Zahtjev turskih vlasti za borbu protiv pokreta Hizmet - bivšeg turskog imama Fetulaha Gulena – nije upućen samo Kosovu, već i drugim zemljama, ocjenjuju poslanici u Skupštini Kosova.
Smatraju da to pitanje nije smetnja u odnosima dvije zemlje, ali da bi ipak u jednom trenutku moglo da postane uslov za dalju podršku Turske Kosovu.
Turska Hizmet označava terorističkom grupom i vjeruje da je njen cilj da sruši vladu i predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan). Inače, Erdoan optužuje Gulena za pokušaj državnog udara u Turskoj 2016. godine.
Gulen, nekadašnji Erdoanov saveznik koji sada živi u egzilu u Sjedinjenim Državama, negira te optužbe. Mnoge njegove pristalice su uhapšene, dok su pojedinci iz raznih zemalja deportovani u Tursku, uključujući i one sa Kosova.
Prema navodima međunarodnih organizacija, uključujući Savjet Evrope, u Turskoj su se Gulenove pristalice suočile sa nepravednim sudskim procesima i kršenjem ljudskih prava.
Erdoan se 3. februara u Istanbulu sastao sa premijerom Kosova Aljbinom (Albin) Kurtijem, a tema razgovora je bio i pokret Hizmet, za koji Turska koristi akronim FETO.
"Razgovarali smo o koracima koje treba da preduzmemo kako bismo povećali našu saradnju i solidarnost protiv aktivnosti organizacije FETO na Kosovu", rekao je Erdoan.
Radio Slobodna Evropa (RSE) se obratio Vladi Kosova sa upitom da li je Erdoan zatražio da se preduzmu konkretni koraci, te da li je to uslov za dalju podršku Turske, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Kosovo i Turska inače imaju sporazum o međusobnoj pravnoj pomoći u krivičnim postupcima.
Da li se radi o rutinskom zahtjevu?
Enver Dugoli (Dugolli), poslanik iz redova vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenje u izjavi za RSE kaže da zahtjev Turske u vezi gulenista – kako se još nazivaju pristalice pokreta Hizmet – nije postavljen kao uslov koji bi definisao odnose dveju strana.
Dugoli, koji je i prvi zamjenik predsjednika parlamentarnog odbora za pitanja bezbjednosti i odbrane, kaže da je Kosovo pravna država, te da ne diskriminiše određene grupe.
"Zato ih kao takve doživljavamo, kao kontinuirane i opšte zahtjeve, koji se upućuju i drugim balkanskim državama. Bez obzira od koga (koje zemlje) zahtjev dođe, ovaj put je to od strane Turske, mi ga razmatramo, ali samo ukoliko je u skladu sa Ustavom i našim zakonima. Vjerujem da ćemo oko toga imati razumijevanje Turske i drugih prijateljskih država", kaže Dugoli.
Poslanik opozicione Demokratske partije Kosova Džavit Haljiti (Xhavit Haliti), koji je i zamjenik predsednika skupštinskog Odbora za spoljne poslove i dijasporu, kaže da zahtjev turskog predsjednika Erdoana oko gulenista nije novina, te da on nije upućen samo Kosovu.
Međutim, ocjenjuje da je sada na premijeru Kosova da odluči koliko će se ozbiljno odnositi prema tom zahtjevu.
"Ne znam da li ima gulenista na Kosovu, koliko ih ima. Pravo je svake zemlje da traži svoje državljane koji su osuđeni ili su počinili zločine u zemlji porijekla. Ipak, ako se neko traži zbog političkih ubeđenja, pravo na utočište je zagarantovano Poveljom Ujedinjenih nacija. Kada se nekome predviđa progon u matičnoj zemlji, (država) ima obavezu da ga zaštiti i garantuje mu boravak", kaže Haljiti za RSE.
Peci: Kosovo ne sme da 'sklizne' u greške
Bivši kosovski diplomata Ljuljzim (Lulzim) Peci smatra da Vlada Kosova treba da odgovori na zahtjev Turske na osnovu međunarodnih normi za deportaciju.
"Kosovo mora da poštuje sve pravne norme koje su na snazi u zemlji i takođe sve međunarodne konvencije u vezi sa tim pitanjem. Kosovo ne može da pogreši. Uvjeren sam da teško može da se 'oklizne' i pogreši, jer ako napravi takvu grešku, onda će nam biti zatvorena perspektiva za članstvo u Savjetu Evrope (organizacija za ljudska prava)", ocjenjuje Peci.
Ranije deportacije
Sagovrnici RSE podsjećaju na dešavanja iz 2018. godine, kada su kosovske vlasti u tajnoj operaciji uhapsile i deportovale šest turskih državljana.
Predsjednik Turske je tada izjavio da je operacija rezultat saradnje turske i kosovske obavještajne agencije, koja je sprovedena sa ciljem da se turskoj policiji preda "šest pristalica FETO-a".
Deportovani turski državljani bili su na čelu škole "Mehmet Akif" na Kosovu, koju finansira Gulenova organizacija.
Nakon višemjesečne istrage i suđenja u Turskoj, osam turskih državljana, koji su deportovani sa Kosova, osuđeno je na ukupno 56 godina i sedam i po mjeseci zatvora.
Međunarodna organizacija za ljudska prava Human Rights Watch je kritikovala kosovske vlasti u vezi tih hapšenja.
"Osim što su uhapšeni pod sumnjivim okolnostima, muškarci su deportovani u zemlju gdje postoji rizik od mučenja", saopštio je Human Rights Watch.
Tadašnji premijer Kosova Ramuš (Ramush) Haradinaj je razriješio dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova i šefa obavještajne agencije, jer ga nisu obavjestili o hapšenjima.
Nezavisna komisija Skupštine Kosova je februara 2019. godine utvrdila da je prekršeno na desetine međunarodnih zakona i konvencija kada je u pitanju deportacija šest turskih državljana.
Tim povodom je Specijalno tužilaštvo Kosova februara 2021. godine podiglo optužnicu protiv tri funkcionera, pod sumnjom da su "zloupotrebili službene dužnosti" i zbog "protivpravnog lišavanja slobode".
Da li Ankara uslovljava podršku Prištini?
Turska u kontinuitetu ponavlja svoje zahtjeve kada je riječ o gulenistima.
Ministar odbrane Turske Hulusi Akar je krajem decembra 2021., tokom posjete Prištini izjavio da bi Gulenov pokret mogao da predstavlja prijetnju po Kosovo.
U međuvremenu je juna 2022. godine ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu (Mevlut Cavusoglu), ocjenio da je "postojanje FETO-a na Kosovu najveća prepreka u odnosima dvije strane".
Ipak, poslanik Enver Dugoli smatra da se odnosi Kosova i Turske neće pogoršati ni u slučaju da Vlada ne ispuni Erdoanov zahtjev.
"Vjerujem da su odnosi između Kosova i Turske mnogo dublji i mnogo stabilniji. Ni u jednom trenutku neće uticati na odnose takav zahtjev, jer on nije isključivo i eksplicitno upućen samo Kosovu", navodi Dugoli.
Poslanik Džavit Haljiti smatra da Vlada Kosova u ovom slučaju treba da prati principe zapadnih zemalja.
"Kosovo ima obaveze prema Zapadu. Stavovi treba da budu isti kao i u drugim zemljama NATO-a i zapadnim zemaljama", kaže on.
Da li će podrška biti uslovljena?
Međutim, Peci smatra da će zahtjev u vezi pokreta Hizmet, koji je Erdoan postavio Kurtiju, biti uslov za dalju pomoć Turske Kosovu.
"Mislim da je (pitanje gulenista) samo jedan od elemenata u odnosima Kosova i Turske, ali svakako ima veoma važnu ulogu. Naravno, aktuelna turska vlada će to pitanje uvijek stavljati na sto. Od njega će sigurno u znatnoj mjeri zavisiti i podrška", kaže Peci.
Kurti je tokom posjete Turskoj 3. februara rekao da je ta zemlja među glavnim ekonomskim partnerima Kosova.
S druge strane, Erdoan je rekao da su se "investicije turskih kompanija na Kosovu približile cifri od 400 miliona eura", te da je Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) na Kosovu realizovala oko 700 različitih projekata u vrednosti od 100 miliona eura.
Procjenjuje se da je Turska jedna od zemalja koja ima najviše direktnih investicija na Kosovu.
Jula 2021. izvori RSE u Kosovskim bezbjednosnim snagama su naveli da KBS od Turske dobija oko 100 miliona turskih lira (oko pet miliona eura) kao donaciju na godišnjem nivou, što koristi za kupovine vojne opreme, takođe od Turske.
Turska Hizmet označava terorističkom grupom i vjeruje da je njen cilj da sruši vladu i predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan). Inače, Erdoan optužuje Gulena za pokušaj državnog udara u Turskoj 2016. godine.
Gulen, nekadašnji Erdoanov saveznik koji sada živi u egzilu u Sjedinjenim Državama, negira te optužbe. Mnoge njegove pristalice su uhapšene, dok su pojedinci iz raznih zemalja deportovani u Tursku, uključujući i one sa Kosova.
Prema navodima međunarodnih organizacija, uključujući Savjet Evrope, u Turskoj su se Gulenove pristalice suočile sa nepravednim sudskim procesima i kršenjem ljudskih prava.
Erdoan se 3. februara u Istanbulu sastao sa premijerom Kosova Aljbinom (Albin) Kurtijem, a tema razgovora je bio i pokret Hizmet, za koji Turska koristi akronim FETO.
"Razgovarali smo o koracima koje treba da preduzmemo kako bismo povećali našu saradnju i solidarnost protiv aktivnosti organizacije FETO na Kosovu", rekao je Erdoan.
Radio Slobodna Evropa (RSE) se obratio Vladi Kosova sa upitom da li je Erdoan zatražio da se preduzmu konkretni koraci, te da li je to uslov za dalju podršku Turske, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Kosovo i Turska inače imaju sporazum o međusobnoj pravnoj pomoći u krivičnim postupcima.
Da li se radi o rutinskom zahtjevu?
Enver Dugoli (Dugolli), poslanik iz redova vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenje u izjavi za RSE kaže da zahtjev Turske u vezi gulenista – kako se još nazivaju pristalice pokreta Hizmet – nije postavljen kao uslov koji bi definisao odnose dveju strana.
Dugoli, koji je i prvi zamjenik predsjednika parlamentarnog odbora za pitanja bezbjednosti i odbrane, kaže da je Kosovo pravna država, te da ne diskriminiše određene grupe.
"Zato ih kao takve doživljavamo, kao kontinuirane i opšte zahtjeve, koji se upućuju i drugim balkanskim državama. Bez obzira od koga (koje zemlje) zahtjev dođe, ovaj put je to od strane Turske, mi ga razmatramo, ali samo ukoliko je u skladu sa Ustavom i našim zakonima. Vjerujem da ćemo oko toga imati razumijevanje Turske i drugih prijateljskih država", kaže Dugoli.
Poslanik opozicione Demokratske partije Kosova Džavit Haljiti (Xhavit Haliti), koji je i zamjenik predsednika skupštinskog Odbora za spoljne poslove i dijasporu, kaže da zahtjev turskog predsjednika Erdoana oko gulenista nije novina, te da on nije upućen samo Kosovu.
Međutim, ocjenjuje da je sada na premijeru Kosova da odluči koliko će se ozbiljno odnositi prema tom zahtjevu.
"Ne znam da li ima gulenista na Kosovu, koliko ih ima. Pravo je svake zemlje da traži svoje državljane koji su osuđeni ili su počinili zločine u zemlji porijekla. Ipak, ako se neko traži zbog političkih ubeđenja, pravo na utočište je zagarantovano Poveljom Ujedinjenih nacija. Kada se nekome predviđa progon u matičnoj zemlji, (država) ima obavezu da ga zaštiti i garantuje mu boravak", kaže Haljiti za RSE.
Peci: Kosovo ne sme da 'sklizne' u greške
Bivši kosovski diplomata Ljuljzim (Lulzim) Peci smatra da Vlada Kosova treba da odgovori na zahtjev Turske na osnovu međunarodnih normi za deportaciju.
"Kosovo mora da poštuje sve pravne norme koje su na snazi u zemlji i takođe sve međunarodne konvencije u vezi sa tim pitanjem. Kosovo ne može da pogreši. Uvjeren sam da teško može da se 'oklizne' i pogreši, jer ako napravi takvu grešku, onda će nam biti zatvorena perspektiva za članstvo u Savjetu Evrope (organizacija za ljudska prava)", ocjenjuje Peci.
Ranije deportacije
Sagovrnici RSE podsjećaju na dešavanja iz 2018. godine, kada su kosovske vlasti u tajnoj operaciji uhapsile i deportovale šest turskih državljana.
Predsjednik Turske je tada izjavio da je operacija rezultat saradnje turske i kosovske obavještajne agencije, koja je sprovedena sa ciljem da se turskoj policiji preda "šest pristalica FETO-a".
Deportovani turski državljani bili su na čelu škole "Mehmet Akif" na Kosovu, koju finansira Gulenova organizacija.
Nakon višemjesečne istrage i suđenja u Turskoj, osam turskih državljana, koji su deportovani sa Kosova, osuđeno je na ukupno 56 godina i sedam i po mjeseci zatvora.
Međunarodna organizacija za ljudska prava Human Rights Watch je kritikovala kosovske vlasti u vezi tih hapšenja.
"Osim što su uhapšeni pod sumnjivim okolnostima, muškarci su deportovani u zemlju gdje postoji rizik od mučenja", saopštio je Human Rights Watch.
Tadašnji premijer Kosova Ramuš (Ramush) Haradinaj je razriješio dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova i šefa obavještajne agencije, jer ga nisu obavjestili o hapšenjima.
Nezavisna komisija Skupštine Kosova je februara 2019. godine utvrdila da je prekršeno na desetine međunarodnih zakona i konvencija kada je u pitanju deportacija šest turskih državljana.
Tim povodom je Specijalno tužilaštvo Kosova februara 2021. godine podiglo optužnicu protiv tri funkcionera, pod sumnjom da su "zloupotrebili službene dužnosti" i zbog "protivpravnog lišavanja slobode".
Da li Ankara uslovljava podršku Prištini?
Turska u kontinuitetu ponavlja svoje zahtjeve kada je riječ o gulenistima.
Ministar odbrane Turske Hulusi Akar je krajem decembra 2021., tokom posjete Prištini izjavio da bi Gulenov pokret mogao da predstavlja prijetnju po Kosovo.
U međuvremenu je juna 2022. godine ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu (Mevlut Cavusoglu), ocjenio da je "postojanje FETO-a na Kosovu najveća prepreka u odnosima dvije strane".
Ipak, poslanik Enver Dugoli smatra da se odnosi Kosova i Turske neće pogoršati ni u slučaju da Vlada ne ispuni Erdoanov zahtjev.
"Vjerujem da su odnosi između Kosova i Turske mnogo dublji i mnogo stabilniji. Ni u jednom trenutku neće uticati na odnose takav zahtjev, jer on nije isključivo i eksplicitno upućen samo Kosovu", navodi Dugoli.
Poslanik Džavit Haljiti smatra da Vlada Kosova u ovom slučaju treba da prati principe zapadnih zemalja.
"Kosovo ima obaveze prema Zapadu. Stavovi treba da budu isti kao i u drugim zemljama NATO-a i zapadnim zemaljama", kaže on.
Da li će podrška biti uslovljena?
Međutim, Peci smatra da će zahtjev u vezi pokreta Hizmet, koji je Erdoan postavio Kurtiju, biti uslov za dalju pomoć Turske Kosovu.
"Mislim da je (pitanje gulenista) samo jedan od elemenata u odnosima Kosova i Turske, ali svakako ima veoma važnu ulogu. Naravno, aktuelna turska vlada će to pitanje uvijek stavljati na sto. Od njega će sigurno u znatnoj mjeri zavisiti i podrška", kaže Peci.
Kurti je tokom posjete Turskoj 3. februara rekao da je ta zemlja među glavnim ekonomskim partnerima Kosova.
S druge strane, Erdoan je rekao da su se "investicije turskih kompanija na Kosovu približile cifri od 400 miliona eura", te da je Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) na Kosovu realizovala oko 700 različitih projekata u vrednosti od 100 miliona eura.
Procjenjuje se da je Turska jedna od zemalja koja ima najviše direktnih investicija na Kosovu.
Jula 2021. izvori RSE u Kosovskim bezbjednosnim snagama su naveli da KBS od Turske dobija oko 100 miliona turskih lira (oko pet miliona eura) kao donaciju na godišnjem nivou, što koristi za kupovine vojne opreme, takođe od Turske.
