Četiri parlamentarne stranke na Kosovu, uključujući dvije pobjedničke partije na izborima, Samoopredjeljenje i LDK, kažu da se ne može govoriti o regionalnoj saradnji u okviru „mini-Šengena“ sa Srbijom, budući da ta zemlja negira svoje zločine, prenosi Koha.
Stranke tu inicijativu ocjenjuju opasnom za Kosovo i u političkom i u ekonomskom smislu.
Kako prenosi list, zbog negiranja masakra u Račku od strane Srbije političke stranke na Kosovu od Albanije zahtjevaju drugačiji odnos prema Srbiji i da otkaže samit u Dursu na kome bi trebalo da se osnuje balkanski „mini-Šengen“.
Članica Predsjedništva Samoopredjeljenja Albuljena Haxhiu istakla je za Kosova Press da se protivi tim sastancima, posebno sada kada Srbija otvoreno negira genocid koji je počinila na Kosovu.
"Najveću korist od uspostavljanja „mini-Šengena“ imaće Srbija, a ne druge zemlje koje su navodno zainteresovane. Samo Srbija napreduje ili je zainteresovana za taj proces. Zato Albanija treba da vidi Srbiju očima kao što je vidi Kosovo, očima građana Kosova i kako oni vide Srbiju. Međutim ovakav pristup nedostaje Vladi Albanije“, smatra Haxhiu.
Mi smo protiv takvih sastanaka gdje Kosovo nije uključeno i protiv takvih sastanaka na kojima učestvuje predsjednik zemlje koji negira zločine koji su se dogodili na Kosovu, ukazala je Haxhiu.
Protiv regionalne saradnje u vidu "mini Šengena" je i poslanik LDK Anton Quni, koji kaže da Srbija mora prvo da se suoči sa sopstvenom prošlošću.
"O kakvoj saradnji i o kakvom „mini-Šengenu“ može da se razgovara sa državom koja negira svoje zločine, a koja još uvijek ne vraća tijela ubijenih, koja se nikada nije izvinila i nije se pokajala za svim tim ubistvima, masakrima i deportacijama koje su napravili. Mislim da dok se to ne dogodi Srbiju ne bi trebalo doživljavati kao partnera od strane demokratskih zemalja koje su 1999. godine osudile njene zločine“, rekao je Quni za Kosova Press.
Zamjenik predsjednika PDK Memli Krasniqi zahtjeva otkazivanje samita u Dursu i dodaje da bi Albanija trebalo da promjeni pristup prema Srbiji, jer negiranjem zločina, po njemu, ne može se krenuti napred.
"Negiranje genocida koji je Srbija počinila na Kosovu, posebno masakra u Račku, nije samo neprihvatljivo, već je i kažnjivo. U tom kontekstu, mislim da bi institucije Kosova, ali i drugih zemalja u regionu, prije svega Albanija, trebalo da taj pristup shvate mnogo ozbiljnije. Da imamo drugačiji pristup prema Srbiji“, naglasio je Krasniqi.
On je naveo da, uprkos potrebi da se unaprijede odnosi na regionalnom nivou, mi ne možemo da se fokusiramo samo na ovaj deo razvoja i saradnje koji bi za region značio napredak, a da ostavimo po strani zločinački, istorijski revizionizam koga forsira predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Potpredsjednik AAK Ardian Gjini zahtjeva reakciju svih prijateljskih zemalja Kosova na negiranje masakra u Račku, rekavši da takve izjave treba da prekinu svaku saradnju.
"Tako brutalno poricanje jednog od najtežih zločina koji se dogodio na Kosovu je znak da se suočavamo sa komšijom koji nema nikakvu namjeru da se preispita i da vidi šta se desilo u prošlosti“, istakao je Gjini.
Pokušaji da se formira balkanski „mini-Šengen“ započeli su prije oko dva mjeseca, gdje su se trojica lidera, Vučić-Rama-Zaev, prvi put sreli u Novom Sadu, a zatim u Ohridu, dok je za 21. decembar zakazan samit u Dursu u Albaniji.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Kako prenosi list, zbog negiranja masakra u Račku od strane Srbije političke stranke na Kosovu od Albanije zahtjevaju drugačiji odnos prema Srbiji i da otkaže samit u Dursu na kome bi trebalo da se osnuje balkanski „mini-Šengen“.
Članica Predsjedništva Samoopredjeljenja Albuljena Haxhiu istakla je za Kosova Press da se protivi tim sastancima, posebno sada kada Srbija otvoreno negira genocid koji je počinila na Kosovu.
"Najveću korist od uspostavljanja „mini-Šengena“ imaće Srbija, a ne druge zemlje koje su navodno zainteresovane. Samo Srbija napreduje ili je zainteresovana za taj proces. Zato Albanija treba da vidi Srbiju očima kao što je vidi Kosovo, očima građana Kosova i kako oni vide Srbiju. Međutim ovakav pristup nedostaje Vladi Albanije“, smatra Haxhiu.
Mi smo protiv takvih sastanaka gdje Kosovo nije uključeno i protiv takvih sastanaka na kojima učestvuje predsjednik zemlje koji negira zločine koji su se dogodili na Kosovu, ukazala je Haxhiu.
Protiv regionalne saradnje u vidu "mini Šengena" je i poslanik LDK Anton Quni, koji kaže da Srbija mora prvo da se suoči sa sopstvenom prošlošću.
"O kakvoj saradnji i o kakvom „mini-Šengenu“ može da se razgovara sa državom koja negira svoje zločine, a koja još uvijek ne vraća tijela ubijenih, koja se nikada nije izvinila i nije se pokajala za svim tim ubistvima, masakrima i deportacijama koje su napravili. Mislim da dok se to ne dogodi Srbiju ne bi trebalo doživljavati kao partnera od strane demokratskih zemalja koje su 1999. godine osudile njene zločine“, rekao je Quni za Kosova Press.
Zamjenik predsjednika PDK Memli Krasniqi zahtjeva otkazivanje samita u Dursu i dodaje da bi Albanija trebalo da promjeni pristup prema Srbiji, jer negiranjem zločina, po njemu, ne može se krenuti napred.
"Negiranje genocida koji je Srbija počinila na Kosovu, posebno masakra u Račku, nije samo neprihvatljivo, već je i kažnjivo. U tom kontekstu, mislim da bi institucije Kosova, ali i drugih zemalja u regionu, prije svega Albanija, trebalo da taj pristup shvate mnogo ozbiljnije. Da imamo drugačiji pristup prema Srbiji“, naglasio je Krasniqi.
On je naveo da, uprkos potrebi da se unaprijede odnosi na regionalnom nivou, mi ne možemo da se fokusiramo samo na ovaj deo razvoja i saradnje koji bi za region značio napredak, a da ostavimo po strani zločinački, istorijski revizionizam koga forsira predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Potpredsjednik AAK Ardian Gjini zahtjeva reakciju svih prijateljskih zemalja Kosova na negiranje masakra u Račku, rekavši da takve izjave treba da prekinu svaku saradnju.
"Tako brutalno poricanje jednog od najtežih zločina koji se dogodio na Kosovu je znak da se suočavamo sa komšijom koji nema nikakvu namjeru da se preispita i da vidi šta se desilo u prošlosti“, istakao je Gjini.
Pokušaji da se formira balkanski „mini-Šengen“ započeli su prije oko dva mjeseca, gdje su se trojica lidera, Vučić-Rama-Zaev, prvi put sreli u Novom Sadu, a zatim u Ohridu, dok je za 21. decembar zakazan samit u Dursu u Albaniji.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
