Od 2001. do 2010. sa Balkana se odlilo 111,8 milijardi dolara, što ne uključuje transakcije napravljene u gotovini.
U Washingtonu, na Capitol Hillu, održana je diskusija pod nazivom "Ilegalni odliv novca, strana pomoć, Hrvatska i balkanski putevi: Prijetnja ljudskim pravima, ekonomiji i sigurnosti".
Među govornicima su bili predstavnici Adriatic instituta za javnu politiku, kao i Vladinih i nevladinih organizacija koje se bave istraživanjem ilegalnog odliva koji škodi ekonomiji i sigurnosti balkanskih zemalja.
Na panelu je rečeno da se iz balkanskih zemalja u periodu od 2001. do 2010. godine odlilo više od 111 milijardi dolara u ilegalnim radnjama putem kriminala, korupcije i izbjegavanja poreza, te završilo na računima u inostranstvu.
Prema podacima organizacije Global Financial Integrity, hiljadu milijardi dolara ilegalnog odliva novca dolazi iz ekonomija u razvoju. Sto milijardi se uliva u te zemlje putem strane pomoći, što znači da je odnos strane pomoći i ileganog odliva 10:1, prenosi agencija Fena.
"Zato, ako se zapitate zašto je nekoj zemlji još potrebna strana pomoć, odgovor je - jer novac ilegalnim putem ide vani", naglašava Tom Cardamone, direktor američke organizacije Global Financial Integrity i bivši izvršni direktor Centra za kontrolu oružja i neproliferaciju.
Mehanizmi odliva novca
U intervjuu za Glas Amerike on kaže da postoji čitav niz načina da se novac prebacuje, krije i pere.
"U balkanskim zemljama postoje slabi sistemi vlade i nadgledanja, pogotovo kada se radi o odlivu novca iz vladinih računa ili trgovine dionica sa pogrešnom vrijednosti, što je na neki način u domenu carinske službe.
Među mnogobrojnim mehanizmima ilegalnog odliva novca su tajni bankovni računi, korporacije koje tajno vrše transakcije, poreska utočišta sa gotovo nikakvim regulativama. Sve te sisteme veoma lako mogu koristiti korumpirani pojedinci, kompanije, oni koji žele oprati novac od kriminalnih aktivnosti. Lako je ilegalno iznijeti novac iz ekonomija zemalja u razvoju", kaže Tom Cardamone.
U periodu od 2001. do 2010. iz balkanskih zemalja se odlilo 111,8 milijardi dolara. I to ne uključuje transakcije napravljene u gotovini.
Iz BiH se odlilo 8,3 milijardi dolara, što je u procentima 46 posto bruto nacionalnog dohotka. U Crnoj Gori ta suma iznosi 6,2 milijarde dolara ili 138 posto bruto nacionalnog dohotka, a u Hrvatskoj je odliv novca bio u iznosu 15,2 milijarde dolara ili 25 posto bruto nacionalnog dohotka.
Glas Amerike dalje javlja kako su u veliki dio tih shema bile umiješane austrijska banka Hypo Alpe Adria, kao i banka u Lichtensteinu.
Tom Cardamone kaže da je teško utvrditi koliko je od tog novca povezano sa terorizmom.
"To je teško reći, jer je vlasništvo nad kompanijama tajno na mnogim mjestima. Teroristička ćelija nekad može imati kontrolu nad kompanijom koja vrši transakcije i koja ima bankovni račun. Zato je jedna od stvari koje zagovaramo javni registar vlasnika kompanija, odnosno onih koji imaju finansijske koristi od njih. Sada te informacije nisu javne, ali zemlje G8 o tome sada govore i nastoje to učiniti jednom globalnom normom", kazao je Cardamone.
Balkanska ruta
U region Balkana su se, kako se navodi, ulile i ogromne sume ruskog novca u gotovini. Balkan je atraktivna ruta za kokain, koji se prebacuje iz Južne Amerike u zapadnu Evropu ili iz Afganistana, preko Irana i Turske, kroz Srbiju, Crnu Goru, BiH do zapadne Evrope.
Balkan je ruta i za trgovinu oružjem, kao i trgovinu ljudima. Prema raspoloživim podacima, od milion žena koje su žrtve trgovine ljudima 200 hiljada njih ide preko Balkana.
Nataša Srdoč, suosnivačica i predsjedavajuća Adriatic instituta za javnu politiku iz Rijeke, kaže da BiH i cijeli region Balkana imaju sličan problem, a to je nedostatak nezavisnih sudija i transparentnog sudstva.
Srdoč je u aprilu poslala otvoreno pismo njemačkoj kacelarki Angeli Merkel sa preporukom da Njemačka blokira ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, jer ekonomija te zemlje nije konkurentna zbog visoke stope korupcije i izbjegavanja poreza.
Ona naglašava da se sistemi vladavine zakona u balkanskim zemljama moraju promijeniti.
Hrvatski korumpirani političari i grupe organiziranog kriminala izvlače koristi od takozvane balkanske rute, koja kreće iz Afganistana i Pakistana, preko Irana i koja se koristi za krijumčarenje heroina, oružja, te djevojaka i djece u Evropu.
Nekoliko balkanskih kriminalaca visokog profila, koji su uhapšeni u februaru 2012. u Španiji, imali su zvanične hrvatske pasoše. Istraga je vodila do hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, ali nijedan zvaničnik na visokom nivou nije bio proglašen odgovornim, prenosi Glas Amerike.
Među govornicima su bili predstavnici Adriatic instituta za javnu politiku, kao i Vladinih i nevladinih organizacija koje se bave istraživanjem ilegalnog odliva koji škodi ekonomiji i sigurnosti balkanskih zemalja.
Na panelu je rečeno da se iz balkanskih zemalja u periodu od 2001. do 2010. godine odlilo više od 111 milijardi dolara u ilegalnim radnjama putem kriminala, korupcije i izbjegavanja poreza, te završilo na računima u inostranstvu.
Prema podacima organizacije Global Financial Integrity, hiljadu milijardi dolara ilegalnog odliva novca dolazi iz ekonomija u razvoju. Sto milijardi se uliva u te zemlje putem strane pomoći, što znači da je odnos strane pomoći i ileganog odliva 10:1, prenosi agencija Fena.
"Zato, ako se zapitate zašto je nekoj zemlji još potrebna strana pomoć, odgovor je - jer novac ilegalnim putem ide vani", naglašava Tom Cardamone, direktor američke organizacije Global Financial Integrity i bivši izvršni direktor Centra za kontrolu oružja i neproliferaciju.
Mehanizmi odliva novca
U intervjuu za Glas Amerike on kaže da postoji čitav niz načina da se novac prebacuje, krije i pere.
"U balkanskim zemljama postoje slabi sistemi vlade i nadgledanja, pogotovo kada se radi o odlivu novca iz vladinih računa ili trgovine dionica sa pogrešnom vrijednosti, što je na neki način u domenu carinske službe.
Među mnogobrojnim mehanizmima ilegalnog odliva novca su tajni bankovni računi, korporacije koje tajno vrše transakcije, poreska utočišta sa gotovo nikakvim regulativama. Sve te sisteme veoma lako mogu koristiti korumpirani pojedinci, kompanije, oni koji žele oprati novac od kriminalnih aktivnosti. Lako je ilegalno iznijeti novac iz ekonomija zemalja u razvoju", kaže Tom Cardamone.
U periodu od 2001. do 2010. iz balkanskih zemalja se odlilo 111,8 milijardi dolara. I to ne uključuje transakcije napravljene u gotovini.
Iz BiH se odlilo 8,3 milijardi dolara, što je u procentima 46 posto bruto nacionalnog dohotka. U Crnoj Gori ta suma iznosi 6,2 milijarde dolara ili 138 posto bruto nacionalnog dohotka, a u Hrvatskoj je odliv novca bio u iznosu 15,2 milijarde dolara ili 25 posto bruto nacionalnog dohotka.
Glas Amerike dalje javlja kako su u veliki dio tih shema bile umiješane austrijska banka Hypo Alpe Adria, kao i banka u Lichtensteinu.
Tom Cardamone kaže da je teško utvrditi koliko je od tog novca povezano sa terorizmom.
"To je teško reći, jer je vlasništvo nad kompanijama tajno na mnogim mjestima. Teroristička ćelija nekad može imati kontrolu nad kompanijom koja vrši transakcije i koja ima bankovni račun. Zato je jedna od stvari koje zagovaramo javni registar vlasnika kompanija, odnosno onih koji imaju finansijske koristi od njih. Sada te informacije nisu javne, ali zemlje G8 o tome sada govore i nastoje to učiniti jednom globalnom normom", kazao je Cardamone.
Balkanska ruta
U region Balkana su se, kako se navodi, ulile i ogromne sume ruskog novca u gotovini. Balkan je atraktivna ruta za kokain, koji se prebacuje iz Južne Amerike u zapadnu Evropu ili iz Afganistana, preko Irana i Turske, kroz Srbiju, Crnu Goru, BiH do zapadne Evrope.
Balkan je ruta i za trgovinu oružjem, kao i trgovinu ljudima. Prema raspoloživim podacima, od milion žena koje su žrtve trgovine ljudima 200 hiljada njih ide preko Balkana.
Nataša Srdoč, suosnivačica i predsjedavajuća Adriatic instituta za javnu politiku iz Rijeke, kaže da BiH i cijeli region Balkana imaju sličan problem, a to je nedostatak nezavisnih sudija i transparentnog sudstva.
Srdoč je u aprilu poslala otvoreno pismo njemačkoj kacelarki Angeli Merkel sa preporukom da Njemačka blokira ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, jer ekonomija te zemlje nije konkurentna zbog visoke stope korupcije i izbjegavanja poreza.
Ona naglašava da se sistemi vladavine zakona u balkanskim zemljama moraju promijeniti.
Hrvatski korumpirani političari i grupe organiziranog kriminala izvlače koristi od takozvane balkanske rute, koja kreće iz Afganistana i Pakistana, preko Irana i koja se koristi za krijumčarenje heroina, oružja, te djevojaka i djece u Evropu.
Nekoliko balkanskih kriminalaca visokog profila, koji su uhapšeni u februaru 2012. u Španiji, imali su zvanične hrvatske pasoše. Istraga je vodila do hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, ali nijedan zvaničnik na visokom nivou nije bio proglašen odgovornim, prenosi Glas Amerike.
