Provjera porijekla prijavljene imovine visokih državnih dužnosnika na Kosovu i dalje predstavlja nemoguću misiju, zbog nedostatka pravnih mehanizama, tvrde predstavnici civilnog društva.
Nemogućnost provjere porijekla, prema njima, stvara sumnje u to koliko je stvarna i zakonita prijavljena imovina, prenosi Radio Slobodna Evropa na albanskom jeziku.
Državni zvaničnici dužni su svake godine da prijavljuju svoju imovinu Kosovskoj agenciji za borbu protiv korupcije, proces koji je već okončalo oko 98 odsto, kažu čelnici ove agencije.
U registru deklaracije imovine u ovoj agenciji pojedini državni zvaničnici prijavili su velike vrijednosti pokretne i nepokretne imovine, kao i novac u finansijskim institucijama, što u pojedinim slučajevima iznosi milione eura.
Havolli: Izjave nisu uvijek tačne
Direktor ove agencije Shaip Havolli u razgovoru za Radio Slobodna Evropa kaže da deklaracije o bogatstvu državnih službenika nisu uvijek tačne. Ali agencija, kaže Havolli, nema mehanizme za praćenje porijekla njihovog bogatstva.
Ističe da za provjeru porijekla imovine već pripremaju novi Zakon za provjeru prijavljene imovine državnih službenika.
Skupština Kosova 2011. godine usvojila je Zakon o deklarisanju, porijeklu i kontroli imovine visokih javnih zvaničnika, na osnovu kojeg i završava proces prijavljivanja imovine.
"Radi se o novom zakonu, ali normalno će biti uzeti neki elementi sadašnjeg zakona, jer se kontinuirano poboljšava pravna osnova. Novim zakonom postoje neka pravila, norme, o tome kako će se provjeriti porijeklo imovine. Ovo je već nacrt zakona i nadamo se da će tokom ove godine ovaj nacrt zakona ići Vladi", rekao je Havolli.
Procjena imovine, "prema volji"
Državni dužnosnici izjašnjavaju i procjenjuju po volji vrijednost pokretne i nepokretne imovine i količinu novca u Agenciji za borbu protiv korupcije, kažu predstavnici civilnog društva, prema kojima ovaj postupak stvara prostor sumnjama u legalnost njihove imovine.
Arton Demhasaj, direktor Organizacije za demokratiju, borbu protiv korupcije i dostojanstvo – Çohu (Ustani), kaže da stvaranje zakonskog osnova za ovo pitanje zahtjeva hitnu posvećenost, jer su neki državni dužnosnici prijavili imovinu vrijednu milione koja nije u skladu s njihovim godišnjim prihodima.
“I ovdje se stvara dojam da imaju nezakonito ili nelegalno stečenu imovinu. Tako da mislim da postoji mnogo prostora da se preispita pravna osnova u tom pogledu. Trebalo bi stvoriti mehanizme i zakonske odredbe kojima će se provjeriti porijeklo imovine visokih javnih službenika”, rekao je Demhasaj.
Omogući oduzimanje i zaplenu imovine
Demhasaj naglašava da bi prema novom zakonu trebalo omogućiti oduzimanje imovine, ako se dokaže da je imovina službenih osoba nezakonita. Na Kosovu postoji Zakon o proširenim ovlašćenjima za oduzimanje imovine stečene krivičnim djelom.
Ali, prema ovom zakonu, oduzimanje imovine vrši se samo za osobe osuđene za bilo koje od krivičnih djela prema Krivičnom zakonu Kosova.
Demhasaj za to tvrdi da nadležni organi nikada nisu ozbiljno shvatili pitanje građanskog prava, Kosovo je uvijek odstupilo od krivičnog modela oduzimanja imovine i iz tog razloga se ovo pitanje uporno pokazalo neuspjehom.
“Mi kao Pokret Çohu, zalažemo se da ovaj zakon ne bude povezan sa krivičnim predmetima, već da je civilni zakon, koji se bavi građanskim postupkom i bavi se samo potragom za imovinskim novcem, a ne pojedincem. Dakle, zakon koji stvara lakše prilike za ispitivanje imovine visokih javnih službenika, gdje postoje sumnje da je njihova imovina možda nezakonita. Istovremeno, za stvaranje olakšica u smislu konfiskacije i oduzimanja ove imovine”, rekao je Demhasaj.
U Ministarstvu pravde, u međuvremenu, kažu da je “u zakonodavnom programu ovog ministarstva za 2020. godinu predviđen Nacrt zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine, koji se rješava zajedno s Nacrtom zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije”.
“Ministarstvo pravde, verzije koje je izradila radna grupa čiji su predstavnici Agencija za borbu protiv korupcije, zatim predstavnici pravosuđa i tužilačkog sistema, strateški partneri i civilno društvo, pokrenuće tokom septembra na konsultacije, u početku preliminarno, a potom i s javnošću, kako bi se osiguralo da proces izrade i finalizacije ovih nacrta zakona bude što sveobuhvatniji i transparentniji “, navodi se u odgovoru Ministarstvu pravde.
Predstavnici nevladinih organizacija više puta su tražili da nadležni organi ozbiljnije shvate provjeru i oduzimanje nelegalne imovine, jer je, prema njima, većina nelegalno stečene imovine na Kosovu u rukama moćnih ljudi, te je posljedično navedeno da je nedostajalo volje da se te osobe procesuiraju i kao rezultat toga nije postojala mogućnost da im se imovina oduzme.
Državni zvaničnici dužni su svake godine da prijavljuju svoju imovinu Kosovskoj agenciji za borbu protiv korupcije, proces koji je već okončalo oko 98 odsto, kažu čelnici ove agencije.
U registru deklaracije imovine u ovoj agenciji pojedini državni zvaničnici prijavili su velike vrijednosti pokretne i nepokretne imovine, kao i novac u finansijskim institucijama, što u pojedinim slučajevima iznosi milione eura.
Havolli: Izjave nisu uvijek tačne
Direktor ove agencije Shaip Havolli u razgovoru za Radio Slobodna Evropa kaže da deklaracije o bogatstvu državnih službenika nisu uvijek tačne. Ali agencija, kaže Havolli, nema mehanizme za praćenje porijekla njihovog bogatstva.
Ističe da za provjeru porijekla imovine već pripremaju novi Zakon za provjeru prijavljene imovine državnih službenika.
Skupština Kosova 2011. godine usvojila je Zakon o deklarisanju, porijeklu i kontroli imovine visokih javnih zvaničnika, na osnovu kojeg i završava proces prijavljivanja imovine.
"Radi se o novom zakonu, ali normalno će biti uzeti neki elementi sadašnjeg zakona, jer se kontinuirano poboljšava pravna osnova. Novim zakonom postoje neka pravila, norme, o tome kako će se provjeriti porijeklo imovine. Ovo je već nacrt zakona i nadamo se da će tokom ove godine ovaj nacrt zakona ići Vladi", rekao je Havolli.
Procjena imovine, "prema volji"
Državni dužnosnici izjašnjavaju i procjenjuju po volji vrijednost pokretne i nepokretne imovine i količinu novca u Agenciji za borbu protiv korupcije, kažu predstavnici civilnog društva, prema kojima ovaj postupak stvara prostor sumnjama u legalnost njihove imovine.
Arton Demhasaj, direktor Organizacije za demokratiju, borbu protiv korupcije i dostojanstvo – Çohu (Ustani), kaže da stvaranje zakonskog osnova za ovo pitanje zahtjeva hitnu posvećenost, jer su neki državni dužnosnici prijavili imovinu vrijednu milione koja nije u skladu s njihovim godišnjim prihodima.
“I ovdje se stvara dojam da imaju nezakonito ili nelegalno stečenu imovinu. Tako da mislim da postoji mnogo prostora da se preispita pravna osnova u tom pogledu. Trebalo bi stvoriti mehanizme i zakonske odredbe kojima će se provjeriti porijeklo imovine visokih javnih službenika”, rekao je Demhasaj.
Omogući oduzimanje i zaplenu imovine
Demhasaj naglašava da bi prema novom zakonu trebalo omogućiti oduzimanje imovine, ako se dokaže da je imovina službenih osoba nezakonita. Na Kosovu postoji Zakon o proširenim ovlašćenjima za oduzimanje imovine stečene krivičnim djelom.
Ali, prema ovom zakonu, oduzimanje imovine vrši se samo za osobe osuđene za bilo koje od krivičnih djela prema Krivičnom zakonu Kosova.
Demhasaj za to tvrdi da nadležni organi nikada nisu ozbiljno shvatili pitanje građanskog prava, Kosovo je uvijek odstupilo od krivičnog modela oduzimanja imovine i iz tog razloga se ovo pitanje uporno pokazalo neuspjehom.
“Mi kao Pokret Çohu, zalažemo se da ovaj zakon ne bude povezan sa krivičnim predmetima, već da je civilni zakon, koji se bavi građanskim postupkom i bavi se samo potragom za imovinskim novcem, a ne pojedincem. Dakle, zakon koji stvara lakše prilike za ispitivanje imovine visokih javnih službenika, gdje postoje sumnje da je njihova imovina možda nezakonita. Istovremeno, za stvaranje olakšica u smislu konfiskacije i oduzimanja ove imovine”, rekao je Demhasaj.
U Ministarstvu pravde, u međuvremenu, kažu da je “u zakonodavnom programu ovog ministarstva za 2020. godinu predviđen Nacrt zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine, koji se rješava zajedno s Nacrtom zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije”.
“Ministarstvo pravde, verzije koje je izradila radna grupa čiji su predstavnici Agencija za borbu protiv korupcije, zatim predstavnici pravosuđa i tužilačkog sistema, strateški partneri i civilno društvo, pokrenuće tokom septembra na konsultacije, u početku preliminarno, a potom i s javnošću, kako bi se osiguralo da proces izrade i finalizacije ovih nacrta zakona bude što sveobuhvatniji i transparentniji “, navodi se u odgovoru Ministarstvu pravde.
Predstavnici nevladinih organizacija više puta su tražili da nadležni organi ozbiljnije shvate provjeru i oduzimanje nelegalne imovine, jer je, prema njima, većina nelegalno stečene imovine na Kosovu u rukama moćnih ljudi, te je posljedično navedeno da je nedostajalo volje da se te osobe procesuiraju i kao rezultat toga nije postojala mogućnost da im se imovina oduzme.
