Mržnja se nastavlja...

Publicista, novinar i političar iz Prištine Veton Surroi istakao je da na kraju ove dekade svima u regionu treba da bude radost ako Srbija bude pripremljena u Evropsku uniju 2028. godine, jer bi to, kako navodi, bila veoma dobra vijest za ceo region, za Kosovo i za Sjevernu Makedoniju, prenosi Euronews Srbija.

Prema njegovim riječima, prva stvar koja se mora promjeniti je onaj stari lament "da komšiji crkne krava".

"Naprotiv, treba da mu se oteli, i to dva puta godišnje", rekao je u razgovoru Surroi.

Surroi u analizi turbulentih godina koje su ostavile posljedice u regionu koje se i danas osjećaju, navodi da "živimo u periodu nezavršenih ratova i nezavršenih konflikata".

Prema njegovim riječima "postoji jedna intoksikacija sa tim ratnim narativom, kojim se rat nastavlja s jednom na drugu generaciju i ta mržnja se nastavlja".

"Mislim da je sada predominirajući narativ taj ratni narativ, a ne narativ mira, razvoja, to je veliki problem. Mi smo bili generacija, koja je bila poratna, i mi smo bili generacija jedne zemlje koja je u razvoju, u ekspanziji, ekonomskoj i kulturnoj. U svim tim narodima bišve Jugoslavije, dogodila se modernizacija, puna alfabetizacija, urbanizacija, povezivanje sa svijetom. Taj period je bio intenzivnog ekonomskog razvoja, a kad ste u pokretu ne razmišljate o negativnostima", rekao je Surroi.

Upitan kome je u interesu da podstiče narativ mržnje, on je odgovorio da nije nikome, ali da se "ne može pritiskom na dugme odrediti i reći: 'Hajde sada svi na ratni ili na mirni narativ'.

"Elite koje su izrasle u tom nacionalističkom zaletu, nisu došle u situaciju da promjene to mišljenje. Mislim da je veoma bitno ono što je napisao Vuk Drašković u "Ožiljcima života", kada ukazuje kako se cijela ta euforija napravila, i kako sa ove distance odgovornost svih nas koji smo na jedan ili drugi način učestvovali u toj euforiji", rekao je Surroi.

Na pitanje zbog čega nije vidljiv veći angažnam svih strana kad je riječ o razvoju evropskihh vrijednosti i povezivanju u regionu, Surroi se osvrnuo na primer Višegradske grupe.

"Veoma je teško napraviti model Višegrada ovdje, Višegrad koji je uveo četiri zemlje centralne Evrope u Evropsku uniju. Zato što oni nisu imali međusobni konflikt. Čehoslovačka se raspala i odjednom s jednog dana na drugi nastale su dvije zemlje. Ovdje je bilo ratova, koji nisu završeni. Ratovi nisu samo pucanje i tenkovi, ratovi su i u glavama ljudi, načinu govora. Naš način govora u većini, na socijalnim medijima i u politici, je govor rata", kaže Surroi.

Sada je, dodaje, problem kako u ovoj situaciji nezavršenih konflikata napraviti takav okvir u kojem će biti moguće ekonomsko povezivanje.

"Ono što je bitno da bi te četiri evropske slobode zaživjele, jeste da postoji funkcionalno povezivanje i da imamo zajedničko tržište ne samo zbog sebe, da bismo mogli da imamo otvoreno tržište i komunikaciju među nama, već da to bude integralni dio evropskog ujedinjenog tržišta. I da u toku ove dekade mi dođemo do toga da Srbija bude isto što i Norveška, u smislu učestvovanja u jedinstvenom tržištu, da Kosovo bude isto što i Island, a Makedonija isto što i Velika Britanija, da imaju jedan odnos u kojem je moguće i izvoziti i imati tu konekciju finansijsku", smatra Surroi.

Odgovarajući na pitanje šta treba da urade Srbi, a šta Albanci da bi se taj konflikt konačno razriješio, on, međutim, ukazuje, da taj konflikt nije samo posljedica rata.

"Mržnja postoji i u albanskom i u srpskom narodu i to u poeziji, u prozi i u političkom narativu itd. Nekoliko stvari se može uraditi, jedna od njih je širi kontekst. Na kraju ove dekade svima treba biti radost, ako Srbija bude pripremljena da uđe u Evropsku unija 2028. godine, to bi bila veoma dobra vijest za ceo region, za Kosovo i za Sjevernu Makedonu. Mislim da bi bila dobra vijest kada bi i Sjeverna Makedonija bila spremna do 2028. godine. Prva stvar koja se mora promjeniti, to je onaj stari lament da komšiji crkne krava. Naprotiv, treba da mu se oteli, i to dva puta godišnje", kaže Surroi.

Govoreći o tome čije je posao da to riješe i imaju li političke elite u Beogradu i Prištini kapaciteta da dođu do dogovora i rješenja, Surroi navodi da nije siguran šta je to što te elite žele.

"Ono što je kod svih i kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, i kod premijera Kosova Alibna Kurtija i kod specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka evidento i pozitivno, jeste da je želja se ne bavimo više sitnim svakodnevnim temama i tenzijama, već da se dođe do nečega ozbiljnijeg. Mislim da nedostaje u vazduhu oko tog dogovora jednostavno pitanje koje je uvijek bilo vezano: Ako je rješenje spora između Kosova i Srbije dio evropske budućnosti, kakva će biti ta budućnost? Ja mislim da je tu  Vučić u pravu. Njemu uvijek kažu da mora to da riješi da bi ušao u Evropsku uniju, a kada pita kad će ući, ne postoji nikakav dogovor. Naravno ovo su društva koja moraju mnogo toga promjeniti da bi bili spremni za EU, ali to je put u dva smjera. Ne mogu se samo promjeniti ova društva nego se moraju pomoći, jer, kao što sam rekao ovo nije Višegrad, ovo je konflikt koji se još nije riješio. Jeftinije je transformisati ovaj region investicijama koje će promjeniti način komunikacije ljudi, nego investirati u održavanju stanja sa nekakvim vojnicima, ili ne daj bože, prodajom oružja", zaključio je on.

Izvor: Euronews Srbija