Viši sud u Nišu u Srbiji osudio je na zatvorsku kaznu osam bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova za počinjene "terorističke akte". Sud je osudio svakog člana na 15 godina zatvora, zbog njihovog učešća u dva odvojena napada na Vojsku Jugoslavije 1998. godine.
Odluka suda nije prošla nezapaženo kada je u pitanju direktorica Fonda za humanitarno pravo, Nataša Kandić, koja je rekla da je ovo loš primjer srpskog pravosuđa i da pokazuje da Srbija ne razumije međunarodno humanitarno pravo, a ni nadležnosti Haškog tribunala, piše list "Express", prenosi "Kossev.info".
Kandićeva je rekla da Srbija ne priznaje činjenicu da je "međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju odlučio da je oružani sukob na Kosovu počeo u februaru 1998. godine, a završio se, Kumanovskim sporazumom, u julu 1999. godine".
Prema njenim riječima, sporazum podrazumijeva da su ubistva između pripadnika vojske koji su učestvovali u sukobu isključeni iz međunarodnog prava. Stoga, ubistva za koja je presudio sud u Nišu nisu ratni zločini i ne može im biti suđeno na način na koji je to učinjeno.
"Normalno, ratni zločin je ako pripadnici vojske uhapse pripadnike suprotne strane i ubiju ih. To je ratni zločin. Ako pripadnici jedne strane ubijaju pripadnike druge strane - to nije ratni zločin, već pravni akt rata... Čudno je da sud ima suđenje i bavi se nekrivičnim pitanjima," rekla je Kandićeva.
Ona tvrdi da je suđenje bilo politička odluka.
"To ne može biti ništa drugo nego političko pitanje, jer se ne zasniva na pravnim argumentima. Važno je napomenuti da su članovi organizacije srpskih žrtava, članovi porodica vojnika i policajaca koji su ubijeni tokom sukoba na Kosovu mislili da je to krivično djelo i da pripadnici OVK moraju biti kažnjeni. Oni ne shvataju da su to bila ratna ubistva, pripadnici OVK su ubili pripadnike srpske vojske i pripadnici srpske vojske su ubijali pripadnike OVK," kazala je Kandićeva.
Kandićeva je rekla da Srbija ne priznaje činjenicu da je "međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju odlučio da je oružani sukob na Kosovu počeo u februaru 1998. godine, a završio se, Kumanovskim sporazumom, u julu 1999. godine".
Prema njenim riječima, sporazum podrazumijeva da su ubistva između pripadnika vojske koji su učestvovali u sukobu isključeni iz međunarodnog prava. Stoga, ubistva za koja je presudio sud u Nišu nisu ratni zločini i ne može im biti suđeno na način na koji je to učinjeno.
"Normalno, ratni zločin je ako pripadnici vojske uhapse pripadnike suprotne strane i ubiju ih. To je ratni zločin. Ako pripadnici jedne strane ubijaju pripadnike druge strane - to nije ratni zločin, već pravni akt rata... Čudno je da sud ima suđenje i bavi se nekrivičnim pitanjima," rekla je Kandićeva.
Ona tvrdi da je suđenje bilo politička odluka.
"To ne može biti ništa drugo nego političko pitanje, jer se ne zasniva na pravnim argumentima. Važno je napomenuti da su članovi organizacije srpskih žrtava, članovi porodica vojnika i policajaca koji su ubijeni tokom sukoba na Kosovu mislili da je to krivično djelo i da pripadnici OVK moraju biti kažnjeni. Oni ne shvataju da su to bila ratna ubistva, pripadnici OVK su ubili pripadnike srpske vojske i pripadnici srpske vojske su ubijali pripadnike OVK," kazala je Kandićeva.
