Premijer Kosova Ramush Haradinaj sazivanje regionalne konferencije u Berlinu vidi kao suštinsku promjenu u dinamici odnosa Evropske unije (EU) prema regionu, navodeći da postoji nova energija uoči ove konferencije 29. aprila.
S druge strane, predsjednik Kosova Hashim Thaçi izjavio je da na kraju ovog događaja očekuje uopštenu retoričku izjavu koja će prethodno biti usaglašena između učesnika a koja će potvrditi evropsku perspektivu regiona.
Pojedini međunarodni mediji, poput Der Standarda, već su počeli sa 'predviđanjima' rezultata ove konferencije, koja će okupiti predsjednike i premijere regiona, a koja se održava u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Macrona.
Kako ovaj dnevnik piše, cilj ovog sastanka je da se ideja o teritorijalnoj razmeni između Kosova i Srbije duž etničke linije "zakopa", a očekuje se i da će Merkel predložiti da sjever Kosova dobije specijalni status preko Zajednice opština sa srpskom većinom.
Za korekciju granice između Kosova i Srbije, u sklopu konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa, do sada se zalagao predsjednik Kosova Thaçi, odbacujući mogućnost bilo kakve razmjene teritorije. Međutim, bilo kakvoj promjeni granice oštro se protivi premijer Haradinaj.
Haradinaj je nedavno pozvao predsjednika Kosova na usaglašavanje stavova povodom sastanka u Berlinu. U suprotnom će "pojasniti svoje stavove protiv podjele Kosova". Haradinaj je nedavno u javnosti potvrdio da se već duže vrijeme nije sastao sa Thaçijem.
Pisanja pojedinih međunarodnih medija premijer Haradinaj vidi kao novu energiju uoči samita. Kako je dodao, uoči samita predstaviće se mnoge ideje i prijedlozi, koji nisu zvanični.
"Kancelaraka Merkel može da pruži neku zvaničnu ideju ili prijedlog, ali danas vidimo i poštovane svjetske medije sa mnogim idejama, ali tako nečeg nema zvaničnog za stolom. Stoga, to shvatite kao proces", kazao je Haradinaj u četvrtak na konferenciji za novinare.
Haradinaj, prije svega, naglašava da se između Kosova i Srbije treba postići pomirenje, što za Kosovo, zbog prošlosti, predstavlja kompromis.
"U sklopu tog pomirenja treba da se desi i recipročno priznanje u okviru postojećih granica, a i ponovno uspostavljanje ekonomskih odnosa i slobodne trgovine. Pomirenje jeste vrsta kompromisa, dakle recipročno priznanje, pomirenje nakon onoga što se desilo u prošlosti. To nije zakonsko pomirenje, jer neće biti zakonske amnestije, ali pomirenje jeste kompromis", kazao je Haradinaj.
Hashim Thaçi je saopštio da ne postoji nikakva tajna agenda iza berlinskog sastanka te da se ne očekuje prijedlog plana za sporazum Kosova i Srbije.
Pozdravljajući inicijativu Njemačke i Francuske, Thaçijeva očekivanja su da će se na kraju izdati unapred usaglašena izjava o potvrđivanju evropske perspektive regionu te neophodnosti normalizacije odnosa Kosova i Srbije.
On je dodao da bi za Kosovo bilo razočaravajuće ukoliko Francuska i Njemačka i na ovom sastanku ne budu uspjele da usaglase stavove o pitanju liberalizacije viza za Kosovo.
"Govoriti o evropskoj perspektivi Kosova, bilo i samo retorički, više je od hipokrizije", napisao je Thaçi u objavi na Facebooku.
Kosovski analitičar Artan Muhaxheri kaže da je sastanak u Berlinu od izuzetnog značaja, jer je važan dio posljednje etape dijaloga. Kako ističe, radi se o velikoj investiciji Njemačke i Francuske u razjašnjavanju pozicija i EU te Kosova i Srbije, s obzirom da je do sada "postojao veliki populizam na Kosovu i u Srbiji, a ćutnja u EU".
"Kako se približavamo periodu kada se treba doneti konačna odluka o sporazumu Kosova i Srbije, potrebno je da se održe takvi sastanci kako bi se precizirali dalji koraci. Ovaj sastanak je od izuzetne važnosti, jer će pomoći jasnijem određivanju okvira okončanja dijaloga Kosova i Srbije", ističe Muhaxheri.
Muhaxheri ukazuje da su o pitanju konačnog rješenja podjeljeni kako na Kosovu, tako i u međunarodnoj zajednici. Ističe da su do sada mnoge opcije bile u opticaju, dok se ubuduće može očekivati da se te opcije smanje, a pojedine i ponište, što zavisi od harmonizacije i balansiranja interesa velikih snaga, ali i Kosova i Srbije.
"Najrealnija opcija je da postoji jedan oblik priznanja Kosova od Srbije, iako ne odlučno već implicitno. Bez tog priznanja nema unapređenja Kosova i Srbije na putu EU, ali ni članstva Kosova u UN-u. Bez priznanja nemoguće je riješiti konflikt Kosova i Srbije te omogućiti mir na Balkanu. S druge strane, za očekivati je da će se realizovati Zajednica opština sa srpskom većinom i to bi bio veliki kompromis Kosova u zamjenu za priznanje. Ali, moguće je da dođe do drugih izmjena, bilo o pitanju ustava i slično. Međunarodna zajednica će pokušati da postigne balans i obje strane moraju da dobiju političku korist", zaključuje Muhaxheri.
Nedavno su u Prištini poslanici njemačkog Bundestaga izjavili da Njemačka podržava dijalog Kosova i Srbije, ali da će se suprotstaviti ideji o promjeni granica, jer se, kako su rekli, problemi koji postoje ne mogu riješiti stvaranjem novih problema ne samo na Kosovu, već i u regionu.
Pojedini međunarodni mediji, poput Der Standarda, već su počeli sa 'predviđanjima' rezultata ove konferencije, koja će okupiti predsjednike i premijere regiona, a koja se održava u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Macrona.
Kako ovaj dnevnik piše, cilj ovog sastanka je da se ideja o teritorijalnoj razmeni između Kosova i Srbije duž etničke linije "zakopa", a očekuje se i da će Merkel predložiti da sjever Kosova dobije specijalni status preko Zajednice opština sa srpskom većinom.
Za korekciju granice između Kosova i Srbije, u sklopu konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa, do sada se zalagao predsjednik Kosova Thaçi, odbacujući mogućnost bilo kakve razmjene teritorije. Međutim, bilo kakvoj promjeni granice oštro se protivi premijer Haradinaj.
Haradinaj je nedavno pozvao predsjednika Kosova na usaglašavanje stavova povodom sastanka u Berlinu. U suprotnom će "pojasniti svoje stavove protiv podjele Kosova". Haradinaj je nedavno u javnosti potvrdio da se već duže vrijeme nije sastao sa Thaçijem.
Pisanja pojedinih međunarodnih medija premijer Haradinaj vidi kao novu energiju uoči samita. Kako je dodao, uoči samita predstaviće se mnoge ideje i prijedlozi, koji nisu zvanični.
"Kancelaraka Merkel može da pruži neku zvaničnu ideju ili prijedlog, ali danas vidimo i poštovane svjetske medije sa mnogim idejama, ali tako nečeg nema zvaničnog za stolom. Stoga, to shvatite kao proces", kazao je Haradinaj u četvrtak na konferenciji za novinare.
Haradinaj, prije svega, naglašava da se između Kosova i Srbije treba postići pomirenje, što za Kosovo, zbog prošlosti, predstavlja kompromis.
"U sklopu tog pomirenja treba da se desi i recipročno priznanje u okviru postojećih granica, a i ponovno uspostavljanje ekonomskih odnosa i slobodne trgovine. Pomirenje jeste vrsta kompromisa, dakle recipročno priznanje, pomirenje nakon onoga što se desilo u prošlosti. To nije zakonsko pomirenje, jer neće biti zakonske amnestije, ali pomirenje jeste kompromis", kazao je Haradinaj.
Hashim Thaçi je saopštio da ne postoji nikakva tajna agenda iza berlinskog sastanka te da se ne očekuje prijedlog plana za sporazum Kosova i Srbije.
Pozdravljajući inicijativu Njemačke i Francuske, Thaçijeva očekivanja su da će se na kraju izdati unapred usaglašena izjava o potvrđivanju evropske perspektive regionu te neophodnosti normalizacije odnosa Kosova i Srbije.
On je dodao da bi za Kosovo bilo razočaravajuće ukoliko Francuska i Njemačka i na ovom sastanku ne budu uspjele da usaglase stavove o pitanju liberalizacije viza za Kosovo.
"Govoriti o evropskoj perspektivi Kosova, bilo i samo retorički, više je od hipokrizije", napisao je Thaçi u objavi na Facebooku.
Kosovski analitičar Artan Muhaxheri kaže da je sastanak u Berlinu od izuzetnog značaja, jer je važan dio posljednje etape dijaloga. Kako ističe, radi se o velikoj investiciji Njemačke i Francuske u razjašnjavanju pozicija i EU te Kosova i Srbije, s obzirom da je do sada "postojao veliki populizam na Kosovu i u Srbiji, a ćutnja u EU".
"Kako se približavamo periodu kada se treba doneti konačna odluka o sporazumu Kosova i Srbije, potrebno je da se održe takvi sastanci kako bi se precizirali dalji koraci. Ovaj sastanak je od izuzetne važnosti, jer će pomoći jasnijem određivanju okvira okončanja dijaloga Kosova i Srbije", ističe Muhaxheri.
Muhaxheri ukazuje da su o pitanju konačnog rješenja podjeljeni kako na Kosovu, tako i u međunarodnoj zajednici. Ističe da su do sada mnoge opcije bile u opticaju, dok se ubuduće može očekivati da se te opcije smanje, a pojedine i ponište, što zavisi od harmonizacije i balansiranja interesa velikih snaga, ali i Kosova i Srbije.
"Najrealnija opcija je da postoji jedan oblik priznanja Kosova od Srbije, iako ne odlučno već implicitno. Bez tog priznanja nema unapređenja Kosova i Srbije na putu EU, ali ni članstva Kosova u UN-u. Bez priznanja nemoguće je riješiti konflikt Kosova i Srbije te omogućiti mir na Balkanu. S druge strane, za očekivati je da će se realizovati Zajednica opština sa srpskom većinom i to bi bio veliki kompromis Kosova u zamjenu za priznanje. Ali, moguće je da dođe do drugih izmjena, bilo o pitanju ustava i slično. Međunarodna zajednica će pokušati da postigne balans i obje strane moraju da dobiju političku korist", zaključuje Muhaxheri.
Nedavno su u Prištini poslanici njemačkog Bundestaga izjavili da Njemačka podržava dijalog Kosova i Srbije, ali da će se suprotstaviti ideji o promjeni granica, jer se, kako su rekli, problemi koji postoje ne mogu riješiti stvaranjem novih problema ne samo na Kosovu, već i u regionu.
