U svom najnovijem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu nevladina organizacija " Amnesty International" osudila je ponašanje političkih lidera i korporativnih titana jer su stavili profit i moć ispred ljudi kako bi "izdali" obećanja o širokom globalnom oporavku od pandemije koronavirusa, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U dijelu koji se odnosi na Kosovo, navodi se da je nakon februarskih izbora došlo do promjene vlasti i da je vladu Avdullaha Hotija zamjenila vlada Albina Kurtija.
U godišnjem izvještaju politički i poslovni lideri optuženi su da "prodaju lažna obećanja" zbog izvlačenja svijeta iz krize izazvane Kovidom-19, i da pogoršavaju situaciju "potpunim neuspjehom" da se izbore sa sve većim brojem sukoba, a umjesto toga siju "seme za dalje eskalacije".
"Lider za liderom latili su se obećanja da će 'bolje graditi' kako bi se pozabavili duboko ukorijenjenim nejednakostima koje su se pogoršale pod uticajem pandemije", rekla je generalna sekretarka organizacije, Anjes Kalamar.
Izvještajem je obuhvaćeno 154 zemalja, među kojima je i Kosovo za koje je navedeno da su sudovi izrekli prvu presudu za seksualno nasilje tokom rata, ali i da je nastavljena nekažnjivost slučajeva institucionalnog nemara u rješavanju nasilja u porodici.
Kada se radi o Kosovu, navodi se da je nakon februarskih izbora došlo do promjene vlasti i da je vladu Avdullaha Hotija zamenila vlada Albina Kurtija, kao i da je za predsjednicu izabrana Vjosa Osmani, da su nastavljeni postupci u Specijalizovanim komorama u Hagu, ali da je su se novinari suočili sa indirektnim pritiskom i nasiljem na internetu.
Dodaje se da su kosovski sudovi izrekli prvu presudu za seksualno nasilje tokom rata, ali i da je nastavljena nekažnjivost slučajeva institucionalnog nemara u rješavanju nasilja u porodici.
"Tri ljekara su kažnjena jer su govorila medijima o praksi u kardiološkoj klinici u javnoj bolnici 'bez dozvole i narušavanje imidža ustanove'. Dvojici je zabranjeno napredovanje ili povećanje plata na tri godine, a jedan je dobio smanjenje plate za 40 odsto za tri mjeseca. Kada se radi o novinarima, oni su se suočavali sa prijetnjama, indirektnim pritiscima, opstrukcijama, onlajn nasiljem i napadima. U februaru je povređen novinar Visar Duriqi od strane neidentifikovanih ljudi. U oktobru su novinare napali demonstranti dok su izvještavali o akciji policije u Mitrovici. U decembru, Osnovni sud u Prištini odredio je kućni pritvor za dve osobe zbog prijetnji novinaru Vehbi Kajtaziju", navodi se u izvještaju.
Amnesty International pozvao je austrijsku hidroenergetsku kompaniju Kelkos Energy da povuče tužbe za klevetu protiv aktivista Shpresa Loshaja i Adriatika Gaqaferija, koji su kritikovali uticaj na životnu sredinu svoje operacije na Kosovu 1, što je kompanija i učinila u oktobru.
Kada se radi o migrantima i izbeglicama, navodi se da evakuisani Afganistanci koje je vlada prihvatila i koji su čekali da budu preseljeni u druge zemlje domaćine, nisu u kampovima uživali slobodu kretanja napolju, a posjete medija i drugih posmatrača unutar kampova su bile ograničene.
Navodi se i da su manjine - Romi, Aškalije i Egipćani nastavili da se suočavaju sa preprekama u pristupu pijaćoj vodi i zapošljavanju, kao i pristupu onlajn obrazovanju za djecu tokom zatvaranja škola zbog koronavirusa.
"Nakon peticije građanskog društva, vlada je dodjelila 20.000 eura odštete porodici Kujtima Veselija, 11-godišnjeg aškalijskog djeteta koje je više puta silovano i ubijeno 2019. Mjesecima prije ubistva, Kujtimov zlostavljač je priznao policiji da je silovao Kujtima, ali nije uhapšen niti pritvoren. Ombudsman je utvrdio kršenje Kujtimovog prava na život", navodi se u izvještaju.
Kada se govori o Srbiji, navodi se da je dijalog Kosova i Srbije u stagnaciji, nakon što je Kosovo zabranilo srpske registarske oznake.
"Dijalog o normalizaciji odnosa Srbije sa Kosovom pod pokroviteljstvom EU i SAD zastao je nakon nastavka u junu 2021. Tenzije su osnažile u septembru kada je Kosovo nametnulo zabranu srpskih registarskih tablica", piše u izvještaju Amnestyja.
Kako se navodi, izvještajem je obuhvaćeno 154 zemalja, a izvještaj se godišnje objavljuje od 1962. godine.
Izvor: Kosovo Online/RSE
U godišnjem izvještaju politički i poslovni lideri optuženi su da "prodaju lažna obećanja" zbog izvlačenja svijeta iz krize izazvane Kovidom-19, i da pogoršavaju situaciju "potpunim neuspjehom" da se izbore sa sve većim brojem sukoba, a umjesto toga siju "seme za dalje eskalacije".
"Lider za liderom latili su se obećanja da će 'bolje graditi' kako bi se pozabavili duboko ukorijenjenim nejednakostima koje su se pogoršale pod uticajem pandemije", rekla je generalna sekretarka organizacije, Anjes Kalamar.
Izvještajem je obuhvaćeno 154 zemalja, među kojima je i Kosovo za koje je navedeno da su sudovi izrekli prvu presudu za seksualno nasilje tokom rata, ali i da je nastavljena nekažnjivost slučajeva institucionalnog nemara u rješavanju nasilja u porodici.
Kada se radi o Kosovu, navodi se da je nakon februarskih izbora došlo do promjene vlasti i da je vladu Avdullaha Hotija zamenila vlada Albina Kurtija, kao i da je za predsjednicu izabrana Vjosa Osmani, da su nastavljeni postupci u Specijalizovanim komorama u Hagu, ali da je su se novinari suočili sa indirektnim pritiskom i nasiljem na internetu.
Dodaje se da su kosovski sudovi izrekli prvu presudu za seksualno nasilje tokom rata, ali i da je nastavljena nekažnjivost slučajeva institucionalnog nemara u rješavanju nasilja u porodici.
"Tri ljekara su kažnjena jer su govorila medijima o praksi u kardiološkoj klinici u javnoj bolnici 'bez dozvole i narušavanje imidža ustanove'. Dvojici je zabranjeno napredovanje ili povećanje plata na tri godine, a jedan je dobio smanjenje plate za 40 odsto za tri mjeseca. Kada se radi o novinarima, oni su se suočavali sa prijetnjama, indirektnim pritiscima, opstrukcijama, onlajn nasiljem i napadima. U februaru je povređen novinar Visar Duriqi od strane neidentifikovanih ljudi. U oktobru su novinare napali demonstranti dok su izvještavali o akciji policije u Mitrovici. U decembru, Osnovni sud u Prištini odredio je kućni pritvor za dve osobe zbog prijetnji novinaru Vehbi Kajtaziju", navodi se u izvještaju.
Amnesty International pozvao je austrijsku hidroenergetsku kompaniju Kelkos Energy da povuče tužbe za klevetu protiv aktivista Shpresa Loshaja i Adriatika Gaqaferija, koji su kritikovali uticaj na životnu sredinu svoje operacije na Kosovu 1, što je kompanija i učinila u oktobru.
Kada se radi o migrantima i izbeglicama, navodi se da evakuisani Afganistanci koje je vlada prihvatila i koji su čekali da budu preseljeni u druge zemlje domaćine, nisu u kampovima uživali slobodu kretanja napolju, a posjete medija i drugih posmatrača unutar kampova su bile ograničene.
Navodi se i da su manjine - Romi, Aškalije i Egipćani nastavili da se suočavaju sa preprekama u pristupu pijaćoj vodi i zapošljavanju, kao i pristupu onlajn obrazovanju za djecu tokom zatvaranja škola zbog koronavirusa.
"Nakon peticije građanskog društva, vlada je dodjelila 20.000 eura odštete porodici Kujtima Veselija, 11-godišnjeg aškalijskog djeteta koje je više puta silovano i ubijeno 2019. Mjesecima prije ubistva, Kujtimov zlostavljač je priznao policiji da je silovao Kujtima, ali nije uhapšen niti pritvoren. Ombudsman je utvrdio kršenje Kujtimovog prava na život", navodi se u izvještaju.
Kada se govori o Srbiji, navodi se da je dijalog Kosova i Srbije u stagnaciji, nakon što je Kosovo zabranilo srpske registarske oznake.
"Dijalog o normalizaciji odnosa Srbije sa Kosovom pod pokroviteljstvom EU i SAD zastao je nakon nastavka u junu 2021. Tenzije su osnažile u septembru kada je Kosovo nametnulo zabranu srpskih registarskih tablica", piše u izvještaju Amnestyja.
Kako se navodi, izvještajem je obuhvaćeno 154 zemalja, a izvještaj se godišnje objavljuje od 1962. godine.
Izvor: Kosovo Online/RSE
