Zvaničnici Haradinajeve vlade koristili su čak i posljednje sate prije raspuštanja Skupštine Kosova za donošenje odluka, javlja večeras KTV.
Vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Behgjet Pacolli, nakon što je izvršio politička imenovanja desetine službenika u Ministarstvu spoljnih poslova, iako je ministar u ostavci, imenovao je i nekoliko karijernih ambasadora.
Pohvalio se za njihovo imenovanje, rekavši da drži obećanje da će političkih ambasadora biti što je moguće manje. Međutim u dokumentu do kojeg je došla KTV, Pacolli je takođe imenovao i političke ličnosti.
Imenovani ambasadori bili su: Ilir Dugoli za ambasadora u Turskoj, Frymezim Isufaj u Velikoj Britaniji, Lulzim Mjeku u Saudijskoj Arabiji, Lendita Haxhitasimi u Italiji, Lulzim Plana u Austriji i Adriatik Kryeziu u Kanadi.
Među imenovanima je i poslanik Demokratske partije Kosova, Nait Hasani za kosovskog ambasadora u Albaniji.
Na kraju godine, Pacollijeve odluke o imenovanju i delegiranju u diplomatske misije dobile su udarac od Generalne direkcije ovog ministarstva. Direkcija je pisala kosovskim ambasadorima da ne akredituju lica koja nemaju diplomatsko zvanje.
“Obavještavam vas da nijedna osoba poslata u misije koje vodite nisu službenici civilne službe, niti diplomatske službe, niti Ministarstva spoljnih poslova i kao takvi nisu subjekt pravnog okviru Republike Kosovo, pa čak ni međunarodne konvencije o diplomatsko-konzularnim odnosima...”, saopštila je između ostalog direkcija.
Dopis dalje osporava pravnu osnovu Pacollijevih odluka, pozivajući se na nedostatak napredovanja u zvanjima kroz forme predviđene zakonom, što onemogućava da oni budu akreditovani kao kosovske diplomate u zemljama domaćina.
Behgjet Pacolli, međutim, negirao je da je bilo šta nezakonito u njegovim odlukama o imenovanju i delegiranju u diplomatske misije u inostranstvu.
“Za vrijeme mog mandata ništa nije urađeno izvan zakona i nema toga bez diplomatskih zvanja”, rekao je Pacolli.
Kada je Kosovo bila na pragu početka predizborne kampanje, vlada u odlasku započela je velike polemike oko povlačenja priznanja.
Izjave potpredsjednika vlade Envera Hoxhaja da ima informacije o povlačenju deset priznanja Kosova, premijer Ramudh Haradinaj, nazvao je izjavama izbornog profiterstva.
Protivljenje je nastavljeno i od strane Ministarstva spoljnih poslova, sa Pacollijem na čelu koji je uporno ponavljao i optuživao Srbiju da koristi siromašne države kako bi povukla priznanja.
Tokom dvogodišnjeg vođenja Ministarstva spoljnih poslova od strane Behgjeta Pacollija, Kosovo su priznale samo dvije države. U međuvremenu, rečeno je da je preko 10 država povuklo priznanje, prenosi KTV.
Šef diplomatije bio je umješan u još jedan skandal kada je na Kosovo privatnim avionom doveo čovjeka optuženog za zločine protiv čovječnosti.
Štaviše, kenijskog potpredsjednika William Rutoa, dočekala je ceremonijalna garda Bezbjednosnih snaga Kosova, iako njegova država nije priznala nezavisnost Kosova.
Izgleda da Ruto nije bio spreman za takav prijem, jer u videu kojim raspolaže KTV upada u oči njegova skoro sportska odjeća.
Ministarstvo spoljnih poslova nije dalo nikakvu najavu o ovoj posjeti, dok što se tiče svečane garde iz Ministarstva BSK potvrdili su da je bilo zahtjeva za organizacijom državnog protokola i da su pozvani da budu prisutni na toj ceremoniji.
Ovu tajnu neslužbenu posjetu, službenici MSP opravdali su činjenicom da je Kenija jedna od najvažnijih afričkih država i da postoji bojaznost od srpskog anti-lobiranja.
Pored ministra spoljnih poslova, u čijem je hotelu Ruto boravio, kako je otkrila KTV, održani su sastanci sa drugim liderima Kosova, uključujući premijera Haradinaja, sa kojim se tadođe sastao.
Nakon drugog neuspjeha Kosova u pristupanju Interpolu, Kosovo se 2019. predalo prije početka samog procesa.
Odlazeći premijer Ramush Haradinaj, na preporuku ministra spoljnih poslova Behgjeta Pacollija, zatražio je odlaganje glasanja za članstvo Kosova u INTERPOL za 2020. godinu.
Kosovo je planiralo da traži članstvo u toj organizaciji tokom zasjedanja Generalne skupštine, koja je u oktobru održana u Čileu.
Beogradski zvaničnici opisali su povlačenje diplomatskom pobjedom nad Kosovom.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Pohvalio se za njihovo imenovanje, rekavši da drži obećanje da će političkih ambasadora biti što je moguće manje. Međutim u dokumentu do kojeg je došla KTV, Pacolli je takođe imenovao i političke ličnosti.
Imenovani ambasadori bili su: Ilir Dugoli za ambasadora u Turskoj, Frymezim Isufaj u Velikoj Britaniji, Lulzim Mjeku u Saudijskoj Arabiji, Lendita Haxhitasimi u Italiji, Lulzim Plana u Austriji i Adriatik Kryeziu u Kanadi.
Među imenovanima je i poslanik Demokratske partije Kosova, Nait Hasani za kosovskog ambasadora u Albaniji.
Na kraju godine, Pacollijeve odluke o imenovanju i delegiranju u diplomatske misije dobile su udarac od Generalne direkcije ovog ministarstva. Direkcija je pisala kosovskim ambasadorima da ne akredituju lica koja nemaju diplomatsko zvanje.
“Obavještavam vas da nijedna osoba poslata u misije koje vodite nisu službenici civilne službe, niti diplomatske službe, niti Ministarstva spoljnih poslova i kao takvi nisu subjekt pravnog okviru Republike Kosovo, pa čak ni međunarodne konvencije o diplomatsko-konzularnim odnosima...”, saopštila je između ostalog direkcija.
Dopis dalje osporava pravnu osnovu Pacollijevih odluka, pozivajući se na nedostatak napredovanja u zvanjima kroz forme predviđene zakonom, što onemogućava da oni budu akreditovani kao kosovske diplomate u zemljama domaćina.
Behgjet Pacolli, međutim, negirao je da je bilo šta nezakonito u njegovim odlukama o imenovanju i delegiranju u diplomatske misije u inostranstvu.
“Za vrijeme mog mandata ništa nije urađeno izvan zakona i nema toga bez diplomatskih zvanja”, rekao je Pacolli.
Kada je Kosovo bila na pragu početka predizborne kampanje, vlada u odlasku započela je velike polemike oko povlačenja priznanja.
Izjave potpredsjednika vlade Envera Hoxhaja da ima informacije o povlačenju deset priznanja Kosova, premijer Ramudh Haradinaj, nazvao je izjavama izbornog profiterstva.
Protivljenje je nastavljeno i od strane Ministarstva spoljnih poslova, sa Pacollijem na čelu koji je uporno ponavljao i optuživao Srbiju da koristi siromašne države kako bi povukla priznanja.
Tokom dvogodišnjeg vođenja Ministarstva spoljnih poslova od strane Behgjeta Pacollija, Kosovo su priznale samo dvije države. U međuvremenu, rečeno je da je preko 10 država povuklo priznanje, prenosi KTV.
Šef diplomatije bio je umješan u još jedan skandal kada je na Kosovo privatnim avionom doveo čovjeka optuženog za zločine protiv čovječnosti.
Štaviše, kenijskog potpredsjednika William Rutoa, dočekala je ceremonijalna garda Bezbjednosnih snaga Kosova, iako njegova država nije priznala nezavisnost Kosova.
Izgleda da Ruto nije bio spreman za takav prijem, jer u videu kojim raspolaže KTV upada u oči njegova skoro sportska odjeća.
Ministarstvo spoljnih poslova nije dalo nikakvu najavu o ovoj posjeti, dok što se tiče svečane garde iz Ministarstva BSK potvrdili su da je bilo zahtjeva za organizacijom državnog protokola i da su pozvani da budu prisutni na toj ceremoniji.
Ovu tajnu neslužbenu posjetu, službenici MSP opravdali su činjenicom da je Kenija jedna od najvažnijih afričkih država i da postoji bojaznost od srpskog anti-lobiranja.
Pored ministra spoljnih poslova, u čijem je hotelu Ruto boravio, kako je otkrila KTV, održani su sastanci sa drugim liderima Kosova, uključujući premijera Haradinaja, sa kojim se tadođe sastao.
Nakon drugog neuspjeha Kosova u pristupanju Interpolu, Kosovo se 2019. predalo prije početka samog procesa.
Odlazeći premijer Ramush Haradinaj, na preporuku ministra spoljnih poslova Behgjeta Pacollija, zatražio je odlaganje glasanja za članstvo Kosova u INTERPOL za 2020. godinu.
Kosovo je planiralo da traži članstvo u toj organizaciji tokom zasjedanja Generalne skupštine, koja je u oktobru održana u Čileu.
Beogradski zvaničnici opisali su povlačenje diplomatskom pobjedom nad Kosovom.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
