Armenija i Azerbajdžan su u zajedničkoj rezoluciji naveli da će razmijeniti ratne zarobljenike i raditi na normalizaciji svojih odnosa, u potezu koji su pozdravile Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.
Države su se dogovorile o međusobnom oslobađanju zatvorenika, navodi se u zajedničkom saopćenju dviju zemalja, u koraku prema miru.
"Republika Armenija i Republika Azerbajdžan dijele stav da postoji historijska šansa za postizanje dugo očekivanog mira u regiji. Dvije zemlje ponovno potvrđuju svoju namjeru normalizacije odnosa i postizanja mirovnog sporazuma na temelju poštivanja načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta", navodi se u zajedničkom saopćenju.
Kao dio postignutog sporazuma o poduzimanju "opipljivih koraka" prema izgradnji povjerenja između dviju zemalja, Azerbajdžan je pustio 32 armenska vojnika u zamjenu za dva azerbajdžanska vojnika "potaknut vrijednostima humanizma i kao gestu dobre volje".
Dvije zemlje također su rekle da će "nastaviti svoje razgovore o provedbi dodatnih mjera za izgradnju povjerenja, koje će stupiti na snagu u bliskoj budućnosti, te pozvati međunarodnu zajednicu da podrži njihove napore".
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel opisao je razvoj događaja kao "veliki napredak u odnosima Armenije i Azerbajdžana", dok su SAD pozdravile izjavu i razmjenu zarobljenika.
"Ova obaveza predstavlja važnu mjeru izgradnje povjerenja dok strane rade na finaliziranju mirovnog sporazuma i normalizaciji odnosa", rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller u izjavi.
Kao dio dogovora, Armenija je također pristala povući svoje primjedbe da Azerbajdžan bude domaćin međunarodne konferencije o klimatskim promjenama sljedeće godine.
Armenija i Azerbajdžan već su više od tri desetljeća u sukobu oko Nagorno-Karabaha, koji se oslobodio kontrole Bakua u krvavom etničkom sukobu koji je pratio raspad Sovjetskog Saveza 1991., preživjevši uz finansijsku, vojnu i diplomatsku potporu iz Jerevana.
Drugi rat izbio je 2020. prije napada Azerbajdžana 19. septembra koji je naveo armenske separatiste da polože oružje nakon samo jednog dana borbi.
"Republika Armenija i Republika Azerbajdžan dijele stav da postoji historijska šansa za postizanje dugo očekivanog mira u regiji. Dvije zemlje ponovno potvrđuju svoju namjeru normalizacije odnosa i postizanja mirovnog sporazuma na temelju poštivanja načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta", navodi se u zajedničkom saopćenju.
Kao dio postignutog sporazuma o poduzimanju "opipljivih koraka" prema izgradnji povjerenja između dviju zemalja, Azerbajdžan je pustio 32 armenska vojnika u zamjenu za dva azerbajdžanska vojnika "potaknut vrijednostima humanizma i kao gestu dobre volje".
Dvije zemlje također su rekle da će "nastaviti svoje razgovore o provedbi dodatnih mjera za izgradnju povjerenja, koje će stupiti na snagu u bliskoj budućnosti, te pozvati međunarodnu zajednicu da podrži njihove napore".
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel opisao je razvoj događaja kao "veliki napredak u odnosima Armenije i Azerbajdžana", dok su SAD pozdravile izjavu i razmjenu zarobljenika.
"Ova obaveza predstavlja važnu mjeru izgradnje povjerenja dok strane rade na finaliziranju mirovnog sporazuma i normalizaciji odnosa", rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller u izjavi.
Kao dio dogovora, Armenija je također pristala povući svoje primjedbe da Azerbajdžan bude domaćin međunarodne konferencije o klimatskim promjenama sljedeće godine.
Armenija i Azerbajdžan već su više od tri desetljeća u sukobu oko Nagorno-Karabaha, koji se oslobodio kontrole Bakua u krvavom etničkom sukobu koji je pratio raspad Sovjetskog Saveza 1991., preživjevši uz finansijsku, vojnu i diplomatsku potporu iz Jerevana.
Drugi rat izbio je 2020. prije napada Azerbajdžana 19. septembra koji je naveo armenske separatiste da polože oružje nakon samo jednog dana borbi.
