Ombudsman Naim Qelaj pozvao je Skupštinu Kosova da poslanicima predstavi godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava i sloboda, za kalendarsku 2022. godinu, jer ponašanje poslanika signalizira nepoštovanje prema njegovoj instituciji i načelima za koje se zalažu.
Smatrajući to veoma osjetljivim momentom, koji zahtjeva ne samo pažnju već i razjašnjenje situacije, narodni zastupnik smatra da je potrebno da se obrati javnosti i naglasi da godišnji izvještaj Ombudsmana koji se dostavlja Skupštini do 31. marta je ustavna i zakonska obaveza.
Kako s naveli u saopštenju, ova obaveza je ispunjena i za Izvještaj za 2022. godinu, čije se pozivanje na plenarnoj sjednici vrši po dnevnom redu parlamenta, a ne po zahtjevu Ombudsmana. Štaviše, Ombudsman je godinama tražio da se odgovarajući godišnji izvještaji uzmu u obzir odmah po podnošenju i stave na skupštinsku raspravu na bilo kojoj sjednici na prolećnim zasedanjima, što nije uzeto u obzir.
S druge strane, narodni zastupnik je u kontinuitetu nastojao da skrene pažnju narodnim poslanicima da se svrha podnošenja godišnjeg izvještaja Skupštini ostvaruje kada se tamo postavljaju pitanja i stanje ljudskih prava i sloboda na Kosovu i njihovo poštovanje od strane vlasti, postaju predmet rasprave i tretmana Skupštine, koja ima ovlašćenje i dužnost da promoviše preporuke narodnog zastupnika, zahtjevajući odgovornost javnih organa kad god je to neophodno.
„Glas ZA ili PROTIV ne mijenja i ne otuđuje realnost i stanje ljudskih prava i sloboda u zemlji. Čak i glasanje za godišnje izvještaje, bez skupštinske rasprave i bez naknadnih radnji zakonodavne vlasti, koje utiču na poštovanje prava građana zemlje, nema smisla. Način na koji je obrađen Godišnji izvještaj Ombudsmana na sjednici od 23. maja 2024. godine, glasno vraća zabrinutost u pogledu shvatanja koje zakonodavna vlast ima za Instituciju ombudsmana, mandat koji vrši, neprikosnovenost u pogledu vrednovanje pitanja koja se postavljaju u svakodnevnom radu i načinu na koji odlučuje da vodi predmete koje obrađuje, bilo da se radi o predmetima pritužbi ili po službenoj dužnosti“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da Ombudsman koristi priliku da podseti da je temelj osnivanja i rada nacionalnih institucija za ljudska prava, što je Institucija ombudsmana na Kosovu, definisana međunarodnim standardima, a posebno Pariskim principima, koje je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, kao i Venecijanskih principa koje je odobrio Savjet Evrope.
Ovi standardi definišu neophodnost da nacionalne institucije za ljudska prava djeluju nezavisno, bez bilo kakvog neprimjerenog uticaja ili pritiska, kako bi efikasno ispunile svoj mandat u zaštiti prava pojedinaca, naglašavajući zahtjev da se države uzdrže od radnji koje ometaju djelotvornost.
„Situacija stvorena na sjednici parlamenta 23. maja 2024. godine signalizira nepoštovanje ovih standarda, jer podriva sistem institucionalnih provera i ravnoteža i ulogu samog parlamenta. Ombudsman izražava zabrinutost zbog odsustva velikog broja poslanika u prostoriji kada je trebalo da se radi o Godišnjem izvještaju Zaštitnika građana, izostanka rasprave o nalazima Izvještaja, a potom i pozivanja na glasanje protiv, i zatvaranja Skupštine“, poručuje se saopštenjem.
Sjednica po ovom pozivu će suziti prostor u izvještavanju o napretku Kosova u pitanjima ljudskih prava, dodaju, jer se ovakvi skupštinski postupci smatraju miješanjem i pritiskom u rad nacionalnih institucija za ljudska prava i jasno označavaju trenutak kada nadležni organi treba da budu pozvani na refleksiju i zrelo institucionalno djelovanje.
Izvor: Kosovo Online
Kako s naveli u saopštenju, ova obaveza je ispunjena i za Izvještaj za 2022. godinu, čije se pozivanje na plenarnoj sjednici vrši po dnevnom redu parlamenta, a ne po zahtjevu Ombudsmana. Štaviše, Ombudsman je godinama tražio da se odgovarajući godišnji izvještaji uzmu u obzir odmah po podnošenju i stave na skupštinsku raspravu na bilo kojoj sjednici na prolećnim zasedanjima, što nije uzeto u obzir.
S druge strane, narodni zastupnik je u kontinuitetu nastojao da skrene pažnju narodnim poslanicima da se svrha podnošenja godišnjeg izvještaja Skupštini ostvaruje kada se tamo postavljaju pitanja i stanje ljudskih prava i sloboda na Kosovu i njihovo poštovanje od strane vlasti, postaju predmet rasprave i tretmana Skupštine, koja ima ovlašćenje i dužnost da promoviše preporuke narodnog zastupnika, zahtjevajući odgovornost javnih organa kad god je to neophodno.
„Glas ZA ili PROTIV ne mijenja i ne otuđuje realnost i stanje ljudskih prava i sloboda u zemlji. Čak i glasanje za godišnje izvještaje, bez skupštinske rasprave i bez naknadnih radnji zakonodavne vlasti, koje utiču na poštovanje prava građana zemlje, nema smisla. Način na koji je obrađen Godišnji izvještaj Ombudsmana na sjednici od 23. maja 2024. godine, glasno vraća zabrinutost u pogledu shvatanja koje zakonodavna vlast ima za Instituciju ombudsmana, mandat koji vrši, neprikosnovenost u pogledu vrednovanje pitanja koja se postavljaju u svakodnevnom radu i načinu na koji odlučuje da vodi predmete koje obrađuje, bilo da se radi o predmetima pritužbi ili po službenoj dužnosti“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da Ombudsman koristi priliku da podseti da je temelj osnivanja i rada nacionalnih institucija za ljudska prava, što je Institucija ombudsmana na Kosovu, definisana međunarodnim standardima, a posebno Pariskim principima, koje je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, kao i Venecijanskih principa koje je odobrio Savjet Evrope.
Ovi standardi definišu neophodnost da nacionalne institucije za ljudska prava djeluju nezavisno, bez bilo kakvog neprimjerenog uticaja ili pritiska, kako bi efikasno ispunile svoj mandat u zaštiti prava pojedinaca, naglašavajući zahtjev da se države uzdrže od radnji koje ometaju djelotvornost.
„Situacija stvorena na sjednici parlamenta 23. maja 2024. godine signalizira nepoštovanje ovih standarda, jer podriva sistem institucionalnih provera i ravnoteža i ulogu samog parlamenta. Ombudsman izražava zabrinutost zbog odsustva velikog broja poslanika u prostoriji kada je trebalo da se radi o Godišnjem izvještaju Zaštitnika građana, izostanka rasprave o nalazima Izvještaja, a potom i pozivanja na glasanje protiv, i zatvaranja Skupštine“, poručuje se saopštenjem.
Sjednica po ovom pozivu će suziti prostor u izvještavanju o napretku Kosova u pitanjima ljudskih prava, dodaju, jer se ovakvi skupštinski postupci smatraju miješanjem i pritiskom u rad nacionalnih institucija za ljudska prava i jasno označavaju trenutak kada nadležni organi treba da budu pozvani na refleksiju i zrelo institucionalno djelovanje.
Izvor: Kosovo Online
