeno u sjedećem stavu čvrsto povezano sa povećanim rizikom od dobijanja dijabetesa tipa dva. Tako je stolica dodata spisku stvari koje nas ubijaju, kao što su alkohol, cigarete, teške droge.
Do Srednjeg vijeka u Evropi, privilegiju da sjede imali su kraljevi i biskupi. Prilikom raznih ceremonija, oni su u sjedećem stavu pokazivali da su iznad svih ostalih. Stolice sa naslonima počele su da se upotrebljaaju u Evropi oko 13. vijeka, a tek od 16. vijeka postale svakodnevni predmet. Do tada, za sjedenje su se koristile hoklice ili klupe.
Sjedenje na poslu uvedeno je relativno skoro. U 19. i 20. vijeku kancelarijski službenici, računovođe i direktori uglavnom su stajali, jer su vjerovali da im stajanje pomaže da ostanu pribrani i koncentrisani. Među onima koji su radili stojeći, bili su Ernest Hemingway, koji je stajao i pisao, Benjamin Franklin, Winston Churchill, Vladimir Nabokov...
Međutim, danas, ogromna većina nas dane provodi sjedeći - putujući na posao, na poslu, vraćajući se s posla, kod kuće, i na kraju, u trosjedu uz TV. U prosjeku, to je oko 10 sati sjedenja dnevno.
Naučnici su ustanovili da sjedenje dovodi do akumuliranja opasno visokog nivoa šećera i masti u krvi. Kad stojimo, naši mišići su u kontrakciji, a to pomaže da se šećer izbacuje iz krvi i da se iskoristi za stvaranje energije.
Istraživanje u kome je učestvovalo više od 60.000 sredovječnih muškaraca pokazalo je da oni koji sjede više od četiri sata dnevno imaju veće šanse da hronično obole, to jest da dobiju kancer, oboljenje srca i visok krvi pritisak.
Oni koji sjede 11 ili više sati dnevno imaju 40 odsto veće šanse da preminu u naredne tri godine, u poređenju sa onima koji sjede samo četiri sata dnevno. Jedna od opasnosti od dugog sjedenja jeste "sindrom sjedeće nepokretljivosti". Prvi slučaj opisan je u južnokorejskom medicinskom časopisu 2004. godine. Žrtva, 24-godišnji mladić, dobio je ugruške krvi u nogama pošto je sjedio u istoj stolici 80 sati igrajući igrice na kompjuteru. Bila je potrebna operacija da bi mu se spasio život.
Ali, šta da radimo kad po cio dan provodimo u kancelariji?
Neke kompanije uvele su "stojeće" sastanke. Međutim, druga istraživanja pokazuju da stajanje na radnom mjestu utiče na ljude tako što počinju da otaljavaju posao. Jedno od mogućih, doduše bizarnih, rješenja jeste postavljanje kompjutera na traku za hodanje. Drugi eksperiment je urađen sa loptama za vježbanje ravnoteže. Polovina od 200 radnika koji su sjedili na ovim ogromnim loptama tokom tri mjeseca tvrdi da ih manje bole leđa, dok njih 45 odsto kaže da su počeli da osjećaju bolove u drugim dijelovima tijela poslije redovne upotrebe ovih "stolica".
Stanovnici sa Dalekog istoka kažu da im je prijatno u čučećem položaju, pri čemu im je cijelo stopalo priljepljeno za podlogu. Ali, uprkos obećavajućem istraživanju na ovu temu, niko još nije ozbiljno razmotrio ovu mogućnost za rad u kancelariji, ili gledanje TV, na primjer.
Problem za većinu Zapadnjaka jeste to što, zbog dugogodišnjeg sjedenja u stolicama ili hodanja na visokim potpeticama, ne istežemo dovoljno Ahilovu tetivu i zato nam je nezgodno da oslonimo cijelo stopalo na tlo dok čučimo. Možda je ipak najbolje da ustanemo sa radnog mjesta svakih 20 minuta i kratko prošetamo. Ova taktika može dramatično da snizi krvni pritisak.
