Američki State department od Vlade Kosova traži da ispuni zahtjeve SAD i međunarodnih partnera za deeskalaciju situacije na sjeveru, ponovo su poručili iz ove institucije u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) 4. jula. Ti zahtjevi, kako se dodaje, uključuju predlog Evropske unije (EU) za rješavanje krize u tri tačke.
Dok pozivi na "hitnu deeskalaciju" situacije na sjeveru Kosova svakodnevno pristižu, politički analitičar iz Prištine Imer Mushkolaj smatra da "pritisci" međunarodne zajednice ne daju rezultata, te ocjenjuje da bi se trebao promjeniti pristup oko pronalaska rješenja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
S druge strane, Igor Marković iz nevladine organizacije "Aktiv" vjeruje da međunarodna zajednica "gubi strpljenje", te da se uskoro mogu očekivati njihovi konkretniji koraci.
Zapadne zemlje su za krizu na sjeveru Kosova uglavnom okrivile premijera Kosova Albina Kurtija, a nakon što su krajem maja albanski gradonačelnici uz pomoć policije pokušali da uđu u svoje kancelarije u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku.
EU i SAD su potom zatražili od Kurtija da ispuni tri uslova: povlačenje specijalne jedinice iz opštinskih zgrada na sjeveru Kosova, raspisivanje novih izbora na sjeveru Kosova, te da albanski gradonačelnici u međuvremenu rade sa alternativnih lokacija.
Premijeri Holandije i Luksemburga Mark Rutte i Xavier Bettel su 4. jula, nakon sastanka sa Kurtijem u Prištini, ocjenili da su ovi zahtjevi najbolje rješenje za smirivanje tenzija.
Ipak, Vlada Kosova do sada nije učinila ništa da ih ispuni.
Da li će Kurti popustiti pod pritiskom?
Politički analitičar Imer Mushkolaj smatra da bi strane trebale da se pomaknu sa trenutnih pozicija, odnosno da se "promjeni strategija i ponude druga rješenja za izlazak iz krize".
Protiv Kosova su preduzete mjere jer nije preduzelo korake ka deeskalaciji a neke od njih su: privremena obustava rada organa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nema poziva na događaje na visokom nivou, dok će bilateralne posjete biti suspendovane, osim onih koje su usmerene na rješavanje krize na sjeveru Kosova.
Mushkolaj smatra da ove kaznene mjere nisu efikasne "jer ne doprinose pronalaženju rješenja".
"Neće ni biti rješenja ako EU kao posrednik u dijalogu (Kosova i Srbije) ne ponudi druge kreativne predloge", navodi on.
Mushkolaj kaže i da bi kriza mogla da se nastavi u narednim nedeljama ukoliko EU bude insistirala na ovim zahtevima za deeskalaciju situacije.
Koji je odgovor Kurtija?
Premijer Kosova Albin Kurti je 4. jula, nakon sastanka sa kolegama iz Holandije i Luksemburga, poručio da želi dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali da je za tako nešto neophodna i realizacija Sporazuma o normalizaciji odnosa.
Ovaj sporazum je postignut krajem februara na osnovu prijedloga EU, a sredinom marta je dogovoren i Aneks za njegovu implementaciju.
Kurti je prethodno 29. juna predstavio svoj plan deeskalacije situacije na sjeveru Kosova, u kome ponavlja svoj stav da je spreman da smanji prisustvo policije na sjeveru i organizuje nove izbore ali uz poštovanje vladavine prava.
Jedan od njegovih zahtjeva je da se procesuiraju svi koji stoje iza incidenata na sjeveru Kosova. On je 3. jula rekao i kako su kosovske vlasti identifikovale 45 osoba koje su, prema njegovim riječima, učestvovale u napadima i nasilju nad vojnicima KFOR-a, kosovskom policijom i novinarima. Do sada je uhapšeno oko desetak Srba kojima se ove radnje stavljaju na teret.
Kako će međunarodna zajednica reagovati?
Igor Marković iz nevladine organizacije "Aktiv" smatra da premijer Kosova Albin Kurti neće u skorije vrijeme preći preko svojih "crvenih linija", te ne isključuje mogućnost da međunarodna zajednica "izgubi strpljenje" i počne samostalno da povlači korake ka smirivanju tenzija na sjeveru Kosova.
"Duboko vjerujem da će u jednom trenutku morati da intervenišu, jer govoriti sada o političkom dijalogu između Kosova i Srbije je praktično nemoguće. Nemoguće je privoleti Kurtija i Vučića da sjednu za sto i da pregovaraju o određenim koracima koji bi doveli do smirivanja tenzija", navodi Marković u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Vjeruje i da je situacija "izmakla kontroli" jer premijer Kosova "nakon mnogih poziva da deeskalira situaciju zapravo preduzima određene korake koji ne vode u tom pravcu".
Jedna od posljednjih odluka Kurtijeve Vlade je bila da dvije srpske organizacije sa sjevera – Civilnu zaštitu i Severnu brigadu – proglasi terorističkim. SAD i druge zapadne zemlje su potom navele da ih Kurti nije konsultovao prilikom donošenja takve odluke te ga pozvale da ne povlači "jednostrane poteze".
"Što više vremena bude prolazilo to će manevarski prostor za neke dobre odluke biti ograničen", zaključuje on.
Šta je prethodilo pozivima za deeskalaciju?
Tenzije na sjeveru Kosova su podignute krajem maja, kada su albanski gradonačelnici uz asistenciju policije pokušali da uđu u opštinske zgrade u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku.
U ovim opštinama živi većinsko srpsko stanovništvo koje je bojkotovalo poslednje izbore na sjeveru Kosova i sada ne prihvata rezultate.
Svakodnevno protestuju duže od mjesec dana ipsred opštinskih zgrada sa zahtjevom da se sa sjevera povuče sva specijalna jedinica Policije Kosova a da gradonačelnici ne dolaze na posao.
Ove zahtjeve je u nekoliko navrata iznela i Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku Beograda.
Predsjednik ove stranke, Goran Rakić, je zatražio i "amnestiju" svih uhapšenih Srba koji su učestvovali na barikadama ili protestima kako bi se suprostavili kosovskim vlastima.
S druge strane, Igor Marković iz nevladine organizacije "Aktiv" vjeruje da međunarodna zajednica "gubi strpljenje", te da se uskoro mogu očekivati njihovi konkretniji koraci.
Zapadne zemlje su za krizu na sjeveru Kosova uglavnom okrivile premijera Kosova Albina Kurtija, a nakon što su krajem maja albanski gradonačelnici uz pomoć policije pokušali da uđu u svoje kancelarije u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku.
EU i SAD su potom zatražili od Kurtija da ispuni tri uslova: povlačenje specijalne jedinice iz opštinskih zgrada na sjeveru Kosova, raspisivanje novih izbora na sjeveru Kosova, te da albanski gradonačelnici u međuvremenu rade sa alternativnih lokacija.
Premijeri Holandije i Luksemburga Mark Rutte i Xavier Bettel su 4. jula, nakon sastanka sa Kurtijem u Prištini, ocjenili da su ovi zahtjevi najbolje rješenje za smirivanje tenzija.
Ipak, Vlada Kosova do sada nije učinila ništa da ih ispuni.
Da li će Kurti popustiti pod pritiskom?
Politički analitičar Imer Mushkolaj smatra da bi strane trebale da se pomaknu sa trenutnih pozicija, odnosno da se "promjeni strategija i ponude druga rješenja za izlazak iz krize".
Protiv Kosova su preduzete mjere jer nije preduzelo korake ka deeskalaciji a neke od njih su: privremena obustava rada organa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nema poziva na događaje na visokom nivou, dok će bilateralne posjete biti suspendovane, osim onih koje su usmerene na rješavanje krize na sjeveru Kosova.
Mushkolaj smatra da ove kaznene mjere nisu efikasne "jer ne doprinose pronalaženju rješenja".
"Neće ni biti rješenja ako EU kao posrednik u dijalogu (Kosova i Srbije) ne ponudi druge kreativne predloge", navodi on.
Mushkolaj kaže i da bi kriza mogla da se nastavi u narednim nedeljama ukoliko EU bude insistirala na ovim zahtevima za deeskalaciju situacije.
Koji je odgovor Kurtija?
Premijer Kosova Albin Kurti je 4. jula, nakon sastanka sa kolegama iz Holandije i Luksemburga, poručio da želi dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali da je za tako nešto neophodna i realizacija Sporazuma o normalizaciji odnosa.
Ovaj sporazum je postignut krajem februara na osnovu prijedloga EU, a sredinom marta je dogovoren i Aneks za njegovu implementaciju.
Kurti je prethodno 29. juna predstavio svoj plan deeskalacije situacije na sjeveru Kosova, u kome ponavlja svoj stav da je spreman da smanji prisustvo policije na sjeveru i organizuje nove izbore ali uz poštovanje vladavine prava.
Jedan od njegovih zahtjeva je da se procesuiraju svi koji stoje iza incidenata na sjeveru Kosova. On je 3. jula rekao i kako su kosovske vlasti identifikovale 45 osoba koje su, prema njegovim riječima, učestvovale u napadima i nasilju nad vojnicima KFOR-a, kosovskom policijom i novinarima. Do sada je uhapšeno oko desetak Srba kojima se ove radnje stavljaju na teret.
Kako će međunarodna zajednica reagovati?
Igor Marković iz nevladine organizacije "Aktiv" smatra da premijer Kosova Albin Kurti neće u skorije vrijeme preći preko svojih "crvenih linija", te ne isključuje mogućnost da međunarodna zajednica "izgubi strpljenje" i počne samostalno da povlači korake ka smirivanju tenzija na sjeveru Kosova.
"Duboko vjerujem da će u jednom trenutku morati da intervenišu, jer govoriti sada o političkom dijalogu između Kosova i Srbije je praktično nemoguće. Nemoguće je privoleti Kurtija i Vučića da sjednu za sto i da pregovaraju o određenim koracima koji bi doveli do smirivanja tenzija", navodi Marković u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Vjeruje i da je situacija "izmakla kontroli" jer premijer Kosova "nakon mnogih poziva da deeskalira situaciju zapravo preduzima određene korake koji ne vode u tom pravcu".
Jedna od posljednjih odluka Kurtijeve Vlade je bila da dvije srpske organizacije sa sjevera – Civilnu zaštitu i Severnu brigadu – proglasi terorističkim. SAD i druge zapadne zemlje su potom navele da ih Kurti nije konsultovao prilikom donošenja takve odluke te ga pozvale da ne povlači "jednostrane poteze".
"Što više vremena bude prolazilo to će manevarski prostor za neke dobre odluke biti ograničen", zaključuje on.
Šta je prethodilo pozivima za deeskalaciju?
Tenzije na sjeveru Kosova su podignute krajem maja, kada su albanski gradonačelnici uz asistenciju policije pokušali da uđu u opštinske zgrade u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku.
U ovim opštinama živi većinsko srpsko stanovništvo koje je bojkotovalo poslednje izbore na sjeveru Kosova i sada ne prihvata rezultate.
Svakodnevno protestuju duže od mjesec dana ipsred opštinskih zgrada sa zahtjevom da se sa sjevera povuče sva specijalna jedinica Policije Kosova a da gradonačelnici ne dolaze na posao.
Ove zahtjeve je u nekoliko navrata iznela i Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku Beograda.
Predsjednik ove stranke, Goran Rakić, je zatražio i "amnestiju" svih uhapšenih Srba koji su učestvovali na barikadama ili protestima kako bi se suprostavili kosovskim vlastima.
