Dijalog između Kosova i Srbije ukazao je na neslaganja između partnera vladajuće koalicije Demokratskog saveza Kosova i Alijanse za budućnost Kosova, prenosi Gazeta Express.
Predsjednik AAK Ramush Haradinaj kritikovao je šefa vlade Avdullaha Hotija zbog toga što u dijalog sa Srbijom nije uključio ministra pravde Selima Selimija iz redova te stranke.
Zamjenik predsjednika LDK Lutfi Haziri kaže da je samoizolacija premijera Hotija zbog infekcije koronavirusom stvorila jaz u normalnom funkcionisanju vlade.
Međutim, prema njegovom mišljenju, samo potvrda optužnica Specijalnog suda u Hagu protiv predsednika Kosova Hashima Thaçija i predsjednika Demokratske partije Kosova Kadrija Veselija može da promjeni političku situaciju na Kosovu.
Haziri, koji je i gradonačelnik Gnjilana, rekao je za Radio Slobodnu Evropu da bez odluke sudije o optužbama tužioca, ne može doći do promjene vlasti.
Takođe ne vidi nikakav razvoj događaja koji bi mogao da uključi bilo koju treću stranu u vladi.
"I vladajuće stranke i opozicionari se osjećaju dobro zbog svog političkog statusa, dok bi potvrda navodnih optužnica tužioca od strane sudija Specijalnog suda mogla da promjeni situaciju i poljulja političku stabilnost“, kaže Haziri.
Poslanica AAK Albena Reshitaj kaže da pitanje dijaloga brine jedino bivšeg premijera Ramusha Haradinaja.
"S obzirom na to da je Haradinaj u vrijeme kada je bio premijer izuzetno naporno radio da se dijalog između Srbije i Kosova ne bi produžio kao tehnički dijalog. Njegovo insistiranje je u tom periodu, čak i sa nametanjem takse, bilo da dijalog zauzme politički pristup, da se donese odluka i jednom i zauvijek završi sa tim problemom", kaže Reshitaj.
Politički analitičar Artan Muhaxhiri je rekao da je Hotijeva vlada od početka imala probleme.
"Od početka je ta vlada bila nestabilna, zbog načina na koji je formirana i problema unutar vladajuće koalicije. Zapravo, postoji mnogo razloga za ovu situaciju - od načina na koji je formirana, pandemije kovid-19 i mnogih drugih nevolja, poput pitanja dijaloga“, kaže Muhaxhiri.
Najveća opoziciona stranka na Kosovu Samoopredjeljenje, koja je bila na vlasti prije nego što su se LDK i AAK okupili da formiraju vladu, pokrenula je inicijativu za pokretanje predloga za nepovjerenje vladi premijera Avdullaha Hotija.
Samoopredjeljenje je pozvalo druge parlamentarne stranke, opozicionu Demokratsku partiju Kosova i vladajuće stranke, Alijansu za budućnost Kosova, NISMA i parlamentarnu grupu 6 plus, da se pridruže njihovoj inicijativi.
RSE je pokušala da dobije stav te stranke o tome šta se dogodilo sa ovom inicijativom, ali nisu dobili odgovor.
Zamjenik predsednika Demokratske partije Kosova Enver Hoxhaj izjavio je da ova inicijativa nije ozbiljna i da Samoopredjeljenje nema potpise, te da nisu unaprijed komunicirali sa bilo kojom političkom strankom.
Specijalno tužilaštvo je 24. juna saopštilo da je 24. aprila podiglo optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti protiv predsjednika Kosova Hashima Thaçija, predsjednika PDK Kadrija Veselija i nekolicine drugih, čija su imena nisu objavljena u javnosti.
Pretpretresni sudija ima najviše šest mjeseci da potvrdi ili odbaci optužnicu.
Thaçi je ranije izjavio da će podneti ostavku na mjesto predsjednika ukoliko optužnica protiv njega bude potvrđena.
U slučaju ostavke, vršilac dužnosti predsjednika Kosova postaje predsjednik skupštine, u ovom slučaju Vjosa Osmani na period od najviše šest mjeseci.
Generalno vijeće Demokratskog saveza Kosova 20. juna razriješilo je Vjosu Osmanija sa vodećih mjesta u stranci.
Međutim, o pitanju ko će biti izabran za predsjednika nakon isteka mandata Thaçiju 2021. dva kolaiciona partnera se nisu dogovorila. Predsjednika Kosova biraju poslanici skupštine.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Zamjenik predsjednika LDK Lutfi Haziri kaže da je samoizolacija premijera Hotija zbog infekcije koronavirusom stvorila jaz u normalnom funkcionisanju vlade.
Međutim, prema njegovom mišljenju, samo potvrda optužnica Specijalnog suda u Hagu protiv predsednika Kosova Hashima Thaçija i predsjednika Demokratske partije Kosova Kadrija Veselija može da promjeni političku situaciju na Kosovu.
Haziri, koji je i gradonačelnik Gnjilana, rekao je za Radio Slobodnu Evropu da bez odluke sudije o optužbama tužioca, ne može doći do promjene vlasti.
Takođe ne vidi nikakav razvoj događaja koji bi mogao da uključi bilo koju treću stranu u vladi.
"I vladajuće stranke i opozicionari se osjećaju dobro zbog svog političkog statusa, dok bi potvrda navodnih optužnica tužioca od strane sudija Specijalnog suda mogla da promjeni situaciju i poljulja političku stabilnost“, kaže Haziri.
Poslanica AAK Albena Reshitaj kaže da pitanje dijaloga brine jedino bivšeg premijera Ramusha Haradinaja.
"S obzirom na to da je Haradinaj u vrijeme kada je bio premijer izuzetno naporno radio da se dijalog između Srbije i Kosova ne bi produžio kao tehnički dijalog. Njegovo insistiranje je u tom periodu, čak i sa nametanjem takse, bilo da dijalog zauzme politički pristup, da se donese odluka i jednom i zauvijek završi sa tim problemom", kaže Reshitaj.
Politički analitičar Artan Muhaxhiri je rekao da je Hotijeva vlada od početka imala probleme.
"Od početka je ta vlada bila nestabilna, zbog načina na koji je formirana i problema unutar vladajuće koalicije. Zapravo, postoji mnogo razloga za ovu situaciju - od načina na koji je formirana, pandemije kovid-19 i mnogih drugih nevolja, poput pitanja dijaloga“, kaže Muhaxhiri.
Najveća opoziciona stranka na Kosovu Samoopredjeljenje, koja je bila na vlasti prije nego što su se LDK i AAK okupili da formiraju vladu, pokrenula je inicijativu za pokretanje predloga za nepovjerenje vladi premijera Avdullaha Hotija.
Samoopredjeljenje je pozvalo druge parlamentarne stranke, opozicionu Demokratsku partiju Kosova i vladajuće stranke, Alijansu za budućnost Kosova, NISMA i parlamentarnu grupu 6 plus, da se pridruže njihovoj inicijativi.
RSE je pokušala da dobije stav te stranke o tome šta se dogodilo sa ovom inicijativom, ali nisu dobili odgovor.
Zamjenik predsednika Demokratske partije Kosova Enver Hoxhaj izjavio je da ova inicijativa nije ozbiljna i da Samoopredjeljenje nema potpise, te da nisu unaprijed komunicirali sa bilo kojom političkom strankom.
Specijalno tužilaštvo je 24. juna saopštilo da je 24. aprila podiglo optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti protiv predsjednika Kosova Hashima Thaçija, predsjednika PDK Kadrija Veselija i nekolicine drugih, čija su imena nisu objavljena u javnosti.
Pretpretresni sudija ima najviše šest mjeseci da potvrdi ili odbaci optužnicu.
Thaçi je ranije izjavio da će podneti ostavku na mjesto predsjednika ukoliko optužnica protiv njega bude potvrđena.
U slučaju ostavke, vršilac dužnosti predsjednika Kosova postaje predsjednik skupštine, u ovom slučaju Vjosa Osmani na period od najviše šest mjeseci.
Generalno vijeće Demokratskog saveza Kosova 20. juna razriješilo je Vjosu Osmanija sa vodećih mjesta u stranci.
Međutim, o pitanju ko će biti izabran za predsjednika nakon isteka mandata Thaçiju 2021. dva kolaiciona partnera se nisu dogovorila. Predsjednika Kosova biraju poslanici skupštine.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
