Ambasador SAD na Kosovu Džefri Hovenijer (Jeffrey Hovenier) je rekao da zahtjevi njegove zemlje prema prema Vladi Kosova nemaju veze sa pritiscima, te da SAD zanima jedino napredak, a na kosovskim vlastima je kako će riješiti izbore na sjeveru, piše Radio Slobodna Evropa.
"Pitanje kako će se održati izbori na sjeveru je unutrašnje pitanje za Kosovo. Bilo da se to radi ostavkom gradonačelnika opština, ili kroz proces u kojem birači glasaju za smjenu aktuelnih gradonačelnika (peticijom)... nas samo zanima da vidimo napredak", rekao je Hovenier 16. avgusta tokom razgovora sa novinarima u Prištini.
Srbi u Zvečanu, Sjevernoj Mitrovici, Zubinom Potoku i Leposaviću, su bojkotovali aprilske izbore i ne prihvataju albanske gradonačelnike, koji su krajem maja uz pomoć policije ušli u opštinske zgrade.
'Pomješani' odnosi oko nekih pitanja
Ambasador SAD na Kosovu je napomenuo i da je bilo nesuglasice sa Vladom premijera Aljbina (Albin) Kurtija oko "nekih konkretnih pitanja". Precizirao je da se radi o odluci Vlade da uz pratnju policije uvede albanske gradonačelnike u opštinske zgrade na sjeveru. Zbog toga su, kako je rekao, odnosi Kosova i SAD bili "pomješani".
"Poštujem pravo premijera (Kosova, Aljbina Kurtija) da donosi svoje odluke i određuje šta smatra da je najbolje za njegovu zemlju. On je demokratski izabran premijer jedne demokratske države", rekao je Hovenier.
Međutim, kako je dodao, SAD daju savjete i sugestije kako bi se izbjegle tenzije i problemi koji ometaju rad oko primjene Ohridskog sporazuma, kojim bi trebala da se postigne normalizacija odnosa između Kosova i Srbije.
"Ponekad postoje posljedice po njega (Kurtija), kada ne postoji nivo koordinacije ili saradnje, ili kada se naši savjeti ne uzimaju u obzir ili se ne postupa prema njima", rekao je ambasador.
'SAD su snažno uz Kosovo, u to ne treba sumnjati'
Međutim, naglasio je ambasador, "ne bi trebalo biti sumnje i nadam se da je vrlo jasno: SAD su snažno i dugoročno posvećene narodu Kosova".
"Zato tražimo od Kosova da odmah primjeni Ohridski sporazum. Da krenemo brzo, smišljeno, da unapredimo pregovore o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom", dodao je.
Kosovo i Srbija su sredinom marta dogovorili Aneks implementacije sporazuma o normalizaciji odnosa na osnovu plana Evropske unije, koji je u javnosti poznat i kao Ohridski sporazum.
Njime je Kosovo, pored ostalog, prihvatilo da pripadnicima srpske zajednice na Kosovu pruži određeni nivo samomenadžiranja, dok bi Srbija prihvatila simbole Kosova i ne bi dovodila u pitanje teritorijalni integritet.
Međutim, tenzije na sjeveru Kosova su Ohridski sporazum bacile u drugi plan.
Puna primjena Ohridskog sporazuma, sa obe strane
U tom kontekstu, ambasador Hovenier je rekao da se SAD zalažu za proces deeskalacije, odnosno za održavanje izbora u četiri opštine na sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.
"Zabrinuti smo zbog situacije na sjeveru Kosova i zatražili smo od Vlade da preduzme mjere. Takođe smo zatražili od Vlade Srbije da preduzme mjere za postizanje deeskalacije na sjeveru Kosova. Želimo da izbjegnemo nemire, prijetnje nasiljem i druge stvari koje ometaju naše mogućnosti da radimo sa stranama sa fokusom na strateške ciljeve, a to je puna primjena Ohridskog sporazuma, sa obe strane", rekao je on.
Srbi koji bojkotuju gradonačelnike albanske nacionalnosti izabrane na izborima u većinski srpskim opštinama na sjeveru Kosova gotovo tri mjeseca svakodnevno protestuju uz zahtjeve da gradonačelnici ne dolaze na posao, te da se specijalna jedinica policije Kosova povuče sa sjevera.
Situacija je eskalirala 29. maja kada su se Srbi sukobili sa pripadnicima KFOR-a, mirovne misije NATO-a na Kosovu. Tom prilikom je bilo na desetine povređenih na obe strane, nakon čega je NATO pojačao svoje prisustvo.
U međuvremenu je Kosovo postiglo dogovor sa Evropskom unijom (EU) o deeskalaciji na sjeveru, u okviru kog je predviđeno postepeno povlačenje policije Kosova iz i okolo opštinskih zgrada te organizovanje novih izbora. Do sada je, na osnovu odluke Vlade Kosova, povučeno oko 50 odsto policajaca, dok je u toku izrada administrativnog uputstva na osnovu kog će biti moguće raspisivanje vanrednih izbora u opštinama na sjeveru.
Ambasador SAD Hovenier je podsjetio da se Kosovo obavezalo da će ispuniti dogovor sa EU, te da SAD pozdravljaju takvu odluku i vide je kao pozitivan korak ka deeskalaciji.
"Bez napretka u dijalogu (sa Srbijom) uz posredovanje EU, Kosovo neće moći da postane članica EU, Kosovo neće moći da napreduje ka učlanjenju u Partnerstvo za mir", rekao je Hovenier.
On je ocjenio da su zahtjevi SAD i drugih partnera legitimni, imajući u vidu podršku koju daju Kosovu, te dodao da je jedan od najvećih strateških ciljeva "da Kosovo zauzme svoje mjesto u evropskim i evroatlantskim strukturama".
O zabrani uvoza robe iz Srbije
Komentrašući odluku Vlade Kosova da zabrani uvoz robe porijeklom iz Srbije, američki ambasador Hovenier je podvukao da Vašington podržava slobodu protoka robe i ljudi.
"Pošto Kosovo i Srbija teže evropskim integracijama, obe zemlje treba da preduzmu mjere za promovisanje većeg prekograničnog protoka robe, a ne da preduzimaju korake koji ometaju kretanje", rekao je on.
Hovenier je rekao da SAD zabranu uvoza srpske robe tretiraju kao ozbiljno pitanje, koje, kako je rekao, izgleda utiče i na uvoz leijkova i drugog medicinskog materijala iz Srbije.
Naveo je da su se do sada, kako je on razumeo, lijekovi i drugi medicinski materijal uvozili iz Srbije. Inače, zdravstvene institucije u srpskim sredinama na Kosovu rade u sistemu Srbije.
Vlada Kosova je 14. jula zabranila ulazak kamiona sa srpskim registarskim oznakama i uvoz robe porijeklom iz Srbije zbog "bezbjednosnih" razloga. Potom je odluka preinačena, odnosno na snazi je ostala samo ona oko zabrane uvoza srpske robe.
U međuvremenu je ministar za zajednice i povratak Nenad Rašić za Radio Slobodna Evropa rekao da se "ubrzo" očekuje povlačenje ove odluke ali da Kosovo očekuje i da Evropska unija ukine kaznene mjere prema Kosovu.
Upitan da prokomentariše ovu izjavu, Hovenier je rekao:
"SAD nastavljaju da ohrabruju Vladu Kosova da preduzme mjere za promovisanje slobodnog kretanja robe, bez obzira na to da li EU preduzima korake ili ne. Savjetovaću da se djelovanje Vlade Kosova po ovom pitanju ne povezuje sa očekivanjima šta će EU uraditi ili ne oko onog što kvalifikuje kao privremene i mjere."
Međunarodna zajednica je zbog tenzija na sjeveru Kosova odgovornost prebacila na Kosovo i vršila pritisak da povuče korake ka deeskalaciji, dok je EU uvela i takozvane kaznene mjere. Neke od mjera su suspenzija rada svih radnih grupa za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te suspenzija poziva za učešće Kosova na sastancima na visokom nivou.
'Zajednicama na Kosovu treba pružiti pravnu zaštitu'
Govoreći o pravima koje nevećinske zajednice na Kosovu uživaju, Hovenier je naveo kako je za SAD prioritet ono što piše u Ustavu i Deklaraciji o nezavisnosti, odnosno da je "Kosovo multietnička država, u kojoj je neophodno obezbjediti zaštitu zajednica".
"Vjerujem da neke zajednica nisu srećne. Smatraju da nemaju pravnu zaštitu, a ponekad čak ni poštovanje koje traže od društva ili čak od Vlade. Dio našeg dijaloga sa Vladom i organizacijama civilnog društva je o tome kako možemo pomoći Kosovu da bude uspešnije oko integracije svih građani, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, da osjete da je ovo njihov dom, gdje se prema njima postupa sa dostojanstvom i poštovanjem. Ostvaren je napredak u mnogim oblastima, ali mislim da ima još mnogo posla da se uradi", rekao je američki ambasador.
'O’Brien puno toga zna o Kosovu i Srbiji'
Ambasador Hovenier je govorio i o nominaciji Džejmsa O'Brajena (James O’Brien) na mjesto pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja. Najprije je rekao da nije praksa da to pitanje komentariše dok se ne dobije potvrda američkog Senata, dodajući da se nada da će O'Brajen biti izabran na ovu funkciju kako bi "unapredio strateške ciljeve SAD na Kosovu".
"Sve što mogu da kažem je da predsjednik Bajden (Joe Biden) veruje da je nominovao nekoga ko je veoma kvalifikovan za tu funkciju. Imao sam zadovoljstvo da radim sa gospodinom O'Brajenom na regionalnim pitanjima u prošlosti. Puno zna o regionu, a takođe ima iskustva oko Kosova i Srbije", rekao je Hovenier.
O'Brajen je bio dio američke delegacije tokom pregovora u Rambujeu između Kosova i Srbije 1999. godine. Takođe je u dvije američke administracije bio specijalni predsjednički izaslanik. Bio je viši savjetnik bivše američke državne sekretarke Medlin Olbrajt (Madeleine Albright).
Srbi u Zvečanu, Sjevernoj Mitrovici, Zubinom Potoku i Leposaviću, su bojkotovali aprilske izbore i ne prihvataju albanske gradonačelnike, koji su krajem maja uz pomoć policije ušli u opštinske zgrade.
'Pomješani' odnosi oko nekih pitanja
Ambasador SAD na Kosovu je napomenuo i da je bilo nesuglasice sa Vladom premijera Aljbina (Albin) Kurtija oko "nekih konkretnih pitanja". Precizirao je da se radi o odluci Vlade da uz pratnju policije uvede albanske gradonačelnike u opštinske zgrade na sjeveru. Zbog toga su, kako je rekao, odnosi Kosova i SAD bili "pomješani".
"Poštujem pravo premijera (Kosova, Aljbina Kurtija) da donosi svoje odluke i određuje šta smatra da je najbolje za njegovu zemlju. On je demokratski izabran premijer jedne demokratske države", rekao je Hovenier.
Međutim, kako je dodao, SAD daju savjete i sugestije kako bi se izbjegle tenzije i problemi koji ometaju rad oko primjene Ohridskog sporazuma, kojim bi trebala da se postigne normalizacija odnosa između Kosova i Srbije.
"Ponekad postoje posljedice po njega (Kurtija), kada ne postoji nivo koordinacije ili saradnje, ili kada se naši savjeti ne uzimaju u obzir ili se ne postupa prema njima", rekao je ambasador.
'SAD su snažno uz Kosovo, u to ne treba sumnjati'
Međutim, naglasio je ambasador, "ne bi trebalo biti sumnje i nadam se da je vrlo jasno: SAD su snažno i dugoročno posvećene narodu Kosova".
"Zato tražimo od Kosova da odmah primjeni Ohridski sporazum. Da krenemo brzo, smišljeno, da unapredimo pregovore o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom", dodao je.
Kosovo i Srbija su sredinom marta dogovorili Aneks implementacije sporazuma o normalizaciji odnosa na osnovu plana Evropske unije, koji je u javnosti poznat i kao Ohridski sporazum.
Njime je Kosovo, pored ostalog, prihvatilo da pripadnicima srpske zajednice na Kosovu pruži određeni nivo samomenadžiranja, dok bi Srbija prihvatila simbole Kosova i ne bi dovodila u pitanje teritorijalni integritet.
Međutim, tenzije na sjeveru Kosova su Ohridski sporazum bacile u drugi plan.
Puna primjena Ohridskog sporazuma, sa obe strane
U tom kontekstu, ambasador Hovenier je rekao da se SAD zalažu za proces deeskalacije, odnosno za održavanje izbora u četiri opštine na sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo.
"Zabrinuti smo zbog situacije na sjeveru Kosova i zatražili smo od Vlade da preduzme mjere. Takođe smo zatražili od Vlade Srbije da preduzme mjere za postizanje deeskalacije na sjeveru Kosova. Želimo da izbjegnemo nemire, prijetnje nasiljem i druge stvari koje ometaju naše mogućnosti da radimo sa stranama sa fokusom na strateške ciljeve, a to je puna primjena Ohridskog sporazuma, sa obe strane", rekao je on.
Srbi koji bojkotuju gradonačelnike albanske nacionalnosti izabrane na izborima u većinski srpskim opštinama na sjeveru Kosova gotovo tri mjeseca svakodnevno protestuju uz zahtjeve da gradonačelnici ne dolaze na posao, te da se specijalna jedinica policije Kosova povuče sa sjevera.
Situacija je eskalirala 29. maja kada su se Srbi sukobili sa pripadnicima KFOR-a, mirovne misije NATO-a na Kosovu. Tom prilikom je bilo na desetine povređenih na obe strane, nakon čega je NATO pojačao svoje prisustvo.
U međuvremenu je Kosovo postiglo dogovor sa Evropskom unijom (EU) o deeskalaciji na sjeveru, u okviru kog je predviđeno postepeno povlačenje policije Kosova iz i okolo opštinskih zgrada te organizovanje novih izbora. Do sada je, na osnovu odluke Vlade Kosova, povučeno oko 50 odsto policajaca, dok je u toku izrada administrativnog uputstva na osnovu kog će biti moguće raspisivanje vanrednih izbora u opštinama na sjeveru.
Ambasador SAD Hovenier je podsjetio da se Kosovo obavezalo da će ispuniti dogovor sa EU, te da SAD pozdravljaju takvu odluku i vide je kao pozitivan korak ka deeskalaciji.
"Bez napretka u dijalogu (sa Srbijom) uz posredovanje EU, Kosovo neće moći da postane članica EU, Kosovo neće moći da napreduje ka učlanjenju u Partnerstvo za mir", rekao je Hovenier.
On je ocjenio da su zahtjevi SAD i drugih partnera legitimni, imajući u vidu podršku koju daju Kosovu, te dodao da je jedan od najvećih strateških ciljeva "da Kosovo zauzme svoje mjesto u evropskim i evroatlantskim strukturama".
O zabrani uvoza robe iz Srbije
Komentrašući odluku Vlade Kosova da zabrani uvoz robe porijeklom iz Srbije, američki ambasador Hovenier je podvukao da Vašington podržava slobodu protoka robe i ljudi.
"Pošto Kosovo i Srbija teže evropskim integracijama, obe zemlje treba da preduzmu mjere za promovisanje većeg prekograničnog protoka robe, a ne da preduzimaju korake koji ometaju kretanje", rekao je on.
Hovenier je rekao da SAD zabranu uvoza srpske robe tretiraju kao ozbiljno pitanje, koje, kako je rekao, izgleda utiče i na uvoz leijkova i drugog medicinskog materijala iz Srbije.
Naveo je da su se do sada, kako je on razumeo, lijekovi i drugi medicinski materijal uvozili iz Srbije. Inače, zdravstvene institucije u srpskim sredinama na Kosovu rade u sistemu Srbije.
Vlada Kosova je 14. jula zabranila ulazak kamiona sa srpskim registarskim oznakama i uvoz robe porijeklom iz Srbije zbog "bezbjednosnih" razloga. Potom je odluka preinačena, odnosno na snazi je ostala samo ona oko zabrane uvoza srpske robe.
U međuvremenu je ministar za zajednice i povratak Nenad Rašić za Radio Slobodna Evropa rekao da se "ubrzo" očekuje povlačenje ove odluke ali da Kosovo očekuje i da Evropska unija ukine kaznene mjere prema Kosovu.
Upitan da prokomentariše ovu izjavu, Hovenier je rekao:
"SAD nastavljaju da ohrabruju Vladu Kosova da preduzme mjere za promovisanje slobodnog kretanja robe, bez obzira na to da li EU preduzima korake ili ne. Savjetovaću da se djelovanje Vlade Kosova po ovom pitanju ne povezuje sa očekivanjima šta će EU uraditi ili ne oko onog što kvalifikuje kao privremene i mjere."
Međunarodna zajednica je zbog tenzija na sjeveru Kosova odgovornost prebacila na Kosovo i vršila pritisak da povuče korake ka deeskalaciji, dok je EU uvela i takozvane kaznene mjere. Neke od mjera su suspenzija rada svih radnih grupa za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te suspenzija poziva za učešće Kosova na sastancima na visokom nivou.
'Zajednicama na Kosovu treba pružiti pravnu zaštitu'
Govoreći o pravima koje nevećinske zajednice na Kosovu uživaju, Hovenier je naveo kako je za SAD prioritet ono što piše u Ustavu i Deklaraciji o nezavisnosti, odnosno da je "Kosovo multietnička država, u kojoj je neophodno obezbjediti zaštitu zajednica".
"Vjerujem da neke zajednica nisu srećne. Smatraju da nemaju pravnu zaštitu, a ponekad čak ni poštovanje koje traže od društva ili čak od Vlade. Dio našeg dijaloga sa Vladom i organizacijama civilnog društva je o tome kako možemo pomoći Kosovu da bude uspešnije oko integracije svih građani, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, da osjete da je ovo njihov dom, gdje se prema njima postupa sa dostojanstvom i poštovanjem. Ostvaren je napredak u mnogim oblastima, ali mislim da ima još mnogo posla da se uradi", rekao je američki ambasador.
'O’Brien puno toga zna o Kosovu i Srbiji'
Ambasador Hovenier je govorio i o nominaciji Džejmsa O'Brajena (James O’Brien) na mjesto pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja. Najprije je rekao da nije praksa da to pitanje komentariše dok se ne dobije potvrda američkog Senata, dodajući da se nada da će O'Brajen biti izabran na ovu funkciju kako bi "unapredio strateške ciljeve SAD na Kosovu".
"Sve što mogu da kažem je da predsjednik Bajden (Joe Biden) veruje da je nominovao nekoga ko je veoma kvalifikovan za tu funkciju. Imao sam zadovoljstvo da radim sa gospodinom O'Brajenom na regionalnim pitanjima u prošlosti. Puno zna o regionu, a takođe ima iskustva oko Kosova i Srbije", rekao je Hovenier.
O'Brajen je bio dio američke delegacije tokom pregovora u Rambujeu između Kosova i Srbije 1999. godine. Takođe je u dvije američke administracije bio specijalni predsjednički izaslanik. Bio je viši savjetnik bivše američke državne sekretarke Medlin Olbrajt (Madeleine Albright).
