Ruski predsjednik kazao da ne pokušava pripojiti Krim Rusiji, ali da ljudi tamo imaju pravo na odluku o budućnosti.
Američki državni sekretar John Kerry doputovao je danas u Kijev te najavio ekonomski paket i tehničku podršku Ukrajini u znak podrške novoj vladi u jeku pojačanih napetosti s Rusijom.
Kerryjeva posjeta Ukrajini dolazi u trenutku kada Washington i njegovi zapadni saveznici pojačavaju pritisak na Moskvu da povuče svoje vojnike s Krima ili se suoči sa ekonomskim sankcijama i diplomatskom izolacijom, navodi Reuters.
Putin: Rusija na Krimu iz humanitarnih razloga
Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je da građani Krima, poluotoka sa autonomijom, imaju pravo na samoopredjeljenje kao što je ranije učinilo Kosovo, javlja Anadolija.
“Kako god su Kosovo i Albanci iskoristili to pravo na samoopredjeljenje, tako i građani na Krimu mogu odlučiti o svojoj budućnosti. Ne pokušavam uraditi nešto kako bi Krim pripojili Rusiji, ali samo ljudi na Krimu imaju pravo donijeti odluku o svojoj budućnostiâ€, rekao je Putin.
Smatra da su zapadne zemlje u mnogo navrata do sada prekršile međunarodno pravo navodeći da “samo optužuju Rusiju kada učini nešto sličnoâ€.
“Nas optužuju da ono što radimo nije legitimno. Pitam njih na Zapadu - je li legitimno ono što vi radite? Ipak, svi znamo da su ratovi u Afganistanu, Iraku i Libiji bili primjer protivzakonitosti, s obzirom da nije bilo rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Samo želimo da svi ljudi u Ukrajini imaju ista prava i slobodeâ€, kazao je Putin.
Dodao je da ruska vojska na Krimu nije ispalila nijedan metak niti je bilo žrtava te kako je djelovanje Rusije u Ukrajini humanitarnog karaktera i kako nema za cilj izazivanje vojnih sukoba.
Krimoglu: Napeto na Krimu
Privremeni predsjednik Ukrajine i predsjednik Ukrajinskog parlamenta Oleksandar Turčinov kazao je kako je stabilizacija odnosa s Rusijom moguća tek nakon što ruske vlasti isporuče bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, javlja Anadolija.
Turčinov je, također, kazao da dozvolu za ulazak stranih vojnih trupa na teritoriju Ukrajine može donijeti samo Parlament te pozvao Rusiju da se ne miješa u unutrašnja pitanja Ukrajine.
Bivši predsjednik Vijeća tatarskih Turaka i trenutni zastupnik u Ukrajinskom parlamentu Mustafa Abdulcemil Kirimoglu kaže da je stanje na Krimu još prilično napeto. Krim je pod okupacijom ruskih trupa.
Otvorena opcija ulaska ruske vojske
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je u Ukrajini izveden neustavni državni udar i oružano preuzimanje vlasti, koje niko nije osporio.
Na prvoj konferenciji za novinare otkako je opozvani ukrajinski predsjednik napustio Kijev, rekao je da je Viktor Janukovič ispunio sve uvjete sporazuma potpisanog 21. februara s predstavnicima opozicije te da je predao svu vlast.
"Zasad nema potrebe da vojska ulazi u Ukrajinu, ali je ta mogućnost i dalje otvorena", rekao je Putin, dodajući kako nije na snazi pokušaj pripajanja Krima Rusiji. Također je rekao da će Rusija pružiti finansijsku podršku ukrajinskoj regiji Krim.
Janukovič je, prema Putinovim riječima, i dalje legitimni predsjednik Ukrajine, mada sada nema vlast, prenio je Reuters.
Ukrajinski narod želio je promjene, ali ne smiju se ohrabrivati "nezakonite promjene", kazao je Putin.
Steinmeier: Rješenja 'nema na vidiku'
Rješenja za krizu u Ukrajinu "nema na vidiku", izjavio je šef njemačke diplomatije Frank-Walter Steinmeier nakon razgovora u Ženevi s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.
"Imao sam težak, dug i veoma ozbiljan razgovor [s Lavrovom], ali to nije bilo dovoljno da se kaže da je rješenje na vidiku", kazao je Steinmeier.
Šef njemačke diplomatije pozdravio je izvještaje o povlačenju ruskih vojnika angažiranih na vojnoj vježbi na zapadu Rusije, ali je naveo da nema zvaničnu potvrdu o tom potezu, prenio je Reuters.
O mogućim sankcijama Rusiji, Steinmeier kaže kako je neophodno doći do međunarodnog sporazuma.
Sporazum o stacioniranju ruskih snaga
Rusija ima pravo, na osnovu sporazuma s Ukrajinom, razmjestiti na Krimu 25.000 vojnika, izjavio je ruski ambasador pri Ujedinjenim narodima Vitalij Čurkin.
Njegova izjava uslijedila je poslije optužbe novih vlasti u Kijevu da je Moskva razmjestila dodatne snage na poluotoku, prenio je Glas Rusije.
Prema Čurkinovim riječima, Rusija ima pravo djelovati na osnovu vlastite procjene kako bi osigurala svoja vojna postrojenja i zaštitila ih od eventualnih ekstremističkih napada, piše Tanjug.
Ruski diplomata je priznao da Kijev, možda, smatra da je ta akcija pretjerana, ali je dodao da je ruska strana, kada je riječ o tom pitanju, imala punu podršku vlasti na Krimu.
Čurkin je istakao da namjera Moskve nije vraćanje na vlast opozvanog ukrajinskog predsjednika Janukoviča, mada ga Kremlj smatra legitimnim šefom države uprkos tome što je napustio Kijev.
Rusija i Ukrajina su 2010. godine potpisale sporazum o stacioniranju baze ruske Crnomorske flote na Krimu, koji važi do 2042. godine.
Zajam od Evropske unije
Ukrajinski parlament je danas ratificirao sporazum kojim ta zemlja od Evropske unije dobija zajam u vrijednosti 610 miliona eura, objavili su ukrajinski mediji.
Taj zajam dogovoren je još u februaru 2013. godine, dok je na vlasti bio predsjednik Janukovič, ali nikad nije ratificiran, prenio je Reuters.
Nova Ukrajinska vlada nedavno je priznala da se zemlja nalazi u pravom ekonomskom beznađu i zatražila hitnu finansijsku pomoć "od zemalja prijatelja SAD-a i Poljske".
Ruske vježbe na granici s Ukrajinom
Ruski predsjednik Putin u utorak ujutro je naložio snagama koje učestvuju u vojnim vježbama ove sedmice da se vrate u bazu, objavile su ruske novinske agencije, pozivajući se na glasnogovornika Kremlja.
Glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je da je predsjednik Putin, glavni komandant Oružanih snaga Ruske Federacije, naložio snagama koje su učestvovale u vježbama, povratak u bazu te da su vježbe koje su se održavale širom zapadne Rusije u području koje graniči s Ukrajinom bile uspješne.
Moskva opovrgava da su vježbe, koje su počele prošle sedmice, povezane s događajima u Ukrajini, u vezi s kojima je Putin ranije rekao kako ima pravo rasporediti snage da bi zaštitio svoje ruske sunarodnjake.
Vježbe su završile prema planu.
Putin je nadgledao vježbe posljednjeg dana, u ponedjeljak, ne pokazujući zabrinutost zbog upozorenja zapadnih sila da bi se Rusija mogla suočiti sa sankcijama zbog preuzimanja nadzora nad ukrajinskom južnom regijom Krimom.
Ruske trupe kontroliraju granični prelaz
Ruske snage preuzele su kontrolu nad graničnim prelazom s Krimom, s ukrajinske strane, koji povezuje Rusiju i Krim linijom trajekta, kojim su počele prevoziti kamione pune vojnika, saopćila je ukrajinska pogranična straža.
Ruska vojska nalazila se već danima oko pristaništa trajekta, ali do sada nije preuzela kontrolu nad ukrajinskim graničnim punktom, prenio je Reuters.
Glasnogovornik granične straže rekao je da su ruske trupe preko ovog prelaza u ponedjeljak navečer prevezle tri kamiona puna vojnika.
Proruske snage, koje su preuzele kontrolu nad aviobazom Belbek na Krimu, ispalile su u utorak ujutro nekoliko metaka u zrak u znak upozorenja, dok im se približavalo blizu 300 ukrajinskih vojnika, ranije zaposlenih u toj bazi, javio je AP.
Prema navodima te agencije, više desetaka ruskih vojnika u bazi Belbek čuvalo je aerodrom kad su im se počeli približavati nenaoružani ukrajinski vojnici.
Kako bi ih naveli da se povuku, ruski vojnici ispalili su nekoliko metaka u zrak i upozorili da će pucati na Ukrajince ukoliko im se nastave približavati.
Senat podržao finansijsku pomoć Ukrajini
Američki senat podržao je pružanje finansijske pomoći novoj ukrajinskoj Vladi te sankcije protiv Rusije zbog njene vojne akcije na Krimu, ali je zatražio od evropskih zemalja da se više angažiraju kada je riječ o ukrajinskoj krizi.
"Samostalne sankcije SAD-a prema Rusiji neće imati toliki učinak ukoliko Evropa ostane raj za ruske banke i ruske oligarhe koji tamo mogu investirati svoj novac", rekao je demokratski senator Chris Murphy, predsjednik Odbora za Evropu u Američkom senatu.
Vođa senatske većine, demokrat Harry Reid, izjavio je kako je veoma zabrinut zbog stanja u Ukrajini te podržao prijedlog predsjednika Baracka Obame koji je zatražio ekonomsku pomoć za novu Vladu u Kijevu.
"Bio bih sretan kada bismo Ukrajini pružili bilo kakvu pomoć, ali preporučio bih da ona bude usklađena s našim saveznicima."
Ruska 'Ahilova peta'
Članovi Senata, pripadnici dviju najvećih američkih stranaka, pripremaju zakonsku odredbu kojom bi se ukrajinskoj ekonomiji odobrila pozajmica od najmanje milijardu dolara.
Senatski Odbor za vanjske poslove razmatra i mogućnost uvođenja sankcija za pojedine Ruse i njihove ukrajinske saveznike, koje bi se sastojale od uskraćivanja viza i zamrzavanja njihove imovine.
"Ruska 'Ahilova peta' je njena ekonomija", rekao je republikanski senator Ed Royce.
Sjedinjene Američke Države, također, zbog krize u Ukrajini, obustavljaju sve zajedničke aktivnosti s ruskom vojskom, uključujući vojne vežbe, planirane konferencije i pristajanje u luke, saopćio je u ponedjeljak kasno navečer Pentagon.
"Pozivamo Rusiju da zaustavi širenje krize u Ukrajini i da se ruske snage na Krimu povuku u svoje baze, kao što je propisano sporazumom ruske Crnomrske flote", poručio je glasnogoovrnik Pentagona, admiral John Kirby.
Ambasadori zemalja članica NATO-a sastat će se u utorak u Briselu kako bi razmatrali situaciju u Ukrajini, najavio je generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen, dok je za četvrtak najavljen novi samit zemalja članica Evropske unije o tom pitanju.
Poljska traži konsultacije s NATO-om
Ovo je drugi vanredni sastanak Sjevernoatlantskog saveza posvećen ovoj temi u posljednjih nekoliko dana, a sazvan je na osnovu Člana 4 Osnivačke povelje NATO-a, koja predviđa hitne konsultacije ukoliko je ugrožen suverenitet i teritorijalni integritet neke od članica.
Na Član 4 pozvala se Poljska koja se osjeća ugroženom zbog "ruske vojne intervencije u Ukrajini i manevara ruske ratne mornarice u blizini svojih obala", saopćeno je u Briselu.
Član 4 korišten je svega nekoliko puta u historiji pakta, a posljednji put prošle godine, nakon što su se pogranična područja Turske uz granicu sa Sirijom našla pod artiljerijskom i raketnom paljbom.
S vanredne sjednice šefova diplomatija zemalja članica EU-a, održane u ponedjeljak, poručeno je da Rusija mora hitno vratiti trupe u Ukrajini na početne položaje i uspostaviti dijalog s vlastima u Kijevu ili će se suočiti sa sankcijama.
