BIRN je otkrio još dokaza o lobiranju institucija Kosova za razmjenu teritorija sa Srbijom: novinar „Le Monde“ lista navodi da se ambasador Kosova u Francuskoj, Qendrim Gashi, zalagao za razmjenu teritorija, dok je američki akademik otkrio kako je Hashim Thaçi tražio od njega da mu pripremi dokument koji podržava ovaj plan.
BIRN je 28. maja otkrio da je vlada koalicije PAN platila 168.000 eura kompaniji sa sjedištem u Parizu – „Majorelle PR & Events“, koja je promovisala „stav Kosova“ – „teritorijalne modifikacije“ kao put ka postizanju mirovnog sporazuma između Kosova i Srbije.
Dhurata Hoxha, koja je tada bila ministarka za evropske integracije i koja je potpisala ugovor sa „Majorelle“ kompanijom, naknadno je za ovu priču tvrdila da je „lažna vijest“ i zapretila da će podneti tužbu za klevetu. Takođe je pozvala predsjednicu Skupštine Kosova, Vjosu Osmani, koja je podjelila na Twitteru članak koji je objavio Prishtina Insight, da se „izvini i ogradi od svoje javne izjave“.
Međutim, BIRN je od tada stupio u kontakt s jednim novinarom i jednim akademikom koji su potvrdili da im je ponuđeno da u pozitivnom kontekstu pišu o „korekciji granica“ i potencijalnoj razmjeni teritorija između Kosova i Srbije.
Jean-Baptiste Chastand, dopisnik „Le Monde“ za Centralnu Evropu, piše o Balkanu od 2015. godine. Kompanija „Majorelle PR & Events“ stupila je u kontakt sa njim i 2018. i 2019. godine.
U septembru 2018. godine predstavnik „Majorelle“ ugovorio je sastanak između Chastanda i Qendrima Gashija, ambasadora Kosova u Francuskoj, kako bi razgovarali o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije.
„Dana 13. septembra 2018. godine, Qendrim Gashi došao je u ’Le Monde’ sa ženom iz ’Majorelle’ kompanije kako bi razgovarali o razmjeni teritorija“, rekao je Chastand u petak u izjavi za BIRN. „U suštini, on je tvrdio da je [razmjena teritorija] dobra ideja za postizanje mira, ali ništa nije precizirao, te nije bilo jasno o kojoj smo teritoriji razgovarali“.
Kako Chastand navodi, na sastanku je Gashi bio jedini koji je pričao, dok je predstavnica iz „Majorelle“ ćutala. „Bilo mi je čudno to što me je Qendrim Gashi već poznavao“, rekao je Chastand. „Imao je moj broj i ranije smo se sreli. Nije mu bila potrebna ’Majorelle’ kompanija kako bi ugovorio sastanak sa mnom“.
Qendrim Gashi je 2016. godine imenovan za ambasadora Kosova u Francuskoj od strane koalicione vlade PDK-LDK, u vrijeme kada je sadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaçi vršio funkciju ministra spoljnih poslova.
Gashi je 27. maja rekao za BIRN da je bio u kontaktu sa „Majorelle PR & Events“ kako bi „olakšao kontakt sa novinarima“. Međutim, Gashi je „kategorički“ negirao da je ikada bio uključen u lobiranje vezano za promjenu granice. „Odgovor je jednostavan, kategorično ne“, rekao je on.
BIRN je preispitao Gashijeve tvrdnje uz pomoć novih informacija, tražeći od njega da potvrdi da li je ikada održao sastanak sa novinarima iz lista „Le Monde“, na kojem je insistirao na tome da se razmjena teritorija između Kosova i Srbije posmatra u pozitivnom svetlu. Ambasador Kosova u Francuskoj nije demantovao ove navode, ali je zatim 30. maja izjavio da „neće dalje komentarisati“.
Nakon sastanka sa Gashijem, Chastand je napisao članak o ideji razmjene teritorija, kao i o potencijalnom riziku od nastanka nasilja ako se ta ideja ostvari, ali on navodi da nije morao da citira ambasadora u članku. „Moja priča o ovoj temi trebalo je da bude objavljena, a ja sam bio na Kosovu dvije nedjelje ranije“, rekao je Chastand, dodajući da se, dok se nalazio na Kosovu, sastao sa predsjednikom Thaçijem, koji mu je rekao isto ono šta mu je kazao ambasador Gashi.
Međutim, Chastandov opis sastanka postavlja ozbiljna pitanja o Gashijevom ponašanju. Gjyljeta Mushkolaj, bivši sudija Ustavnog suda, rekla je za BIRN da je zaštita teritorijalnog integriteta zemlje obaveza svakog ambasadora, čak i ako on dobije naređenje da uradi suprotno.
„U članu 16. Ustava Kosova navodi se da, čak i ako od vas premijer ili predsjednik zatraže da učinite nešto kao što je lobiranje za promjenu granica, ambasador mora da služi zemlji jer je Ustav iznad svake institucije i njegova je dužnost da ga zaštiti,“ istakla je Mushkolaj.
Pored ovih ustavnih dužnosti, u članu 10. Zakona o službi u inostranstvu Republike Kosovo navodi se da sve diplomatske misije imaju funkciju „zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta i drugih interesa Republike Kosovo“.
BIRN je kontaktirao Behgjeta Pacollija, koji je 2018. godine obavljao funkciju ministra spoljnih poslova, i pitao ga da li je Gashi prekršio ovaj diplomatski kodeks tako što je u razgovoru sa stranim novinarima govorio u korist promjene granica.
Pacolli je rekao da je svim kosovskim diplomatama i ambasadorima širom svijeta jasno stavio na znanje da „korekcija granica“ na kojoj Thaçi insistira nije službeni stav Kosova. „Službeni stav vlade po tom pitanju bio je jasan – nema pregovora o teritorijalnom integritetu Kosova u dijalogu sa Srbijom“, rekao je Pacolli 29. maja za BIRN.
Međutim, iako je to možda bio zvanični stav vlade Kosova, u francuskim medijima neprestano su se pojavljivali članci o razmjeni teritorija. U septembru 2018. godine, „Le Figaro“ objavio je članak u kojem se govori o spremnosti Hashima Thaçija i Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, da pristanu na razmjenu teritorija.
Novinarka Isabelle Lasserre, autorka ovog članka, rekla je za BIRN da je bila u kontaktu sa predstavnicima „Majorelle“, koji su joj pomogli da dogovori intervju s Hashimom Thaçijem. Međutim, ona je insistirala na tome da kompanija nije imala uticaj na njen članak.
U ’izvještaju o aktivnostima’ koji je 21. oktobra 2018. godine „Majorelle“ poslala Vladi Kosova, citirani su članci iz francuskih novina, uključujući „Le Figaro“ i „Le Journal du Dimanche“ (koje su takođe objavile članak o mirovnom sporazumu između Kosova i Srbije u septembru 2018.).
„Putem nedavno objavljenih članaka u mejnstrim medijima kao što su ’Le Figaro’ i ’Le Journal du Dimanche’, koji imaju veliku čitalačku publiku, uspjeli smo da podignemo svest na pozitivan način o dosijeu Srbije i Kosova među francuskim donosiocima odluka“, navodi se u izvještaju „Majorelle PR & Events“.
Chastand je rekao da ga je 4. aprila 2019. godine kontaktirala i Victoria Rey, predstavnica „Majorelle PR & Events“, kako bi dogovorila sastanak sa Dhuratom Hoxhom, bivšom ministarkom za evropske integracije.
Kako Chastand navodi, zvanična svrha sastanka bila je razgovor o viznoj liberalizaciji, ali do njega nije došlo jer Chastand nije odgovorio predstavnici „Majorelle“ kompanije.
Od američkog akademika zatraženo da piše o razmjeni teritorija u pozitivnom kontekstu
Od svoje prve istrage, BIRN je takođe otkrio da lobiranje da se razmjena teritorija između Kosova i Srbije vidi u pozitivnom svijetlu naizgled nije bilo ograničeno samo na francuske medije.
David Phillips, američki akademik, rekao je za BIRN da je u jesen 2018. godine predsjednik Hashim Thaçi tražio od njega da pripremi dokument koji podržava razmenu teritorija.
Phillips, koji radi kao direktor programa za izgradnju mira i prava na Institutu za proučavanje ljudskih prava na Kolumbija univerzitetu i piše o Kosovu od 1989. godine, potpisao je 28. februara 2018. ugovor sa kosovskim Ministarstvom spoljnih poslova.
U njegovom ugovoru navodi se da je on trebalo da „pruža savjete po zahtjevu premijera i ministra spoljnih poslova [..] o pitanjima koja se tiču Kosova i regiona, uključujući savjete u vezi sa dijalogom sa Srbijom“.
Phillips je 7. juna 2020. razgovarao sa BIRN-om o dva zahtjeva koja je dobio od Thaçija dok je radio za MSP. „Tokom jeseni 2018. Hashim [Thaçi] me je zamolio da pripremim dokument u kojem se navodi da je Specijalni sud bio nelegitiman“, rekao je on. „Odbio sam“.
„Takođe me je zamolio da pripremim dokument koji će podržati razmjenu teritorija“, dodao je Phillips. „Ne vjerujem da je podjela u interesu Kosova i nikada ne bih uradio nešto što nije u interesu Kosova, pa sam zato to odbio“.
Phillips je detaljno opisao putovanje na Kosovo u martu 2019. godine na koje je otišao sa svojim ćerkama, kada je porodica pokušala da obnovi biblioteku u Mitrovici uz pomoć fonda porodice Phillips. Phillips tvrdi da ga je Thaçi tokom ovog putovanja optužio za primanje mita.
„Poveo sam moje petnaestogodišnje ćerke bliznakinje kako bi upoznale predsjednika Thaçija“, dodao je Phillips. „Ispred moje djece optužio me za korupciju. Pitao me je: ’Ko te je podmitio da se protiviš mom prijedlogu o razmjeni teritorija? Znam da si podmićen, odakle je taj novac došao?“
„Nema tog novca koji bi mogao da me ubjedi da prekršim svoju savjest“, dodao je Phillips.
BIRN je poslao pitanja predsjedniku Thaçiju tražeći odgovor na ove tvrdnje, ali do objavljivanja ove vijesti odgovor nije stigao.
Šef osoblja Behgjeta Pacollija, Jetlir Zyberaj, rekao je za BIRN da ni on ni Pacolli nisu imali saznanja o tome da je kosovski predsednik tražio od Phillipsa da napiše ta dva dokumenta.
Pravne implikacije
Odgovarajući na početnu istragu koju je BIRN sproveo o kompaniji „Majorelle“, Tim Judah, koji piše o Balkanu za „Economist“ (a ujedno je i šef regionalnog odbora BIRN-a), kritikovao je marketinške kompanije zbog iskorišćavanja siromašnih zemalja.
„Želeo bih nešto da napomenem svim balkanskim liderima, tokom svih ovih godina pisanja o politici na Balkanu mogu vam reći da su ove strane marketinške kompanije u potpunosti beskorisne“, rekao je Judah. „Uzeće vaš novac i neće dati nikakve rezultate ukoliko ni vi ne dobijate nešto nazad.“
Chastand iz „Le Monde“ lista slaže se sa Judahom. „Kontaktiraju nas i marketinške agencije koje plaćaju druge siromašne zemlje, a ne samo marketinške kompanije koje plaća Kosovo“, rekao je on za BIRN. „Slažem se sa Timom, one nemaju efekta“.
Međutim, Ismet Salihu, profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Prištini, smatra da je ovdje u pitanju nešto zlokobnije od marketinških konsultanata koje koriste siromašne balkanske zemlje.
Salihu vjeruje da prvobitna istraga BIRN-a o „Majorelle“, u kojoj je bivši sekretar Ministarstva za evropske integracije svedočio o pritisku da potpiše ugovor sa marketinškom firmom, potencijalno razotkriva krivično dijelo „zloupotreba službenog položaja“.
„Vršenje pritiska na državnog službenika da potpiše ugovor je kažnjivo, ali isto tako, ugovor koji je on bio primoran da potpiše je politički katastrofalan“, rekao je Salihu.
Salihu se pozvao na izvještaj „Majorelle“ u kojem se navodi da kompanija promoviše „položaj Kosova“ o „teritorijalnim modifikacijama“ kao putu ka postizanju mirovnog sporazuma između Kosova i Srbije.
„Član 117. Krivičnog zakonika pod nazivom ’Izdaja protiv države’ jasan je po pitanju toga da oni koji sklope bilo koji posao koji podrazumjeva ’davanje dijela teritorije Republike Kosovo drugoj državi ili koji ostavlja dijelove teritorije Republike Kosova pod suverenitetom druge države,’ biće kažnjen kaznom zatvora u trajanju od najmanje 15 godina ili doživotnom robijom“, naveo je Salihu.
Salihu naglašava da iako nije potpisan sporazum o razmjeni teritorija, jasno je da je bilo pokušaja prekrajanja granica i razmjene teritorija. „Sudimo pokušaj ubistva gotovo na isti način kao što bismo sudili nekome ko je počinio ubistvo“, objašnjava Salihu.
„Zbog toga svako ko učestvuje u davanju dijela kosovske teritorije – bilo da su to ambasadori, predsjednici, ministri ili premijeri – prema našem krivičnom zakoniku se može smatrati saučesnikom u pokušaju izdaje“, dodaje Salihu.
BIRN je kontaktirao „Majorelle PR & Events“, ali do objavljivanja ove vijesti odgovor nije stigao.
Izvor: Prishtina Insight /Kossev
Dhurata Hoxha, koja je tada bila ministarka za evropske integracije i koja je potpisala ugovor sa „Majorelle“ kompanijom, naknadno je za ovu priču tvrdila da je „lažna vijest“ i zapretila da će podneti tužbu za klevetu. Takođe je pozvala predsjednicu Skupštine Kosova, Vjosu Osmani, koja je podjelila na Twitteru članak koji je objavio Prishtina Insight, da se „izvini i ogradi od svoje javne izjave“.
Međutim, BIRN je od tada stupio u kontakt s jednim novinarom i jednim akademikom koji su potvrdili da im je ponuđeno da u pozitivnom kontekstu pišu o „korekciji granica“ i potencijalnoj razmjeni teritorija između Kosova i Srbije.
Jean-Baptiste Chastand, dopisnik „Le Monde“ za Centralnu Evropu, piše o Balkanu od 2015. godine. Kompanija „Majorelle PR & Events“ stupila je u kontakt sa njim i 2018. i 2019. godine.
U septembru 2018. godine predstavnik „Majorelle“ ugovorio je sastanak između Chastanda i Qendrima Gashija, ambasadora Kosova u Francuskoj, kako bi razgovarali o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije.
„Dana 13. septembra 2018. godine, Qendrim Gashi došao je u ’Le Monde’ sa ženom iz ’Majorelle’ kompanije kako bi razgovarali o razmjeni teritorija“, rekao je Chastand u petak u izjavi za BIRN. „U suštini, on je tvrdio da je [razmjena teritorija] dobra ideja za postizanje mira, ali ništa nije precizirao, te nije bilo jasno o kojoj smo teritoriji razgovarali“.
Kako Chastand navodi, na sastanku je Gashi bio jedini koji je pričao, dok je predstavnica iz „Majorelle“ ćutala. „Bilo mi je čudno to što me je Qendrim Gashi već poznavao“, rekao je Chastand. „Imao je moj broj i ranije smo se sreli. Nije mu bila potrebna ’Majorelle’ kompanija kako bi ugovorio sastanak sa mnom“.
Qendrim Gashi je 2016. godine imenovan za ambasadora Kosova u Francuskoj od strane koalicione vlade PDK-LDK, u vrijeme kada je sadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaçi vršio funkciju ministra spoljnih poslova.
Gashi je 27. maja rekao za BIRN da je bio u kontaktu sa „Majorelle PR & Events“ kako bi „olakšao kontakt sa novinarima“. Međutim, Gashi je „kategorički“ negirao da je ikada bio uključen u lobiranje vezano za promjenu granice. „Odgovor je jednostavan, kategorično ne“, rekao je on.
BIRN je preispitao Gashijeve tvrdnje uz pomoć novih informacija, tražeći od njega da potvrdi da li je ikada održao sastanak sa novinarima iz lista „Le Monde“, na kojem je insistirao na tome da se razmjena teritorija između Kosova i Srbije posmatra u pozitivnom svetlu. Ambasador Kosova u Francuskoj nije demantovao ove navode, ali je zatim 30. maja izjavio da „neće dalje komentarisati“.
Nakon sastanka sa Gashijem, Chastand je napisao članak o ideji razmjene teritorija, kao i o potencijalnom riziku od nastanka nasilja ako se ta ideja ostvari, ali on navodi da nije morao da citira ambasadora u članku. „Moja priča o ovoj temi trebalo je da bude objavljena, a ja sam bio na Kosovu dvije nedjelje ranije“, rekao je Chastand, dodajući da se, dok se nalazio na Kosovu, sastao sa predsjednikom Thaçijem, koji mu je rekao isto ono šta mu je kazao ambasador Gashi.
Međutim, Chastandov opis sastanka postavlja ozbiljna pitanja o Gashijevom ponašanju. Gjyljeta Mushkolaj, bivši sudija Ustavnog suda, rekla je za BIRN da je zaštita teritorijalnog integriteta zemlje obaveza svakog ambasadora, čak i ako on dobije naređenje da uradi suprotno.
„U članu 16. Ustava Kosova navodi se da, čak i ako od vas premijer ili predsjednik zatraže da učinite nešto kao što je lobiranje za promjenu granica, ambasador mora da služi zemlji jer je Ustav iznad svake institucije i njegova je dužnost da ga zaštiti,“ istakla je Mushkolaj.
Pored ovih ustavnih dužnosti, u članu 10. Zakona o službi u inostranstvu Republike Kosovo navodi se da sve diplomatske misije imaju funkciju „zaštite suvereniteta i teritorijalnog integriteta i drugih interesa Republike Kosovo“.
BIRN je kontaktirao Behgjeta Pacollija, koji je 2018. godine obavljao funkciju ministra spoljnih poslova, i pitao ga da li je Gashi prekršio ovaj diplomatski kodeks tako što je u razgovoru sa stranim novinarima govorio u korist promjene granica.
Pacolli je rekao da je svim kosovskim diplomatama i ambasadorima širom svijeta jasno stavio na znanje da „korekcija granica“ na kojoj Thaçi insistira nije službeni stav Kosova. „Službeni stav vlade po tom pitanju bio je jasan – nema pregovora o teritorijalnom integritetu Kosova u dijalogu sa Srbijom“, rekao je Pacolli 29. maja za BIRN.
Međutim, iako je to možda bio zvanični stav vlade Kosova, u francuskim medijima neprestano su se pojavljivali članci o razmjeni teritorija. U septembru 2018. godine, „Le Figaro“ objavio je članak u kojem se govori o spremnosti Hashima Thaçija i Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, da pristanu na razmjenu teritorija.
Novinarka Isabelle Lasserre, autorka ovog članka, rekla je za BIRN da je bila u kontaktu sa predstavnicima „Majorelle“, koji su joj pomogli da dogovori intervju s Hashimom Thaçijem. Međutim, ona je insistirala na tome da kompanija nije imala uticaj na njen članak.
U ’izvještaju o aktivnostima’ koji je 21. oktobra 2018. godine „Majorelle“ poslala Vladi Kosova, citirani su članci iz francuskih novina, uključujući „Le Figaro“ i „Le Journal du Dimanche“ (koje su takođe objavile članak o mirovnom sporazumu između Kosova i Srbije u septembru 2018.).
„Putem nedavno objavljenih članaka u mejnstrim medijima kao što su ’Le Figaro’ i ’Le Journal du Dimanche’, koji imaju veliku čitalačku publiku, uspjeli smo da podignemo svest na pozitivan način o dosijeu Srbije i Kosova među francuskim donosiocima odluka“, navodi se u izvještaju „Majorelle PR & Events“.
Chastand je rekao da ga je 4. aprila 2019. godine kontaktirala i Victoria Rey, predstavnica „Majorelle PR & Events“, kako bi dogovorila sastanak sa Dhuratom Hoxhom, bivšom ministarkom za evropske integracije.
Kako Chastand navodi, zvanična svrha sastanka bila je razgovor o viznoj liberalizaciji, ali do njega nije došlo jer Chastand nije odgovorio predstavnici „Majorelle“ kompanije.
Od američkog akademika zatraženo da piše o razmjeni teritorija u pozitivnom kontekstu
Od svoje prve istrage, BIRN je takođe otkrio da lobiranje da se razmjena teritorija između Kosova i Srbije vidi u pozitivnom svijetlu naizgled nije bilo ograničeno samo na francuske medije.
David Phillips, američki akademik, rekao je za BIRN da je u jesen 2018. godine predsjednik Hashim Thaçi tražio od njega da pripremi dokument koji podržava razmenu teritorija.
Phillips, koji radi kao direktor programa za izgradnju mira i prava na Institutu za proučavanje ljudskih prava na Kolumbija univerzitetu i piše o Kosovu od 1989. godine, potpisao je 28. februara 2018. ugovor sa kosovskim Ministarstvom spoljnih poslova.
U njegovom ugovoru navodi se da je on trebalo da „pruža savjete po zahtjevu premijera i ministra spoljnih poslova [..] o pitanjima koja se tiču Kosova i regiona, uključujući savjete u vezi sa dijalogom sa Srbijom“.
Phillips je 7. juna 2020. razgovarao sa BIRN-om o dva zahtjeva koja je dobio od Thaçija dok je radio za MSP. „Tokom jeseni 2018. Hashim [Thaçi] me je zamolio da pripremim dokument u kojem se navodi da je Specijalni sud bio nelegitiman“, rekao je on. „Odbio sam“.
„Takođe me je zamolio da pripremim dokument koji će podržati razmjenu teritorija“, dodao je Phillips. „Ne vjerujem da je podjela u interesu Kosova i nikada ne bih uradio nešto što nije u interesu Kosova, pa sam zato to odbio“.
Phillips je detaljno opisao putovanje na Kosovo u martu 2019. godine na koje je otišao sa svojim ćerkama, kada je porodica pokušala da obnovi biblioteku u Mitrovici uz pomoć fonda porodice Phillips. Phillips tvrdi da ga je Thaçi tokom ovog putovanja optužio za primanje mita.
„Poveo sam moje petnaestogodišnje ćerke bliznakinje kako bi upoznale predsjednika Thaçija“, dodao je Phillips. „Ispred moje djece optužio me za korupciju. Pitao me je: ’Ko te je podmitio da se protiviš mom prijedlogu o razmjeni teritorija? Znam da si podmićen, odakle je taj novac došao?“
„Nema tog novca koji bi mogao da me ubjedi da prekršim svoju savjest“, dodao je Phillips.
BIRN je poslao pitanja predsjedniku Thaçiju tražeći odgovor na ove tvrdnje, ali do objavljivanja ove vijesti odgovor nije stigao.
Šef osoblja Behgjeta Pacollija, Jetlir Zyberaj, rekao je za BIRN da ni on ni Pacolli nisu imali saznanja o tome da je kosovski predsednik tražio od Phillipsa da napiše ta dva dokumenta.
Pravne implikacije
Odgovarajući na početnu istragu koju je BIRN sproveo o kompaniji „Majorelle“, Tim Judah, koji piše o Balkanu za „Economist“ (a ujedno je i šef regionalnog odbora BIRN-a), kritikovao je marketinške kompanije zbog iskorišćavanja siromašnih zemalja.
„Želeo bih nešto da napomenem svim balkanskim liderima, tokom svih ovih godina pisanja o politici na Balkanu mogu vam reći da su ove strane marketinške kompanije u potpunosti beskorisne“, rekao je Judah. „Uzeće vaš novac i neće dati nikakve rezultate ukoliko ni vi ne dobijate nešto nazad.“
Chastand iz „Le Monde“ lista slaže se sa Judahom. „Kontaktiraju nas i marketinške agencije koje plaćaju druge siromašne zemlje, a ne samo marketinške kompanije koje plaća Kosovo“, rekao je on za BIRN. „Slažem se sa Timom, one nemaju efekta“.
Međutim, Ismet Salihu, profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Prištini, smatra da je ovdje u pitanju nešto zlokobnije od marketinških konsultanata koje koriste siromašne balkanske zemlje.
Salihu vjeruje da prvobitna istraga BIRN-a o „Majorelle“, u kojoj je bivši sekretar Ministarstva za evropske integracije svedočio o pritisku da potpiše ugovor sa marketinškom firmom, potencijalno razotkriva krivično dijelo „zloupotreba službenog položaja“.
„Vršenje pritiska na državnog službenika da potpiše ugovor je kažnjivo, ali isto tako, ugovor koji je on bio primoran da potpiše je politički katastrofalan“, rekao je Salihu.
Salihu se pozvao na izvještaj „Majorelle“ u kojem se navodi da kompanija promoviše „položaj Kosova“ o „teritorijalnim modifikacijama“ kao putu ka postizanju mirovnog sporazuma između Kosova i Srbije.
„Član 117. Krivičnog zakonika pod nazivom ’Izdaja protiv države’ jasan je po pitanju toga da oni koji sklope bilo koji posao koji podrazumjeva ’davanje dijela teritorije Republike Kosovo drugoj državi ili koji ostavlja dijelove teritorije Republike Kosova pod suverenitetom druge države,’ biće kažnjen kaznom zatvora u trajanju od najmanje 15 godina ili doživotnom robijom“, naveo je Salihu.
Salihu naglašava da iako nije potpisan sporazum o razmjeni teritorija, jasno je da je bilo pokušaja prekrajanja granica i razmjene teritorija. „Sudimo pokušaj ubistva gotovo na isti način kao što bismo sudili nekome ko je počinio ubistvo“, objašnjava Salihu.
„Zbog toga svako ko učestvuje u davanju dijela kosovske teritorije – bilo da su to ambasadori, predsjednici, ministri ili premijeri – prema našem krivičnom zakoniku se može smatrati saučesnikom u pokušaju izdaje“, dodaje Salihu.
BIRN je kontaktirao „Majorelle PR & Events“, ali do objavljivanja ove vijesti odgovor nije stigao.
Izvor: Prishtina Insight /Kossev
