Budžetom od 2,75 milijardi eura za 2022. godinu koji je Vlada Kosova odobrila prošle godine predviđeno je skoro 705 miliona eura za kapitalne projekte. Prema institutu GAP, ovakva situacija je posljedica nepostojanja vladinih politika, ali i povećanja cijena građevinskog materijala, prenosi Koha.
Profesor Sejdi Rexhepi ocjenjuje da donosioci budžeta za ove projekte snose odgovornost za nemar i nekompetentnost i ističe da će odlaganje puštanja u promet sredstava koja su predviđena za kapitalne projekte doneti posljedice po privredu zemlje, što bi, prema njegovim riječima, moglo da se završi ekonomskim padom i inflacijom do kraja godine.
"Sve ovo rizikuje da se kraj godine završi takozvanom stagflacijom, što znači ekonomski pad sa inflacijom", rekao je Rexhepi.
Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu, ocjenjuje da Kosovo nije jedina zemlja koja se suočava sa ovim ekonomskim izazovima. On je rekao da je pandemija uticala na ovu situaciju, ali i rat u Ukrajini, koji je izazvao, između ostalog, visoku inflaciju zbog čega ugovoreni operateri nisu uspjeli da realizuju ugovore za kapitalne projekte.
On je, međutim, rekao da je za realizaciju ovih projekata Vlada morala da razvije javno-privatni dijalog i da se usudi da donosi odluke o potrošnji.
Kao razlog za kašnjenje u implementaciji, Gërxhaliu takođe navodi kašnjenje u kompletiranju odbora Tijela za razmatranje nabavki (TRN), institucije koja je paralizovana već godinu dana zbog čega su procesi nabavki vrijedni oko 300 miliona eura dugo blokirani zbog neriješenih žalbi.
"Vjerujem da je jedan od glavnih razloga zašto imamo ovo budžetsko ograničenje nekompletnost Odbora TRN, sama činjenica da više od godinu dana nemamo kompletan odbor je prva. Drugo, uprkos činjenici da imamo novu vladu, nedostaje institucionalna hrabrost za donošenje odluka", izjavio je on.
Smanjenje investicija kritikovala je i opozicija.
Šef Demokratske stranke Kosova Lumir Abdixhiku istakao je da Kurtijeva vlada ni u drugoj godini rukovođenja nije ostavila ni traga u izgradnji i ulaganju velikih projekata. Prema njegovim riječima, ovim tempom Vlada će završiti svoj mandat bez započinjanja i završetka bilo kog većeg projekta.
"Kada ste vidjeli da premijer Kosova počinje, inauguriše ili čak govori o nekom velikom projektu bilo gdje na Kosovu? Koje radno mjesto sa radnicima je do sada pokrenuo on ili ova vlast? Obećanja o 40 rasadnika na Kosovu, 4.000 socijalnih stanova, regionalnih puteva, razvojnih banaka i državne imovine, nisu počelani na papiru", naveo je Abdixhiku na Facebooku.
Ekonomisti su preporučili Vladi da preduzme mjere kako se godina ne bi završila sa lošim ekonomskim bilansom.
Na sjednici održanoj prije dva dana u Skupštini Kosova, opozicija je kritikovala Vladu, odnosno Ministarstvo finansija, da namjerno blokira projekte u opštinama u kojima Pokret Samoopredjeljenje nije na vlasti.
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
"Sve ovo rizikuje da se kraj godine završi takozvanom stagflacijom, što znači ekonomski pad sa inflacijom", rekao je Rexhepi.
Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu, ocjenjuje da Kosovo nije jedina zemlja koja se suočava sa ovim ekonomskim izazovima. On je rekao da je pandemija uticala na ovu situaciju, ali i rat u Ukrajini, koji je izazvao, između ostalog, visoku inflaciju zbog čega ugovoreni operateri nisu uspjeli da realizuju ugovore za kapitalne projekte.
On je, međutim, rekao da je za realizaciju ovih projekata Vlada morala da razvije javno-privatni dijalog i da se usudi da donosi odluke o potrošnji.
Kao razlog za kašnjenje u implementaciji, Gërxhaliu takođe navodi kašnjenje u kompletiranju odbora Tijela za razmatranje nabavki (TRN), institucije koja je paralizovana već godinu dana zbog čega su procesi nabavki vrijedni oko 300 miliona eura dugo blokirani zbog neriješenih žalbi.
"Vjerujem da je jedan od glavnih razloga zašto imamo ovo budžetsko ograničenje nekompletnost Odbora TRN, sama činjenica da više od godinu dana nemamo kompletan odbor je prva. Drugo, uprkos činjenici da imamo novu vladu, nedostaje institucionalna hrabrost za donošenje odluka", izjavio je on.
Smanjenje investicija kritikovala je i opozicija.
Šef Demokratske stranke Kosova Lumir Abdixhiku istakao je da Kurtijeva vlada ni u drugoj godini rukovođenja nije ostavila ni traga u izgradnji i ulaganju velikih projekata. Prema njegovim riječima, ovim tempom Vlada će završiti svoj mandat bez započinjanja i završetka bilo kog većeg projekta.
"Kada ste vidjeli da premijer Kosova počinje, inauguriše ili čak govori o nekom velikom projektu bilo gdje na Kosovu? Koje radno mjesto sa radnicima je do sada pokrenuo on ili ova vlast? Obećanja o 40 rasadnika na Kosovu, 4.000 socijalnih stanova, regionalnih puteva, razvojnih banaka i državne imovine, nisu počelani na papiru", naveo je Abdixhiku na Facebooku.
Ekonomisti su preporučili Vladi da preduzme mjere kako se godina ne bi završila sa lošim ekonomskim bilansom.
Na sjednici održanoj prije dva dana u Skupštini Kosova, opozicija je kritikovala Vladu, odnosno Ministarstvo finansija, da namjerno blokira projekte u opštinama u kojima Pokret Samoopredjeljenje nije na vlasti.
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
