Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ne vidi veliku opasnost za izbijanje rata između Srbije i Kosova i smatra da aktuelna kriza više liči na politički okršaj u kojem su, nažalost, poginuli ljudi.
Schmidt je, u intervjuu za njemački T-online, dodao da se to uklapa u plan Vladimira Putina i da Zapad treba da bude obazriv zbog aktuelnih problema i kriza.
„Ovo se uklapa u Putinov plan i zato uvijek treba da budemo obazrivi sa aktuelnim problemima i krizama. Međutim, trenutno ne vidim veliku opasnost od rata između Srbije i Kosova. NATO na Kosovu ima oko 5.000 vojnika sa mandatom da spriječi moguću eskalaciju. Sadašnja kriza više liči na politički okršaj u kojem su, nažalost, poginuli ljudi“, objasnio je on.
Upitan za ulogu Srbije u događajima u Banjskoj, Schmidt je kazao da je teško govoriti o tome, jer se trenutno ne zna šta se tačno dogodilo.
„Mnogo se spekuliše, ali naše iskustvo na Zapadnom Balkanu pokazuje da je malo vjerovatno da niko nigdje nema pojma o stvarima koje se događaju. Umjesto toga, uvijek ima mnogo strana na Balkanu koje su umješane u takve incidente“, ukazao je on.
Rekao je da je incidenata bilo i prije nekoliko mjeseci sa barikadama na sjeveru Kosova, da je u konfliktu bilo uspona i padova, ali da su sada ljudi poginuli, pa to ovu eskalaciju čini posebno lošom i dramatičnom.
Kritikovao je što su Srbija i Republika Srpska proglasile Dan žalosti za Srbima poginulim u Banjskoj, ocjenivši to ciničnim.
Uvjeren je da taj događaj ne predstavlja kraj političkog procesa približavanja, ali je, dodaje, situacija opasna.
Schmidt je istakao da je Srbija svijesna da joj je od egzistencijalnog značaja tesna veza sa EU, koja je najvažniji trgovinski partner.
„Srbija, zbog geografskog položaja, sebi ne može strateški priuštiti da prekine odnos sa Zapadom. I pored toga je moguć nastavak politike klackalice između Zapada i Rusije. Ali EU i SAD imaju uticaja na srpsku vladu, ako nastupaju snažno i odlučno“, naglasio je on.
Upitan za lični odnos Putina i predsjednika Srbije Vučića, Schmidt je rekao da ga ne zna, ali da je ukazao da je Srbija u UN glasala sa Zapadom protiv Rusije u vezi agresije na Ukrajinu.
„To je svakako bio udarac za Putina. Ne bih zato rekao da je Vučić po svim pitanjima bezuslovno na strani Moskve. Ali ako Zapad zanemari Zapadni Balkan, Rusija bi imala koristi. To je opasnost“, upozorio je on.
Smatra da Zapad mora ostati opreuzan i dodao da se na Balkanu uzdržanost ponekad pogrešno tumači kao slabost.
„U takvoj situaciji važno je djelovati odlučno. Zapad treba da insistira da se aktuelna situacija ispita na obe strane. Mora se jasno staviti do znanja da Srbija ne može da slavi napadače. To ne može biti ako se osećate privrženim evropskim vrednostima“, naglasio je Schmidt.
On je ukazao da, što se na Zapadu teško može zamisliti, postoji opozicija u Beogradu koja je nacionalističkija od vlade.
„Biće presudno kako će se Vučić nositi s tim“, smatra njemački diplomata.
Upitan za podršku Srbije Miloradu Dodiku, Schmidt je kazao da Srbija nikada ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
"Nejasno je u kojoj mjeri Dodik zapravo dobija podršku Beograda. Na primjer, hteo je da me uhapsi i deportuje i nije dobio nikakvu očiglednu podršku Srbije za to. Štaviše, Srbija nikada ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Vidim veću opasnost što se Dodikovi podržavaoci nalaze u Moskvi, a ne u Beogradu. Trenutno ne vidim zajedničku strategiju Dodika i srpskog rukovodstva" objasnio je on.
Na pitanje da li razume zabrinutost premijera Kosova Albina Kurtija da bi Kosovo mogle destabilizovati autonomne oblasti u kojima dominiraju Srbi na sličan način kao što je slučaj sa RS u Bosni i Hercegovini, Schmidt je istakao da je situacija na Kosovu pravno drugačija.
"Još uvijek ima mnogo zemalja koje ga ne priznaju. Bosna i Hercegovina ima jasan međunarodni status, situacija je odavno riješena, čak i ako uvek postoje nesuglasice. Na Kosovu, s druge strane, imamo dogovoren iz 2011. godine za određeni nivo opštinske nezavisnosti za četiri zajednice u kojima dominiraju Srbi sjeverno od Mitrovice. Ovaj dogovor nikada nije sproveden", ukazao je on.
Schmidt je rekao da Srbija priznaje postojanje Bosne i Hercegovine, ali ne i Kosovo.
"Uz to je Kosovo mnogo manje i autonomija srpskih opština se ograničava na nivo lokalnih zajednica. Ne vidim veliki potencijal za problem po opšti teritorijalni integritet Kosova", naveo je on.
Schmidt smatra da nije dovoljno kada EU prvenstveno gleda na region kada stvari postanu opasne.
"Na Zapadu postoji mnogo ideja o tome šta se može učiniti, ali nedovoljno je pragmatičnih akcija. Članstvo u EU je veliki cilj mnogih balkanskih zemalja, ali put do nje ne ide od nule do 100. To se mora raditi korak po korak, a to se posebno odnosi na Kosovo. Ovu državu ne priznaju čak ni sve evropske države. Zato morate tražiti pragmatična rješenja i mi možemo malo povećati kreativnost", objasnio je on.
Ističe da i u svakom slučaju ne bi pomoglo crtanje novih granica o čemu je razmišljao nekadašnji predsjednik SAD Donald Trump.
"To ne bi dovelo do pacifikacije regiona – naprotiv. U svim regionima postoje etničke većine i manjine, tako da je miran multietnički suživot od suštinskog značaja. Ima zemalja u kojima to već dobro funkcioniše, na primjer u Bosni i Hercegovini. Ovdje postoji pristup za sistematsko sprečavanje ozbiljnih sukoba, u kojima se o suživotu, nediskriminaciji i pravima pojedinca često pregovara na opštinskom nivou. Ovo je obezbjedilo određeni stepen stabilnosti, iako ima još posla. Inače ne bih bio ovdje“, zaključio je on.
Izvor: Kosovo Online
„Ovo se uklapa u Putinov plan i zato uvijek treba da budemo obazrivi sa aktuelnim problemima i krizama. Međutim, trenutno ne vidim veliku opasnost od rata između Srbije i Kosova. NATO na Kosovu ima oko 5.000 vojnika sa mandatom da spriječi moguću eskalaciju. Sadašnja kriza više liči na politički okršaj u kojem su, nažalost, poginuli ljudi“, objasnio je on.
Upitan za ulogu Srbije u događajima u Banjskoj, Schmidt je kazao da je teško govoriti o tome, jer se trenutno ne zna šta se tačno dogodilo.
„Mnogo se spekuliše, ali naše iskustvo na Zapadnom Balkanu pokazuje da je malo vjerovatno da niko nigdje nema pojma o stvarima koje se događaju. Umjesto toga, uvijek ima mnogo strana na Balkanu koje su umješane u takve incidente“, ukazao je on.
Rekao je da je incidenata bilo i prije nekoliko mjeseci sa barikadama na sjeveru Kosova, da je u konfliktu bilo uspona i padova, ali da su sada ljudi poginuli, pa to ovu eskalaciju čini posebno lošom i dramatičnom.
Kritikovao je što su Srbija i Republika Srpska proglasile Dan žalosti za Srbima poginulim u Banjskoj, ocjenivši to ciničnim.
Uvjeren je da taj događaj ne predstavlja kraj političkog procesa približavanja, ali je, dodaje, situacija opasna.
Schmidt je istakao da je Srbija svijesna da joj je od egzistencijalnog značaja tesna veza sa EU, koja je najvažniji trgovinski partner.
„Srbija, zbog geografskog položaja, sebi ne može strateški priuštiti da prekine odnos sa Zapadom. I pored toga je moguć nastavak politike klackalice između Zapada i Rusije. Ali EU i SAD imaju uticaja na srpsku vladu, ako nastupaju snažno i odlučno“, naglasio je on.
Upitan za lični odnos Putina i predsjednika Srbije Vučića, Schmidt je rekao da ga ne zna, ali da je ukazao da je Srbija u UN glasala sa Zapadom protiv Rusije u vezi agresije na Ukrajinu.
„To je svakako bio udarac za Putina. Ne bih zato rekao da je Vučić po svim pitanjima bezuslovno na strani Moskve. Ali ako Zapad zanemari Zapadni Balkan, Rusija bi imala koristi. To je opasnost“, upozorio je on.
Smatra da Zapad mora ostati opreuzan i dodao da se na Balkanu uzdržanost ponekad pogrešno tumači kao slabost.
„U takvoj situaciji važno je djelovati odlučno. Zapad treba da insistira da se aktuelna situacija ispita na obe strane. Mora se jasno staviti do znanja da Srbija ne može da slavi napadače. To ne može biti ako se osećate privrženim evropskim vrednostima“, naglasio je Schmidt.
On je ukazao da, što se na Zapadu teško može zamisliti, postoji opozicija u Beogradu koja je nacionalističkija od vlade.
„Biće presudno kako će se Vučić nositi s tim“, smatra njemački diplomata.
Upitan za podršku Srbije Miloradu Dodiku, Schmidt je kazao da Srbija nikada ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
"Nejasno je u kojoj mjeri Dodik zapravo dobija podršku Beograda. Na primjer, hteo je da me uhapsi i deportuje i nije dobio nikakvu očiglednu podršku Srbije za to. Štaviše, Srbija nikada ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Vidim veću opasnost što se Dodikovi podržavaoci nalaze u Moskvi, a ne u Beogradu. Trenutno ne vidim zajedničku strategiju Dodika i srpskog rukovodstva" objasnio je on.
Na pitanje da li razume zabrinutost premijera Kosova Albina Kurtija da bi Kosovo mogle destabilizovati autonomne oblasti u kojima dominiraju Srbi na sličan način kao što je slučaj sa RS u Bosni i Hercegovini, Schmidt je istakao da je situacija na Kosovu pravno drugačija.
"Još uvijek ima mnogo zemalja koje ga ne priznaju. Bosna i Hercegovina ima jasan međunarodni status, situacija je odavno riješena, čak i ako uvek postoje nesuglasice. Na Kosovu, s druge strane, imamo dogovoren iz 2011. godine za određeni nivo opštinske nezavisnosti za četiri zajednice u kojima dominiraju Srbi sjeverno od Mitrovice. Ovaj dogovor nikada nije sproveden", ukazao je on.
Schmidt je rekao da Srbija priznaje postojanje Bosne i Hercegovine, ali ne i Kosovo.
"Uz to je Kosovo mnogo manje i autonomija srpskih opština se ograničava na nivo lokalnih zajednica. Ne vidim veliki potencijal za problem po opšti teritorijalni integritet Kosova", naveo je on.
Schmidt smatra da nije dovoljno kada EU prvenstveno gleda na region kada stvari postanu opasne.
"Na Zapadu postoji mnogo ideja o tome šta se može učiniti, ali nedovoljno je pragmatičnih akcija. Članstvo u EU je veliki cilj mnogih balkanskih zemalja, ali put do nje ne ide od nule do 100. To se mora raditi korak po korak, a to se posebno odnosi na Kosovo. Ovu državu ne priznaju čak ni sve evropske države. Zato morate tražiti pragmatična rješenja i mi možemo malo povećati kreativnost", objasnio je on.
Ističe da i u svakom slučaju ne bi pomoglo crtanje novih granica o čemu je razmišljao nekadašnji predsjednik SAD Donald Trump.
"To ne bi dovelo do pacifikacije regiona – naprotiv. U svim regionima postoje etničke većine i manjine, tako da je miran multietnički suživot od suštinskog značaja. Ima zemalja u kojima to već dobro funkcioniše, na primjer u Bosni i Hercegovini. Ovdje postoji pristup za sistematsko sprečavanje ozbiljnih sukoba, u kojima se o suživotu, nediskriminaciji i pravima pojedinca često pregovara na opštinskom nivou. Ovo je obezbjedilo određeni stepen stabilnosti, iako ima još posla. Inače ne bih bio ovdje“, zaključio je on.
Izvor: Kosovo Online
