Promjena granica nikada u historiji nije riješila neki konflikt, već je doprinela samo većim problemima i tragedijama, pa je stoga dobro da je ta ideja u Berlinu potpuno ugašena - rečeno je u sredu na debati Kosovskog demokratskog instituta na temu "Dijalog Kosova i Srbije nakon samita u Berlinu", koja je okupila kosovske zvaničnike i političare, te predstavnike ambasada i civilnog društva.
Švicarska je zadovoljna što berlinski samit posvećen Zapadnom Balkanu, održan 29. aprila, nije podržao promjenu granica, budući da tako nešto na Balkanu može da prouzrokuje samo probleme, izjavio je švicarski ambasador na Kosovu Jean-Hubert Lebet. On je dodao da je ovaj samit potvrdio važnost postizanja sveobuhvatnog sporazuma u cilju potpune normalizacije odnosa Kosova i Srbije, te dodao da Švicarska pozdravlja inicijativu Njemačke i Francuske.
Lebet je izrazio nadu da će sastanak u Parizu u julu označiti i prve korake kako bi počeo proces normalizacije, prije svega, na tehničkom nivou. Ambasador Lebet je takođe spomenuo i nekoliko lekcija koje je njegova zemlja naučila posredujući u mirovnim procesima.
"Promjena granice prije svega ne funkcioniše. Taj princip nije nikada funkcionisao. Ne postoji primjer u historiji da ste nešto riješili kada ste se dotakli granica. Prema tome, veoma smo srećni to što berlinski sastanak to nije podržao. Ukoliko pomjerite granice, historijski konflikti se neće riješiti", kazao je Lebet.
"Ukoliko ovdje na Balkanu počnete da dirate granice, ulazite u probleme. To nije dobra ideja a ona je sada zaobiđena i u Berlinu i nadamo se da će da se ukloni jednom zauvijek", dodao je švicarski ambasador.
Lebet je takođe kazao da sporazum ne treba nametnuti, da je za sporazum potrebno povjerenje između strana i da je za to potrebno vrijeme. Takođe, ambasador je rekao da je potrebno da proces bude inkluzivan i transparentan i da ima podršku ovdašnjih aktera za sprovođenje sporazuma. Kako je dodao, sprovođenje sporazuma je mnogo bitnije od samog čina potpisivanja.
Premijer Kosova Ramush Haradinaj na debati je rekao da je Kosovo država svih građana, bez obzira na etničku pripadnost, te da su građani Srbije i Kosova susedi koji treba da odluče da li će da žive u miru ili u problemima. Prošlost jeste problem, predstavlja tragediju i bol i ona se ne zaboravlja, ali Kosovo je zainteresovano za budućnost i mir, kazao je Haradinaj.
"Ja sam sa godišnjica masakra u Ćuški, Kruši, Meji, Suvoj Reci, otišao za Berlin bez ikakvog uslova u dijalogu. Porodice ubijenih žale se da se pravda nije uspostavila, tijela iz Srbije nisu vraćena... A onda ja, iz Kruše, odem za Berlin i sjednem prekoputa g. Vučića, koji je bio ministar informisanja predsjednika Miloševića (Slobodan) tokom rata, g. Dačića (Ivica) koji je bio izabran od Miloševića, i ne postavljam nikakve uslove. Zašto sjednem? Zato što želimo da idemo naprijed. Griješe i Vašington, i Evropa, i Berlin, i Pariz da treba da prihvatimo uslov da ukinemo taksu kako bi nastavili dijalog. Kome da se postavi uslov? Predsjedniku Vlade koji je sa godišnjice masakra iz Meje otišao za Berlin sa Vučićem o dijalogu?", kazao je Haradinaj.
"Ukoliko se ne uspostavi neka vrsta korektnosti u principima, teško se može postignuti sporazum. Mi jesmo za rješenje, jesmo da se dogovorimo, hoćemo mirovni sporazum, ali mora da se ustanovi istina", poručio je Haradinaj.
Premijer Kosova je kazao i da ko god kaže da se promjenom ili korekcijom granica ne postiže mir, zna da se time postiže rat i tragedije.
"Oni koji predlažu riješenja o granicama to namjerno rade kako bi Balkan uveli u nestabilnost i za naredne dvije decenije. Dobro je što je ovo pitanje zatvoreno u Berlinu. Uvjeravam vas da ko god je diskutovao o granicama, bilo da je to i međunarodna zajednica, znali su da to donosi tragedije... Ideja o sporazumu o granicama, bila je ideja za nestabilnost i za nove ratove na Balkanu. Drago mi je da je okončana", istakao je Haradinaj.
Premijer Haradinaj je takođe kazao i da ideja o "Dodikovoj republici" (Milorad Dodik, bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, sadašnji član Predsedništva BiH, prim. aut.) na Kosovu jeste da se Kosovo učini nefunkcionalnim i u slučaju recipročnog priznanja Kosova i Srbije.
Protiv promjena granica izjasnio se i Nenad Rašić, bivši srpski poslanik u Skupštini Kosova i predsjednik Progresivne demokratske stranke. On je kazao i da su u procesu Briselskog dijaloga najmanje obuhvaćeni interesi kosovskih Srba, da u njemu nema autentičnih predstavnika kosovskih Srba, te da većina koja misle na odvajanje, korekcije ili razmjene teritorija nije u korist Srba ni južno ni sjeverno od Ibra.
"Najveći problem sa kojim se mi sada suočavamo, prije svega Srbi, su te tenzije koje se nažalost stvaraju apsolutno neodgovornim izjavama političara. To nije samo sa jedne strane, to je sa obje, pa čak ponekad i sa svih tri strana koje su uključene u proces", kazao je Rašić.
Na to se nadovezao i Haradinaj, navodeći da je pozicija kosovskih Srba najteža zbog nedefinisanih pitanja između Kosova i Srbije, te izrazio nadu da će se uskoro sve to riješiti.
Nakon berlinskog multilateralnog sastanka lidera regiona koji je održan u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, u Parizu će 1. jula biti održan bilateralni sastanak Kosova i Srbije.
Haradinaj je u srijedu rekao da je bitno da Kosovo na taj sastanak ode sa jedinstvenom pozicijom, te izrazio nadu da će na njemu učestvovati više predstavnika iz kosovske opozicije. Kako je dodao, za sada je poznato da će za Pariz otputovati predsjednik Hashim Thaçi, premijer, predsjednik Skupštine Kadri Veseli i dvojica predsjedavajućih kosovske delegacije za dijalog, Shpend Ahmeti i Fatmir Limaj.
Haradinaj je takođe rekao da ne vjeruje da će visoka predstavnica EU Federika Mogerini nastaviti proces briselskog dijaloga, uzimajući u obzir predstojeći izborni proces u EU.
Lebet je izrazio nadu da će sastanak u Parizu u julu označiti i prve korake kako bi počeo proces normalizacije, prije svega, na tehničkom nivou. Ambasador Lebet je takođe spomenuo i nekoliko lekcija koje je njegova zemlja naučila posredujući u mirovnim procesima.
"Promjena granice prije svega ne funkcioniše. Taj princip nije nikada funkcionisao. Ne postoji primjer u historiji da ste nešto riješili kada ste se dotakli granica. Prema tome, veoma smo srećni to što berlinski sastanak to nije podržao. Ukoliko pomjerite granice, historijski konflikti se neće riješiti", kazao je Lebet.
"Ukoliko ovdje na Balkanu počnete da dirate granice, ulazite u probleme. To nije dobra ideja a ona je sada zaobiđena i u Berlinu i nadamo se da će da se ukloni jednom zauvijek", dodao je švicarski ambasador.
Lebet je takođe kazao da sporazum ne treba nametnuti, da je za sporazum potrebno povjerenje između strana i da je za to potrebno vrijeme. Takođe, ambasador je rekao da je potrebno da proces bude inkluzivan i transparentan i da ima podršku ovdašnjih aktera za sprovođenje sporazuma. Kako je dodao, sprovođenje sporazuma je mnogo bitnije od samog čina potpisivanja.
Premijer Kosova Ramush Haradinaj na debati je rekao da je Kosovo država svih građana, bez obzira na etničku pripadnost, te da su građani Srbije i Kosova susedi koji treba da odluče da li će da žive u miru ili u problemima. Prošlost jeste problem, predstavlja tragediju i bol i ona se ne zaboravlja, ali Kosovo je zainteresovano za budućnost i mir, kazao je Haradinaj.
"Ja sam sa godišnjica masakra u Ćuški, Kruši, Meji, Suvoj Reci, otišao za Berlin bez ikakvog uslova u dijalogu. Porodice ubijenih žale se da se pravda nije uspostavila, tijela iz Srbije nisu vraćena... A onda ja, iz Kruše, odem za Berlin i sjednem prekoputa g. Vučića, koji je bio ministar informisanja predsjednika Miloševića (Slobodan) tokom rata, g. Dačića (Ivica) koji je bio izabran od Miloševića, i ne postavljam nikakve uslove. Zašto sjednem? Zato što želimo da idemo naprijed. Griješe i Vašington, i Evropa, i Berlin, i Pariz da treba da prihvatimo uslov da ukinemo taksu kako bi nastavili dijalog. Kome da se postavi uslov? Predsjedniku Vlade koji je sa godišnjice masakra iz Meje otišao za Berlin sa Vučićem o dijalogu?", kazao je Haradinaj.
"Ukoliko se ne uspostavi neka vrsta korektnosti u principima, teško se može postignuti sporazum. Mi jesmo za rješenje, jesmo da se dogovorimo, hoćemo mirovni sporazum, ali mora da se ustanovi istina", poručio je Haradinaj.
Premijer Kosova je kazao i da ko god kaže da se promjenom ili korekcijom granica ne postiže mir, zna da se time postiže rat i tragedije.
"Oni koji predlažu riješenja o granicama to namjerno rade kako bi Balkan uveli u nestabilnost i za naredne dvije decenije. Dobro je što je ovo pitanje zatvoreno u Berlinu. Uvjeravam vas da ko god je diskutovao o granicama, bilo da je to i međunarodna zajednica, znali su da to donosi tragedije... Ideja o sporazumu o granicama, bila je ideja za nestabilnost i za nove ratove na Balkanu. Drago mi je da je okončana", istakao je Haradinaj.
Premijer Haradinaj je takođe kazao i da ideja o "Dodikovoj republici" (Milorad Dodik, bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, sadašnji član Predsedništva BiH, prim. aut.) na Kosovu jeste da se Kosovo učini nefunkcionalnim i u slučaju recipročnog priznanja Kosova i Srbije.
Protiv promjena granica izjasnio se i Nenad Rašić, bivši srpski poslanik u Skupštini Kosova i predsjednik Progresivne demokratske stranke. On je kazao i da su u procesu Briselskog dijaloga najmanje obuhvaćeni interesi kosovskih Srba, da u njemu nema autentičnih predstavnika kosovskih Srba, te da većina koja misle na odvajanje, korekcije ili razmjene teritorija nije u korist Srba ni južno ni sjeverno od Ibra.
"Najveći problem sa kojim se mi sada suočavamo, prije svega Srbi, su te tenzije koje se nažalost stvaraju apsolutno neodgovornim izjavama političara. To nije samo sa jedne strane, to je sa obje, pa čak ponekad i sa svih tri strana koje su uključene u proces", kazao je Rašić.
Na to se nadovezao i Haradinaj, navodeći da je pozicija kosovskih Srba najteža zbog nedefinisanih pitanja između Kosova i Srbije, te izrazio nadu da će se uskoro sve to riješiti.
Nakon berlinskog multilateralnog sastanka lidera regiona koji je održan u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, u Parizu će 1. jula biti održan bilateralni sastanak Kosova i Srbije.
Haradinaj je u srijedu rekao da je bitno da Kosovo na taj sastanak ode sa jedinstvenom pozicijom, te izrazio nadu da će na njemu učestvovati više predstavnika iz kosovske opozicije. Kako je dodao, za sada je poznato da će za Pariz otputovati predsjednik Hashim Thaçi, premijer, predsjednik Skupštine Kadri Veseli i dvojica predsjedavajućih kosovske delegacije za dijalog, Shpend Ahmeti i Fatmir Limaj.
Haradinaj je takođe rekao da ne vjeruje da će visoka predstavnica EU Federika Mogerini nastaviti proces briselskog dijaloga, uzimajući u obzir predstojeći izborni proces u EU.
