Dopisnica njemačkog VDR-a Violeta Oroshi Berishaj, novinarka Večernjih novosti Dragana Zečević i direktor Medija centra u Čaglavici Budimir Ničić, složili su se da građanima, osam godina od početka razgovora Beograda i Prištine, nije olakšan život i pored obećanja da je Briselski dijalog započet upravo zbog toga, prenosi Gračanica Online.

Od 2011. godine, kada je rukovanjem Edite Tahiri i Borka Stefanovića, zvanično započeo dijalog u Briselu, postignuto je 33 sporazuma. Većina od njih nije ili je djelimično sprovedena, smatraju novinari.

Nesprovođenje dogovorenog i međusobne optužbe pregovarača ko je za to kriv, unosi dodatnu konfuziju među građane, smatraju oni.

Zečević misli da bi dijalog trebalo odmah nastaviti, Oroshi-Berishaj da bi trebalo da bude promjenjen njegov format, dok Ničić smatra da bi ga trebalo zamrznuti na pet godina, jer bi se momentalni nastavak odvijao u nenormalnim okolnostima, u momentu žestokih međusobnih optužbi političara iz Prištine i Beograda.

Nema poboljšanja

Zečević kaže da nije sigurna koliko je svoje čitaoce uspjela da informiše, prije svega o realizaciji dogovora u Briselu, i dodaje po njenom mišljenju, na terenu nema nekih značajnijih promena na bolje, kada je u pitanju život građana.

“Prije svega bih spomenula sporazum o slobodi kretanja, koji je prije sporazum o neslobodi kretanja. Iskreno, ja mislim da je taj sporazum samo otežao građanima život, naročito prvih godina. Tada je uvedeno plaćanje za prelazak automobila sa registarskim oznakama gradova iz Srbije. Plaćalo se 20 eura za nedjelju dana ili 40 eura za dvije nedjelje, što je otežavalo građanima kretanje. Takođe, ljudi koji dolaze sa druge strane i imaju tablice RKS, moraju da plaćaju probne tablice, što je dodatno opterećenje“, navela je Zečević samo jedan od sporazuma postignutih u Briselu.

Oroshi-Berishaj nema dileme, nijedna pregovaračka strana, ni u Beogradu, ni u Prištini, nemaju dovoljno političke volje da iskreno pregovaraju i da zaista postignu kompromis i da političari na obje strane još uvijek, kako kaže, upotrebljavaju ratničku retoriku.

“Ovakav način komunikacije između političara je poruka građanima da još nije sve gotovo i pokazuje koliko su političari spremni na kompromis, koliko oni zaista žele mir i koliko zaista žele dobro svoji građanima. Pregovarači nikada nisu svojim građanima objasnili šta znači kompromis, a kompromis znači da ne budeš 100 odsto zadovoljan, a mi smo uvijek imali samo jednu stranu, izjave jedne ili druge strane da su pobjedili. Tako poslije funkcionišu i mediji i sada se nalazimo u ćorsokaku, odakle ne možemo da se izvučemo i ne zna se kako dijalog ponovo da bude pokrenut. Mnoge stvari, dakle, zavise od političke volje“, istakla je Oroshi-Berishaj i dodala, da zahvaljujući takvom ponašanju političara „stabilokrata, oni ostaju na vlasti“.

Odnosi ipak relaksiraniji

Ipak, ona misli da su posle početka pregovora, odnosi među zajednicama postali relaksiraniji.

U vrijeme kada je retorika ovakva i kada se prištinski i beogradski političari optužuju i međusobno vređaju, kada među njima nema normalne komunikacije, nije vrijeme za dijalog, smatra Ničić.

"Ne bi trebalo da nam bilo koja svjetska sila kaže da stanemo. Ja mislim da bi možda trebalo dijalog zamrznuti na najmanje pet godina, da „se stane na loptu“, da se vidi šta je do sada postignuto, šta je sprovedeno, zašto nije sprovedeno i da se Srbi koji žive ovde pozabave svojim pravima koja im pripadaju po zakonima i Ustavu Kosova, naravno uz pomoć i uz podršku Beograda. Mi govorimo o briselskim sporazumima i o tome šta je ispunjeno od dogovorenog, a imamo Ustav i kosovske zakone koji nam garantuju određena prava, koja do danas nismo ostvarili, niti nam je Beograd u tome pomogao, a ja mislim da je mogao“, naglasio je Ničić, pomenuvši kao nepoštovanje prava Srba, nezavisni TV kanal na srpskom jeziku i zapošljavanje Srba u institucijama.

Novinari, učesnici debate, složili su se da postoje mnoge teme o kojima je neophodno razgovarati u Briselu, kao što su problemi, kidnapovanih i nestalih, isplate penzija, proces privatizacije, uzurpaciju imovine.

Drugu TV debatu iz serijala „Osam godina posle“, organizovale su nevladine organizacije „Gračanička omladinska inicijativa“ i „Кomunikacija za razvoj društva“, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Prištini i tehničku podršku produkcije Gračanica Online.
 
Izvor: Kosovo Online/GračanicaOnline