Ekonomski stručnjaci, komentarišući izjavu ministra finanasija Hekurana Muratija da privreda Kosova prvi put put ima više od 400.000 zaposlenih, kažu da je Murati postavio pravilo da tumači brojeve na svoj način, te da na administrativno povećanje broja zaposlenih, neravnoteža tržišta rada utiče više od vladinih mjera finansijske podrške, prenosi Albanian post.
Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Berat Rukiqi kaže da je Murati predstavio podatke, a da nije istakao gdje su se otvarala radna mjesta, u kojim sektorima i po kojoj šemi.
Rukiqi smatra da za iznošenje tih podataka u ovom trenutku postoji razlog, i da je Murati odabrao period kada kompanije prijavljuju privremene radnike, odnosno radnike za ljetnju sezonu.
Kako kaže, poznato je da se tokom ljetnje sezone povećava broj turista koji posjećuju Kosovo, kao i da kosovska dijaspora dolazi, što utiče na preduzeća da zaposle više radnika.
"Ne zaboravimo da su preduzeća u obavezi da i za jedan radni dan plate porez na lični dohodak", ističe Rukiqi, navodeći da u broj prijavljenih ulaze i oni koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme.
Stoga, prema riječima Rukiqija, sve dok Murati ne pokaže gdje su radna mjesta otvorena, ta brojka ostaje samo još jedna statistička manipulacija ministra finansija.
Ekonomista Erton Begaj navodi da su vladine mjere podrške zapošljavanju možda uticale na prijavljivanje zaposlenih, ali i otvaranje novih radnih mjesta, jer je to finansijska podrška koju preduzeća koriste za smanjenje troškova ili i za proširenje poslovanja.
"Subvencije u sektoru poljoprivrede su možda i imale uticaja, ali to nisu jedini faktori koji su povećali formalno prijavljivanje zaposlenih", objašnjava Begaj.
Međutim, tržište rada, kako je naveo, predstavlja paradoksalnu situaciju u mnogim aspektima, jer nezavisna istraživanja pokazuju da je nezaposlenost glavni problem građana.
"Ta novonastala situacija, posebno nakon pandemije, uticala je na preduzeća da ponude bolje pakete zapošljavanja, što uključuje i deklarisanje radnika sa realnim zaradama, pošto je potražnja za poslom ocejnjena kao niska. Da bi se prilagodili njihovim potrebama, povećali su paket zapošljavanja formalnim prijavljivanjem radnika, podizanjem plata, većom primjenom Zakona o radu, nuđenjem drugih beneficija pri zapošljavanju", pojasnio je Begaj.
Naglasio je da ti faktori ne zavise od Vlade Kosova.
"Da bi podstakli prijave za posao u privatnim kompanijama, preduzeća su ponudila bolje pakete zapošljavanja. Sa druge strane, radnici odbijaju da rade i bez ugovora o radu zbog situacije stvorene na tržištu rada, jer su svijesni problema sa kojima se preduzeća suočavaju", navodi Begaj.
Murati je na Facebooku naglasio da je Kosovo, pozivajući se na zvanične podatke Poreske uprave, na kraju drugog kvartala ove godine imalo registrovano 404.965 aktivnih radnih mjesta i istakao da je to najbolji dokaz da politike zapošljavanja funkcionišu.
Isto to je kasnije i Kurti objavio na Twitteru, na šta su uslijedile oštre reakcije opozionih poslanika.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Rukiqi smatra da za iznošenje tih podataka u ovom trenutku postoji razlog, i da je Murati odabrao period kada kompanije prijavljuju privremene radnike, odnosno radnike za ljetnju sezonu.
Kako kaže, poznato je da se tokom ljetnje sezone povećava broj turista koji posjećuju Kosovo, kao i da kosovska dijaspora dolazi, što utiče na preduzeća da zaposle više radnika.
"Ne zaboravimo da su preduzeća u obavezi da i za jedan radni dan plate porez na lični dohodak", ističe Rukiqi, navodeći da u broj prijavljenih ulaze i oni koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme.
Stoga, prema riječima Rukiqija, sve dok Murati ne pokaže gdje su radna mjesta otvorena, ta brojka ostaje samo još jedna statistička manipulacija ministra finansija.
Ekonomista Erton Begaj navodi da su vladine mjere podrške zapošljavanju možda uticale na prijavljivanje zaposlenih, ali i otvaranje novih radnih mjesta, jer je to finansijska podrška koju preduzeća koriste za smanjenje troškova ili i za proširenje poslovanja.
"Subvencije u sektoru poljoprivrede su možda i imale uticaja, ali to nisu jedini faktori koji su povećali formalno prijavljivanje zaposlenih", objašnjava Begaj.
Međutim, tržište rada, kako je naveo, predstavlja paradoksalnu situaciju u mnogim aspektima, jer nezavisna istraživanja pokazuju da je nezaposlenost glavni problem građana.
"Ta novonastala situacija, posebno nakon pandemije, uticala je na preduzeća da ponude bolje pakete zapošljavanja, što uključuje i deklarisanje radnika sa realnim zaradama, pošto je potražnja za poslom ocejnjena kao niska. Da bi se prilagodili njihovim potrebama, povećali su paket zapošljavanja formalnim prijavljivanjem radnika, podizanjem plata, većom primjenom Zakona o radu, nuđenjem drugih beneficija pri zapošljavanju", pojasnio je Begaj.
Naglasio je da ti faktori ne zavise od Vlade Kosova.
"Da bi podstakli prijave za posao u privatnim kompanijama, preduzeća su ponudila bolje pakete zapošljavanja. Sa druge strane, radnici odbijaju da rade i bez ugovora o radu zbog situacije stvorene na tržištu rada, jer su svijesni problema sa kojima se preduzeća suočavaju", navodi Begaj.
Murati je na Facebooku naglasio da je Kosovo, pozivajući se na zvanične podatke Poreske uprave, na kraju drugog kvartala ove godine imalo registrovano 404.965 aktivnih radnih mjesta i istakao da je to najbolji dokaz da politike zapošljavanja funkcionišu.
Isto to je kasnije i Kurti objavio na Twitteru, na šta su uslijedile oštre reakcije opozionih poslanika.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
