Krajem marta

Komentarišući najave iz Brisela da je cilj da se premijer Kosova, Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dovedu najkasnije za mjesec dana za sto i da potpišu evropski, mirovni sporazum, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava kaže za Danas da “od početka zapadne diplomatske ofanzive, posebno od kada je kvinta uručila prijedlog Kosovu i Srbiji, bilo je jasno da zapad želi što pre da završi sa pitanjem Kosova”.

Podsjetimo, Albin Kurti je potvrdio da je savjetniku američkog State departmenta Dereku Cholletu, u telefonskom razgovoru, izrazio spremnost za naredne političke sastanke na visokom nivou u okviru dijaloga Kosova i Srbije.

– Premijer Kosova Albin Kurti obavio je juče telefonski razgovor sa višim savjetnikom američkog State departmenta Derekom Cholletom. Razgovarali su o evropskom prijedlogu, prihvatljivom kao dobroj osnovi za dalje razgovore i solidnoj platformi za napredovanje ka punoj normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u okviru dijaloga u Briselu – navedeno je u saopštenju.

Naglašen je značaj napretka Kosova u međunarodnim integracijama u vrijeme kada su demokratska i ekonomska dostignuća Kosova u posljednje dvije godine dokazana od mnogih prestižnih međunarodnih organizacija i instituta, dodaje se u saopštenju.

„Premijer Kurti je potvrdio spremnost za naredne političke sastanke na visokom nivou i izrazio saglasnost o potrebi intenziviranja procesa dijaloga“, piše u saopštenju Vlade Kosova.

Prema rečima Sonje Biserko, ukrajinski rat je stavio bezbjednosno pitanje u fokus odnosno do kraja je iskristalisao prioritete.

– U tom smislu Balkan, prije svega Srbija, jeste bezbjednosno pitanje. Srbija je sa razlogom percipirana kao ključni faktor nestabilnosti u regionu – smatra Biserko.

Kako dodaje, zato je realno da Vučić i Kurti budu pozvani u Brisel da krajem marta potpisu taj prijedlog.

– Zanimljiv je posljednji intervju predsjednika Vučića u kojem je naveo da se Srbija mora rukovoditi svojim „ekonomskim interesima, koji su na zapadu, kao i o pitanjima kulture koja je i na istoku“. Zanimljiva formulacija oko koje treba da prelomi odluku. Sudeći po nekim naznakama u promjeni narativa, prije svega, u medijima koje on kontroliše, čini se da se ipak opredjelio za ekonomiju – podsjeća sagovornica Danasa.

Istina je, napominje dalje, da ruski ambasador smatra da kosovsko pitanje treba odložiti sve dok se ne završi rat u Ukrajini.

– Očigledno ima u vidu neku vrstu trgovine. Međutim, malo je izgledno poslije svih zverstava koje Rusija čini u Ukrajini da je to moguće. Jer, zapad je u procesu izgradnje novog evropskog bezbjednosnog poretka u kojem je Balkan važna geostrateška tačka – zaključuje Sonja Biserko.

Prema riječima Boška Jakšića, Vučić je prvi najavio saglasnost sa novim euro-američkim konceptom pregovora čiji ram određuju zahtjev Beogradu da ne sprečava ulazak Kosova u sve međunarodne organizacije, i zahtjev Prištini da konačno formira Zajednicu srpskih opština.

– Tako je stekao određenu prednost, ali ona je poravnata od kako se poslije višenedjeljnog odbijanja ZSO i postavljanja šest nerealnih zahtjeva saglasio i Kurti. Otvorena je nova trka sa vremenom – ističe Jakšić.

On podsjeća da Vučić odbija da ide za Brisel prije nego što Kosovo ne ispuni obavezu prihvaćenu Briselskim sporazumom iz 2013.

– Jasno je, međutim, da ZSO mora da pretrpi određene korekcije, da se uskladi sa Ustavom Kosova kako su potvrdili i američki posrednici. To, drugim riječima znači da Vučić i Kurti treba da se nađu u Briselu i aktiviraju dijalog, smatra sagovornik Danasa.

Da li će ZSO biti prvo pitanje, dodaje, koje bi moglo da bude skinuto sa dnevnog reda zavisiće od umešnosti srpskog pregovarača.

– U suprotnom, Vučić rizikuje da se nađe na tankom ledu koji je Kurti postavio: da izgubi konstruktivnost i postane ucenjivač tek što se te anateme oslobodio – zaključuje sagovornik Danasa.