Godina 2019. biće upamćena više kao godina političkih skandala i drame nego uspjeha za Kosovo.
A kada govorimo o skandalima iz 2019, oni su epitet za premijera i njegovu vladu.
Kontroverzne odluke, pranje dugova i nagrade za one koji krše zakon, luksuzni ručkovi i trošenje novca iz rezervi su karakterisale godinu pod upravom premijera Haradinaja koji je te skandale pravdao arogantnim odgovorima poput „prohtjelo mi se“ ili „nije velika stvar“, izvještava KTV.
Kada se Kosovo pripremalo da obilježi 11 godinu svoje nezavisnosti, Haradinajeva velikodušna vlada je izdvojila 500.000 eura za ovaj događaj.
Državu su samo olovke koštale 3 eura po komadu, iako je većina gostiju izjavila da ih nije vidjela.
Skandali u vezi sa ovim praznikom su se ređali kada je kompanija Dizarijum saopštila da je 5 padobrana dizajniranih posebno za dan nezavisnosti koštalo više od 1000 eura po komadu, ili 5.770 eura ukupno, dok je još 6.750 eura isplaćeno paraglajderistima.
Uslijedila je hitra reakcija Unije aeronauta koja je objavila ugovor prema kom, za ovaj događaj, nisu dobili 11.000 eura, već samo 800, zato što je većina aktivnosti izvedena besplatno.
Zbog ovih troškova, opozicione partije, LDK i Samoopredjeljenje, sazvale su vanrednu sjednicu na kojoj su kritikovali vladu zbog manipulacija ovim nabavkama.
Međutim, šef vlade, Ramush Haradinaj, rekao je na sjednici da je od 500.000 eura dodeljenih za jedanaestu godišnjicu nezavisnosti, potrošeno samo 170.000 i da će ostatak biti vraćen u kosovski budžet.
Međutim, skandali Haradinajeve vlade nisu bili samo u vezi sa trošenjem javnih sredstava i upošljavanja u javnom sektoru, bilo je i shema prijevara i korupcije u vezi sa izgradnjom autoputeva.
Nakon što je Haradinajeva vlada preuzela vlast, tender za izgradnju autoputa Gnjilane je poslat na reviziju, nakon čega je došlo do izmjene kompanije izvođača radova. Kancelarija Specijalnog tužioca je pokrenula istragu o zloupotrebi fondova predviđenih za „Autoput Gnjilane“. Cijena ovog autoputa procjenjena je na 126 miliona eura, koji su, prema Ministarstvu infrastrukture raspodjeljeni u 8 lotova za 8 različitih privrednih subjekata.
U izgradnju autoputa bili su umješani i ljudi iz domena politike. Mediji su otkrili da je kompanija zamjenika ministra infrastrukture i transporta, Rexhepa Kadriua, dobavljač betona za autoput Priština-Gnjilane.
Haradinaj, koji je iz Dukagjinija, dao je i veliko obećanje – izgradnja autoputa u ovom regionu koji će koštati državu oko 1 milijardu eura.
Čak kada je postao premijer u ostavci, Haradinaj je namjeravao da izgradi autoput kroz Dukagjini, prvenstveno u njegovoj izbornoj jedinici. Ovo obećanje naišlo je na brojne kritike i od strane vlade i od strane opozicije i iako postoje planovi, izgradnja ovog puta je neizvesna.
Ljeto je počelo sa novim skandalima u vezi sa mladim notarima.
Od 200 ljudi koji su prošli testove za notare, za oko 60 odsto se ispostavilo da su rođaci političara i ljudi na vlasti.
Među njima bili su i: žena gradonačelnika Drenasa, Ramiza Lladrovcija, saradnici ministra pravde, Abelarda Tahirija, supruga bivšeg ministra pravde, Hajredina Kuçija, ćerka bivšeg ministra KBS, Hakija Demollija, zet ministra zdravlja, Urana Ismailja, sudije, djece sudija, sudski izvršitelji, djeca sudskih izvršitelja, djeca notara, funkcioneri PDK, sin bivšeg predsjednika, Fatmira Sejdijua i drugi.
Skandal je pridobio još veće razmjere kada je konkurs za 79 notara širom Kosova objavljen od strane Ministarstva pravde koje vodi Abelard Tahiri, a na kom su, kako se ispostavilo odabrani ljudi bliski PDK i predsjedniku Thaçiju.
Civilno društvo i međunarodna zajednica su se suprotstavili ovome i zatražili povratak procesa na početak jer, prema njihovom mišljenu, vlada u ostavci nema pravo da imenuje nove notare, niti treba da ih imenuje po stranačkoj osnovi.
Nakon mnogo pritiska, predao se i Tahiri.
Zamah skandala zaustaviće jedan poziv koji je Haradinaj dobio iz Haga.
Dok se opozicija ujedinjavala oko namjere da izglasa nepovjerenje vladi, Haradinaj je 19. jula podneo neopozivu ostavku na mjesto premijera Kosova.
Bio je veoma emotivan kada je saopštio da je dobio poziv iz Haga da po treći put svjedoči o ratu i da tamo treba da ode kao Ramush Haradinaj, a ne kao premijer.
Međutim, Haradinaj se predomislio i u vezi sa tim, kasnije navodeći da je bio pod političkim pritiskom jer nije želeo da posluša savjete međunarodnih predstavnika i ukine takse, kao i pritisak da podrži projekat razmjene teritorija Hashima Thaçija.
Haradinaj se na radno mjesto vratio 29. jula kada se susreo sa koalicionim partnerima i irionično rekao da će razgovarati o globalnom zagrijevanju.
Ono što, međutim, karakteriše Haradinajevu vladu je pohlepno trošenje hiljade eura na večere i službena putovanja.
Tačno 506.779,22 eura je suma koju je vlada pripisala kategoriji troškova. Samo šef vlade je utrošio preko pola miliona eura, a neke od tih računa pribavila je Koha Ditore.
Prema takvoj računici, ispada da je svakog radnog dana, na ručkove utrošeno oko 1.000 eura.
Po prvi put u historiji Kosova, vlada je ostavila rezerve na nuli, nakon što je neplanirano utrošila oko 7 miliona eura.
Na kraju godine, Haradinaj je to opravdao navodeći da su sredstva namjenjena pomoći poljoprivrednicima pogođenih poplavom, isplatom prekovremenih sati vatrogascima i za slične situacije, kao i da je dio fondova potrošen nakon dodjele sredstava Albaniji poslije zemljotresa kojim je pogođena.
Prema navodima organizacija civilnog društva, način na koji su ova sredstva utrošena u suprotnosti je sa Zakonom o javnim finansijama i podzakonskim aktima.
Njihovo mišljenje je da većina finansiranih aktivnosti ne spada u domen hitnih situacija, već su posljedica neadekvatnog upravljanja i zloupotrebe javnog novca.
Slično građanima Kosova, Haradinaj se tokom 2019. često suočavao i sa izolacijom i ograničavanjem kretanja kada su mu SAD uskratile vizu.
Izvor: Koha/KTV / Kossev
Kontroverzne odluke, pranje dugova i nagrade za one koji krše zakon, luksuzni ručkovi i trošenje novca iz rezervi su karakterisale godinu pod upravom premijera Haradinaja koji je te skandale pravdao arogantnim odgovorima poput „prohtjelo mi se“ ili „nije velika stvar“, izvještava KTV.
Kada se Kosovo pripremalo da obilježi 11 godinu svoje nezavisnosti, Haradinajeva velikodušna vlada je izdvojila 500.000 eura za ovaj događaj.
Državu su samo olovke koštale 3 eura po komadu, iako je većina gostiju izjavila da ih nije vidjela.
Skandali u vezi sa ovim praznikom su se ređali kada je kompanija Dizarijum saopštila da je 5 padobrana dizajniranih posebno za dan nezavisnosti koštalo više od 1000 eura po komadu, ili 5.770 eura ukupno, dok je još 6.750 eura isplaćeno paraglajderistima.
Uslijedila je hitra reakcija Unije aeronauta koja je objavila ugovor prema kom, za ovaj događaj, nisu dobili 11.000 eura, već samo 800, zato što je većina aktivnosti izvedena besplatno.
Zbog ovih troškova, opozicione partije, LDK i Samoopredjeljenje, sazvale su vanrednu sjednicu na kojoj su kritikovali vladu zbog manipulacija ovim nabavkama.
Međutim, šef vlade, Ramush Haradinaj, rekao je na sjednici da je od 500.000 eura dodeljenih za jedanaestu godišnjicu nezavisnosti, potrošeno samo 170.000 i da će ostatak biti vraćen u kosovski budžet.
Međutim, skandali Haradinajeve vlade nisu bili samo u vezi sa trošenjem javnih sredstava i upošljavanja u javnom sektoru, bilo je i shema prijevara i korupcije u vezi sa izgradnjom autoputeva.
Nakon što je Haradinajeva vlada preuzela vlast, tender za izgradnju autoputa Gnjilane je poslat na reviziju, nakon čega je došlo do izmjene kompanije izvođača radova. Kancelarija Specijalnog tužioca je pokrenula istragu o zloupotrebi fondova predviđenih za „Autoput Gnjilane“. Cijena ovog autoputa procjenjena je na 126 miliona eura, koji su, prema Ministarstvu infrastrukture raspodjeljeni u 8 lotova za 8 različitih privrednih subjekata.
U izgradnju autoputa bili su umješani i ljudi iz domena politike. Mediji su otkrili da je kompanija zamjenika ministra infrastrukture i transporta, Rexhepa Kadriua, dobavljač betona za autoput Priština-Gnjilane.
Haradinaj, koji je iz Dukagjinija, dao je i veliko obećanje – izgradnja autoputa u ovom regionu koji će koštati državu oko 1 milijardu eura.
Čak kada je postao premijer u ostavci, Haradinaj je namjeravao da izgradi autoput kroz Dukagjini, prvenstveno u njegovoj izbornoj jedinici. Ovo obećanje naišlo je na brojne kritike i od strane vlade i od strane opozicije i iako postoje planovi, izgradnja ovog puta je neizvesna.
Ljeto je počelo sa novim skandalima u vezi sa mladim notarima.
Od 200 ljudi koji su prošli testove za notare, za oko 60 odsto se ispostavilo da su rođaci političara i ljudi na vlasti.
Među njima bili su i: žena gradonačelnika Drenasa, Ramiza Lladrovcija, saradnici ministra pravde, Abelarda Tahirija, supruga bivšeg ministra pravde, Hajredina Kuçija, ćerka bivšeg ministra KBS, Hakija Demollija, zet ministra zdravlja, Urana Ismailja, sudije, djece sudija, sudski izvršitelji, djeca sudskih izvršitelja, djeca notara, funkcioneri PDK, sin bivšeg predsjednika, Fatmira Sejdijua i drugi.
Skandal je pridobio još veće razmjere kada je konkurs za 79 notara širom Kosova objavljen od strane Ministarstva pravde koje vodi Abelard Tahiri, a na kom su, kako se ispostavilo odabrani ljudi bliski PDK i predsjedniku Thaçiju.
Civilno društvo i međunarodna zajednica su se suprotstavili ovome i zatražili povratak procesa na početak jer, prema njihovom mišljenu, vlada u ostavci nema pravo da imenuje nove notare, niti treba da ih imenuje po stranačkoj osnovi.
Nakon mnogo pritiska, predao se i Tahiri.
Zamah skandala zaustaviće jedan poziv koji je Haradinaj dobio iz Haga.
Dok se opozicija ujedinjavala oko namjere da izglasa nepovjerenje vladi, Haradinaj je 19. jula podneo neopozivu ostavku na mjesto premijera Kosova.
Bio je veoma emotivan kada je saopštio da je dobio poziv iz Haga da po treći put svjedoči o ratu i da tamo treba da ode kao Ramush Haradinaj, a ne kao premijer.
Međutim, Haradinaj se predomislio i u vezi sa tim, kasnije navodeći da je bio pod političkim pritiskom jer nije želeo da posluša savjete međunarodnih predstavnika i ukine takse, kao i pritisak da podrži projekat razmjene teritorija Hashima Thaçija.
Haradinaj se na radno mjesto vratio 29. jula kada se susreo sa koalicionim partnerima i irionično rekao da će razgovarati o globalnom zagrijevanju.
Ono što, međutim, karakteriše Haradinajevu vladu je pohlepno trošenje hiljade eura na večere i službena putovanja.
Tačno 506.779,22 eura je suma koju je vlada pripisala kategoriji troškova. Samo šef vlade je utrošio preko pola miliona eura, a neke od tih računa pribavila je Koha Ditore.
Prema takvoj računici, ispada da je svakog radnog dana, na ručkove utrošeno oko 1.000 eura.
Po prvi put u historiji Kosova, vlada je ostavila rezerve na nuli, nakon što je neplanirano utrošila oko 7 miliona eura.
Na kraju godine, Haradinaj je to opravdao navodeći da su sredstva namjenjena pomoći poljoprivrednicima pogođenih poplavom, isplatom prekovremenih sati vatrogascima i za slične situacije, kao i da je dio fondova potrošen nakon dodjele sredstava Albaniji poslije zemljotresa kojim je pogođena.
Prema navodima organizacija civilnog društva, način na koji su ova sredstva utrošena u suprotnosti je sa Zakonom o javnim finansijama i podzakonskim aktima.
Njihovo mišljenje je da većina finansiranih aktivnosti ne spada u domen hitnih situacija, već su posljedica neadekvatnog upravljanja i zloupotrebe javnog novca.
Slično građanima Kosova, Haradinaj se tokom 2019. često suočavao i sa izolacijom i ograničavanjem kretanja kada su mu SAD uskratile vizu.
Izvor: Koha/KTV / Kossev
