Prema posljednjoj analizi koja je nedavno objavljena u magazinu Neurology, aktivnosti koje nas opuštaju, poput čitanja knjige, joge ili druženja s porodicom i prijateljima, može pomoći pri snižavanju rizika od demencije.
- Prethodne studije pokazale su da će takve aktivnosti donijeti dobrobiti zdravlju, smanjiti rizik od razvoja raka, bolesti srca i promijeniti percepciju o vlastitom zadovoljstvu - pojasnio je autor studije dr. Lin Lu, piše scitechdaily.com.
Kako da sami sebi pomognete
Ipak, kako kaže, "postoje i konfliktni dokazi o tome da će opuštajuće aktivnosti spriječiti demenciju".
- Naša analiza pokazala je da su aktivnosti poput stvaranja nečega, bavljenja sportom ili volontiranja povezani s manjim rizikom od demencije - dodaje.
U analizi pregledano je 38 studija iz cijelog svijeta u kojima je učestvovalo više od dva miliona ispitanika na najmanje tri godine.
Ispitanicu su dali informacije o aktivnostima kojima se bave i koje im donose zadovoljstvo. Naučnici su ih stavili u tri kategorije: socijalne, fizičke i mentalne aktivnosti.
Kod 74.700 ispitanika nažalost tokom tih nekoliko godina istraživanja razvila se i demencija.
Nakon svega je zaključeno da su takve aktivnosti povezane sa smanjenom pojavnošću demencije, a kada su upoređeni s ispitanicima koji nisu učestvovali u aktivnostima, rizik je manji za 17 posto.
Mentalne aktivnosti poput čitanja, gledanja emisija, slušanja radija ili korištenja kompjutera, a one smanjuju rizik od demencije za 23 posto.
Fizičke aktivnosti poput hodanja, trčanja, plivanja, igranja tenisa ili plesanja smanjuju rizik od razvoja demencije i do 17 posto.
Društvene aktivnosti mogu se odnositi na komunikaciju s drugima, učenje u društvu, izlasci s prijateljima, pa i religijske aktivnosti.
Istraživanje je pokazalo kako u tom slučaju dolazi do sedam posto manjeg rizika od razvoja demencije.
Šta je demencija i zašto je sve češća
Prema pisanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), očekuje se tri puta viša brojka oboljelih u narednih 30 godina.
Iako se radi o progresivnoj bolesti za koju trenutno nema lijeka, tretmani su dostupni i oni mogu usporiti njen napredak, ako je kod pojedinca to moguće.
Ključ je naravno u ranom prepoznavanju bolesti.
Demencija je pojam koji se koristi za opis raznih simptoma, uključujući probleme s pamćenjem, razumijevanjem, procjenjivanjem, govorom i mislima, stoji na stranicama Mayo klinike.
Demencija počinje polako, postepeno simptomi jačaju da bi došlo do pogoršanja koje utječe na mogućnost čovjeka da obavlja zadatke, druži se i održava veze.
- Ne radi se o jednoj bolesti već o terminu koji opisuje promjene u pamćenju, razmišljanju, te promjene u ličnosti koje mijenjaju ponašanje osobe - pojasnio je dr. Scott Kaiser, direktor Odjela za kognitivno zdravlje u bolnici Saint John's Health te dodaje kako stanje može biti uzrokovano raznim bolestima i stanjima.
Izvor: Faktor/scitechdaily.com
Kako da sami sebi pomognete
Ipak, kako kaže, "postoje i konfliktni dokazi o tome da će opuštajuće aktivnosti spriječiti demenciju".
- Naša analiza pokazala je da su aktivnosti poput stvaranja nečega, bavljenja sportom ili volontiranja povezani s manjim rizikom od demencije - dodaje.
U analizi pregledano je 38 studija iz cijelog svijeta u kojima je učestvovalo više od dva miliona ispitanika na najmanje tri godine.
Ispitanicu su dali informacije o aktivnostima kojima se bave i koje im donose zadovoljstvo. Naučnici su ih stavili u tri kategorije: socijalne, fizičke i mentalne aktivnosti.
Kod 74.700 ispitanika nažalost tokom tih nekoliko godina istraživanja razvila se i demencija.
Nakon svega je zaključeno da su takve aktivnosti povezane sa smanjenom pojavnošću demencije, a kada su upoređeni s ispitanicima koji nisu učestvovali u aktivnostima, rizik je manji za 17 posto.
Mentalne aktivnosti poput čitanja, gledanja emisija, slušanja radija ili korištenja kompjutera, a one smanjuju rizik od demencije za 23 posto.
Fizičke aktivnosti poput hodanja, trčanja, plivanja, igranja tenisa ili plesanja smanjuju rizik od razvoja demencije i do 17 posto.
Društvene aktivnosti mogu se odnositi na komunikaciju s drugima, učenje u društvu, izlasci s prijateljima, pa i religijske aktivnosti.
Istraživanje je pokazalo kako u tom slučaju dolazi do sedam posto manjeg rizika od razvoja demencije.
Šta je demencija i zašto je sve češća
Prema pisanju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), očekuje se tri puta viša brojka oboljelih u narednih 30 godina.
Iako se radi o progresivnoj bolesti za koju trenutno nema lijeka, tretmani su dostupni i oni mogu usporiti njen napredak, ako je kod pojedinca to moguće.
Ključ je naravno u ranom prepoznavanju bolesti.
Demencija je pojam koji se koristi za opis raznih simptoma, uključujući probleme s pamćenjem, razumijevanjem, procjenjivanjem, govorom i mislima, stoji na stranicama Mayo klinike.
Demencija počinje polako, postepeno simptomi jačaju da bi došlo do pogoršanja koje utječe na mogućnost čovjeka da obavlja zadatke, druži se i održava veze.
- Ne radi se o jednoj bolesti već o terminu koji opisuje promjene u pamćenju, razmišljanju, te promjene u ličnosti koje mijenjaju ponašanje osobe - pojasnio je dr. Scott Kaiser, direktor Odjela za kognitivno zdravlje u bolnici Saint John's Health te dodaje kako stanje može biti uzrokovano raznim bolestima i stanjima.
Izvor: Faktor/scitechdaily.com
