Američki predsjednik Joseph Biden se, uprkos brojnim značajnim unutrašnjim pitanjima, osvrnuo na dugotrajni spor dvije strane i u pismima upućenim liderima Srbije i Kosova pozvao ih na normalizaciju odnosa zasnovanu na uzajamnom priznanju, piše Glas Amerike.
Pisma djeluju kao otklon od politike bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, čija administracija je pokušavala po strani da ostavi pitanje priznanja, podstičući ekonomsku saradnju kao način izgradnje povjerenja između Srbije i Kosova - njene nekadašnje pokrajine koja je proglasila nezavisnost 2008. godine.
To pitanje, iako nejasno brojnim Amerikancima, ima poseban značaj za Bidena – čiji je pokojni sin Bo bio pravni savjetnik na Kosovu. Aktuelni predsjednik, u svojstvu američkog potpredsjednika je 2016. boravio na Kosovu, gdje je prisustvovao otvaranju autoputa koji nosi ime njegovog preminulog sina.
Stručnjaci smatraju da, prihvatajući se jednog od posljednjih neriješenih sporova na tlu Evrope, Biden signalizira da administracija koju predvodi namjerava u značajnijoj mjeri da se bavi pitanjima koji su od interesa za američke saveznike u Evropi.
„Novi američki predsjednik biće angažovan u sferi evropske bezbjednosti, posebno na Balkanu, i to na način na koji predsjednik Trump nije bio”, kaže Charles Kupchan – iz nevladinog Savjeta za spoljne odnose.
Frank Wisner, ambasador u penziji i specijalni izaslanik SAD u pregovorima održanim uz podršku Ujedinjenih nacija poslije kojih je proglašena nezavisnost Kosova 2008, kaže da je Bidenov stav zasnovan na ideji da će Evropa biti cjelovita i slobodna i da će pitanja koja je dijele biti interno riješena.
„Možete biti sigurni da će se Sjedinjene Države zalagati da se razlike iz prošlosti prevaziđu na osnovu međusobnog poštovanja, razumijevanja, uvažavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, rekao je Frank Wisner za albanski servis Glasa Amerike.
Wisner ukazuje da je cilj Amerike da se Kosovo i Srbija pomire – kao i da Srbija prizna nezavisnost Kosova.
Taj cilj, međutim, djeluje prilično udaljeno.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, na Bajdenovo pismo odgovorio je stavom da Srbija nije promjenila stav da neće priznati Kosovo – koje je proglasilo nezavisnost nakon ratnih sukoba 1998-1999.
Sa druge strane, Albin Kurti lider kosovske levičarske stranke “Samoopredjeljenje” koja je osvojila većinu glasova na parlamentarnim zborima održanim 14. februara, rekao je da pregovori sa Srbijom neće biti prioritet vlade koju će predvoditi.
„Građani su nas izabrali da bismo im doneli pravdu, radna mjesta i hitno riješili pandemiju Kovida 19. Na osnovu anketa javnog mnjenja građani pregovore sa Srbijom svrstavaju na šesto ili sedmo mjesto po značaju“, rekao je Kurti.
Međutim, Charles Kupchan očekuje da Sjedinjene Države i Evropska unija izvrše pritisak na obe strane da nastave pregovore.
„I Kurti i Vučić treba da budu spremni da SAD i njihovi evropski partneri kažu: „Momci, vrijeme je da se vratimo i postignemo određeni napredak u političkim odnosima“, smatra Kupchan.
Frank Wisner takođe vjeruje da bi Kosovo trebalo da iskoristi priliku da se uključi.
„Znam da će odnosi Kosova i Sjedinjenih Država, Prištine i Vašingtona biti jači ako se Kosovo uključi i energično se okrene unutrašnjim pitanjima povezanim sa korupcijom i ekonomskim razvojem”, kaže Wisner.
Istovremeno ukazuje i da bi Kosovo trebalo da se kreće u krugovima u kojima ima mogućnosti za formiranje sigurnijeg međunarodnog i regionalnog okruženja“.
Sjedinjene Države su septembra 2020. posredovale u postizanju sporazuma Srbije i Kosova o normalizaciji ekonomskih odnosa.
Trumpova administracija tada je pohvalila taj pristup kao svojevrsnu promenu scenarija, koristeći ekonomske veze kako bi poboljšala šanse za eventualni politički dogovor.
Charles Kupchan smatra da bi dijalog dvije strane u budućnosti trebalo da se temelji na tom, kako ga ocjenjuje, važnom napretku, ukazujući da ekonomski sporazumi sami po sebi ne znače okončanje posla.
„Nisu dovoljni za nastanak snažnih političkih odnosa. Tako da ima još mnogo ozbiljnog posla. Zato i mislim da se Bidenova administracija već okrenula tome. Da liderima poruči da se pobrinu da se ostvari napredak”, kaže američki stručnjak.
Centralna tačka spora je odbijanje Srbije da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Većina zapadnih država, uključujući Sjedinjene Države, priznale su Kosovo. Pet država Evropske unije - Slovačka, Kipar, Grčka, Rumunija i Španija, kao i Rusija i Kina nisu.
Frank Wisner podvlači da je u najboljem interesu Srbije da prizna nezavisnost Kosova – što bi joj otvorilo put ka evropskim integracijama.
„Vjerujem da Beograd i političko rukovodstvo u Srbiji dobro razumeju šta Sjedinjene Države i Evropa očekuju da treba preduzeti – ukoliko žele da imaju razvijeno i snažno partnerstvo sa Evropom i Sjedinjenim Državama”, smatra Wisner.
I Kupchan, sa druge strane poručuje, da će američki i evropski pristup biti, kako se izrazio, štapa i šargarepe.
„Mislim da je mogućnost članstva u Evropskoj uniji ta šargarepa - to je velika stvar. Mislim da je najsvjetlija budućnost za Srbiju članstvo u Evropskoj uniji. Isto važi za Kosovo. Znamo kako će se završiti ova priča – članstvom Balkanskog poluostrva u Evropskoj uniji”, smatra Kupchan.
Spor na Balkanu Vašingtonu pruža priliku da iskaže posvećenost poboljšanju odnosa i obnovi povjerenja koje je narušeno za vrijeme Trumpove administracije. Stručnjaci to vide kao pokazatelj Bidenove želje da se založi za ljudska prava i političke slobode širom svijeta.
Međutim, Charles Kupchan zaključuje da Bajden razume da su glavni prioriteti angažovanja, za sada, kod kuće.
“U mnogim aspektima snaga za delovanje u inostranstvu crpi se na domaćem planu. Potrebno je poboljšati domaću agendu kako bismo osigurali stabilnost spoljne politike na Balkanu, a i šire”, zaključuje Charles Kupchan – stručnjak američkog nevladinog Savjeta za spoljne odnose.
Izvor: VOA/KosovoOnline
To pitanje, iako nejasno brojnim Amerikancima, ima poseban značaj za Bidena – čiji je pokojni sin Bo bio pravni savjetnik na Kosovu. Aktuelni predsjednik, u svojstvu američkog potpredsjednika je 2016. boravio na Kosovu, gdje je prisustvovao otvaranju autoputa koji nosi ime njegovog preminulog sina.
Stručnjaci smatraju da, prihvatajući se jednog od posljednjih neriješenih sporova na tlu Evrope, Biden signalizira da administracija koju predvodi namjerava u značajnijoj mjeri da se bavi pitanjima koji su od interesa za američke saveznike u Evropi.
„Novi američki predsjednik biće angažovan u sferi evropske bezbjednosti, posebno na Balkanu, i to na način na koji predsjednik Trump nije bio”, kaže Charles Kupchan – iz nevladinog Savjeta za spoljne odnose.
Frank Wisner, ambasador u penziji i specijalni izaslanik SAD u pregovorima održanim uz podršku Ujedinjenih nacija poslije kojih je proglašena nezavisnost Kosova 2008, kaže da je Bidenov stav zasnovan na ideji da će Evropa biti cjelovita i slobodna i da će pitanja koja je dijele biti interno riješena.
„Možete biti sigurni da će se Sjedinjene Države zalagati da se razlike iz prošlosti prevaziđu na osnovu međusobnog poštovanja, razumijevanja, uvažavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta“, rekao je Frank Wisner za albanski servis Glasa Amerike.
Wisner ukazuje da je cilj Amerike da se Kosovo i Srbija pomire – kao i da Srbija prizna nezavisnost Kosova.
Taj cilj, međutim, djeluje prilično udaljeno.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, na Bajdenovo pismo odgovorio je stavom da Srbija nije promjenila stav da neće priznati Kosovo – koje je proglasilo nezavisnost nakon ratnih sukoba 1998-1999.
Sa druge strane, Albin Kurti lider kosovske levičarske stranke “Samoopredjeljenje” koja je osvojila većinu glasova na parlamentarnim zborima održanim 14. februara, rekao je da pregovori sa Srbijom neće biti prioritet vlade koju će predvoditi.
„Građani su nas izabrali da bismo im doneli pravdu, radna mjesta i hitno riješili pandemiju Kovida 19. Na osnovu anketa javnog mnjenja građani pregovore sa Srbijom svrstavaju na šesto ili sedmo mjesto po značaju“, rekao je Kurti.
Međutim, Charles Kupchan očekuje da Sjedinjene Države i Evropska unija izvrše pritisak na obe strane da nastave pregovore.
„I Kurti i Vučić treba da budu spremni da SAD i njihovi evropski partneri kažu: „Momci, vrijeme je da se vratimo i postignemo određeni napredak u političkim odnosima“, smatra Kupchan.
Frank Wisner takođe vjeruje da bi Kosovo trebalo da iskoristi priliku da se uključi.
„Znam da će odnosi Kosova i Sjedinjenih Država, Prištine i Vašingtona biti jači ako se Kosovo uključi i energično se okrene unutrašnjim pitanjima povezanim sa korupcijom i ekonomskim razvojem”, kaže Wisner.
Istovremeno ukazuje i da bi Kosovo trebalo da se kreće u krugovima u kojima ima mogućnosti za formiranje sigurnijeg međunarodnog i regionalnog okruženja“.
Sjedinjene Države su septembra 2020. posredovale u postizanju sporazuma Srbije i Kosova o normalizaciji ekonomskih odnosa.
Trumpova administracija tada je pohvalila taj pristup kao svojevrsnu promenu scenarija, koristeći ekonomske veze kako bi poboljšala šanse za eventualni politički dogovor.
Charles Kupchan smatra da bi dijalog dvije strane u budućnosti trebalo da se temelji na tom, kako ga ocjenjuje, važnom napretku, ukazujući da ekonomski sporazumi sami po sebi ne znače okončanje posla.
„Nisu dovoljni za nastanak snažnih političkih odnosa. Tako da ima još mnogo ozbiljnog posla. Zato i mislim da se Bidenova administracija već okrenula tome. Da liderima poruči da se pobrinu da se ostvari napredak”, kaže američki stručnjak.
Centralna tačka spora je odbijanje Srbije da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Većina zapadnih država, uključujući Sjedinjene Države, priznale su Kosovo. Pet država Evropske unije - Slovačka, Kipar, Grčka, Rumunija i Španija, kao i Rusija i Kina nisu.
Frank Wisner podvlači da je u najboljem interesu Srbije da prizna nezavisnost Kosova – što bi joj otvorilo put ka evropskim integracijama.
„Vjerujem da Beograd i političko rukovodstvo u Srbiji dobro razumeju šta Sjedinjene Države i Evropa očekuju da treba preduzeti – ukoliko žele da imaju razvijeno i snažno partnerstvo sa Evropom i Sjedinjenim Državama”, smatra Wisner.
I Kupchan, sa druge strane poručuje, da će američki i evropski pristup biti, kako se izrazio, štapa i šargarepe.
„Mislim da je mogućnost članstva u Evropskoj uniji ta šargarepa - to je velika stvar. Mislim da je najsvjetlija budućnost za Srbiju članstvo u Evropskoj uniji. Isto važi za Kosovo. Znamo kako će se završiti ova priča – članstvom Balkanskog poluostrva u Evropskoj uniji”, smatra Kupchan.
Spor na Balkanu Vašingtonu pruža priliku da iskaže posvećenost poboljšanju odnosa i obnovi povjerenja koje je narušeno za vrijeme Trumpove administracije. Stručnjaci to vide kao pokazatelj Bidenove želje da se založi za ljudska prava i političke slobode širom svijeta.
Međutim, Charles Kupchan zaključuje da Bajden razume da su glavni prioriteti angažovanja, za sada, kod kuće.
“U mnogim aspektima snaga za delovanje u inostranstvu crpi se na domaćem planu. Potrebno je poboljšati domaću agendu kako bismo osigurali stabilnost spoljne politike na Balkanu, a i šire”, zaključuje Charles Kupchan – stručnjak američkog nevladinog Savjeta za spoljne odnose.
Izvor: VOA/KosovoOnline
